Naslov
Produkcija biomase vrba u kulturama kratkih ophodnji
(Willow biomass production in short rotation coppice)

Autori
Kajba, Davorin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) / Krpan, Ante P.B. - Zagreb : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko ; Hrvatske šume ; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 2009, 20-20

Skup
Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.03.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
energetski nasadi; bijela vrba; klonovi; proizvodnost
(SRC; Salix alba; clones; productivity)

Sažetak
Kulture kratkih ophodnji (KKO) definiraju se kao intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća na tlima koja su napuštena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj vrijednijih šumskih vrsta, a nazivaju se i bioenergetski nasadi ili bioenergetske plantaže. Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti i alternativna ''poljoprivredna'' kultura (na lošijim staništima), te imati funkciju diversifikacije poljoprivrednog zemljišta, pružati mogućnost ekološki naprednijeg načina pročišćavanja otpadnih voda i tla (fitoremedijacija), a danas imaju i značajnu ulogu u vezivanju povećane količine atmosferskog ugljika (ponora ugljika). Tijekom fotosinteze šumsko drveće absorbira ugljični dioksid i ugrađuje ga u svoje stanišne stijenke, u nadzemnom dijelu u deblovinu, lišće i grane, a u podzemnom dijelu u svoj korijenov sustav, u strukturu biomase i u tlo. Iz tih razloga akumulacija ugljika u kulturama šumskog drveća općenito danas ima veliki značaj, uglavnom iz pogleda stakleničkih plinova i potencijalnog zagrijavanja atmosfere. Kulture kratkih ophodnji (KKO) predstavljaju energetske nasade, najčešće vrba i topola, čija se izdanačka snaga pomlađuje izdancima iz panja ili korijena. Ovi nasadi se koriste kao panjače u vrlo kratkim ciklusima i sjeku se svake druge do pete godine, i osnivaju se sa velikom gustoćom sadnje (od 1 000 do 30 000 biljaka/ha). Nakon sječe potjeraju novi izbojci koji će se ponovo posječi za dvije do pet godina, te će se na taj način sječi sukcesivno u šest do osam ophodnji, nakon čega se kultura mora iskrčiti i zamjeniti novih sadnim materijalom budući da vitalitet stabalaca, kao i produkcija biomase tada značajno opada. U Hrvatskoj su provedena istraživanja i dobiveni su prvi rezultati u energetskim nasadima selekcioniranih klonova stablastih vrba i topola, odnosno mogućnosti proizvodnje biomase u zavisnosti od staništa, klona i razmaka sadnje, te gustine sklopa. Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadašnjim istraživanjima najveći potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama. Iz tog razloga nastavljena su testiranja stablastih vrba, s ciljem identifikacije klonova s najvećim potencijalom produkcije biomase. Prosječna produkcija suhe drvne biomase istraživanih klonova bijele vrbe (Salix alba) u testu Darda iznosila je, kod treće dvogodišnje ophodnje, u dobi od 2/7 godina 9.3 t/ha. Najveću produkciju imali su klonovi 'B44', 'V093' i 'V052' (17.5, 13.7 odnosno 12.2 t/ha). U klonskom testu Čazma istraživane su dvije dvogodišnje ophodnje u dobi od 2/3 i 2/5 godine, a testirani klonovi taksonomski su pripadali različitim kombinacijama križanja kineske i bijele vrbe (S. matsudana × S. alba). Prosječna produkcija biomase u testu iznosila je od 10.1 t/ha do 13.8 t/ha, a fenotipski stabilni klonovi 'V374', 'V461' i 'V95' imali su prosječnu produkciju od 12.4 do 19.8 t/ha. U cilju veće produktivnosti klonova trebalo bi, nakon sječe izbojaka, uzgojnim zahvatima reducirati njihov broj na jednu do dvije po korijenu, a produkcija bi se na marginalnim ili sličnim staništima mogla znatno povećati primjenom intenzivnijih uzgojnih i zaštitnih mjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA