Naslov
Život u granicama
(Life within boundaries)

Autori
Cifrić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
8. LOŠINJSKI DANI BIOETIKE / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2009, 45-47

ISBN
978-953-164-137-4

Skup
8. LOŠINJSKI DANI BIOETIKE "Integrativna bioetika i nova epoha"

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 17.05.2009. - 20.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
granice; život; antroposfera; bioesfera; socijalna neravnoteža
(boundaries; life; anthroposphere; biosphere; social imbalance)

Sažetak
U priopćenju se tematizira pitanje granice života. Pojam život odnosi se na ljudsku i životinjske vrste. Kulturna evolucija i napredak omogućili su prosperitet ljudskog života, ali sve više postavljaju životu različita ograničenja. Granice se odnose (1) na sužavanje prostora i pogoršanje uvjeta životinjskom svijetu, (2) na širenje granica antropogenog svijeta (antroposfere /sociosfere/ na račun biosfere /ekosfere/) i (3) na sužavanje granica slobode i putova napretka. U tom kontekstu problematiziraju se tri teze: 1. Zahvaljujući znanosti i tehnici granica života postaje pomična (opći napredak i genetički inženjering): pojedinac duže živi ; širi se antroposfera u ekosferu. Posljedice: Širenje i dominacija antropobioetičke ekumene (antroposfere). Veliki „ umjetni“ sustavi (organizacija) „ hrane se“ živim (organskim) sustavima i uzrokuju periodične krize biosfere i antroposfere. Današnja ekonomska (bankarska) kriza ukazuje na novu podjelu svijeta i ograđivanje nekolicina razvijenih od velike većine nerazvijenih. 2. Povećava se kontrola nad životom (ekološkim uvjetima i socijalnim uvjetima). Moć ima tehnika i veliki međunarodni sustavi. Posljedice: Prilagodba čovjeka na sustave kontrole života (u svakodnevici ; smjeru razvoja ; mentalna prilagodba). Obrazovanje i odgoj su u funkciji prihvaćanja (novih) granica. Povećavaju se etički zahtjevi za prilagodbom etike tehničkim mogućnostima, a smanjuje etička učinkovitost u praksi. Razlog tome, između ostalih, je (a) metodičke naravi: promatranje (i kritika) problema unutar sustava, ali ne i sustava kao takvog i (b) pritisak nove empirije na promjenu etičkih normi. 3. Globalni ekosustav se održava zahvaljujući umreženosti brojnih ekosustava. To je njegova prednost. On teži očuvanju strukture i stabilnsoti (zakon termodinamike). Umrežavanje u globalni sociosustav održava neravnotežu (nejednakost) između društava (kultura). Posljedica: Ograničavanje perspektive raznolikosti kultura ; Socijalna neravnoteža prenosi se kao proces na globalni ekosustav i povećavaju se socijalnoekološki problemi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA