Naslov
Blaža trauma glave i posttraumatska hemoragija uz asimptomatski adenom hipofize
(Mild head trauma and posttraumatic hemorhage beside asimptomatic pituitary adenoma)

Autori
Dikanović, Marinko ; Marcikić, Marcel ; Bitunjac, Milan ; Kadojić, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički Vjesnik / Anić, Branimir - Zagreb : Medicinska naklada, 2008, 59-59

Skup
4. Kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 22.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
trauma; intrakranijalna hemoragija; adenom hipofize
(trauma; intracranial hemorrhage; pituitary adenoma)

Sažetak
Prikaz slučaja: Tridesetšestogodišnji policajac je pri obavljanju dužnosti zadobio udarac šakom u lijevu stranu brade te je zbog lakše glavobolje pregledan u općoj kirurškoj ambulanti. Traumatskog događaja se u cijelosti sjećao, nije bilo podataka o gubitku svijesti a neurološki status u cijelosti je bio uredan. U rutinskoj traumatološkoj obradi učinjen je kraniogram na kojem je uočeno proširenje sellae turcicae (slika 1.). Neurokirurg je inidcirao daljnju intrakranijsku obradu. Dva dana nakon traume učinjena je kompjuterizirana tomografija (CT) selarne regije i izvršena analiza hormona hipofize. CT snimke su pokazale krvarenje u selarnoj regiji a u hormonalnom statusu hipofize utvrđene su izrazito visoke vrijednosti prolaktina: 27 942 mU/mL (normalne vrijednosti su između 86 i 390 mU/mL). Otpočeto je liječenje bromokriptinom, preparatom iz grupe agonista dopamina. Nakon toga učinjena je i magnetska rezonancija (MR) neurokranija koja je pokazala izrazito povećanu hipofizu dimenzija 22x23 mm, s kraniokonkavnim rubom, bez znakova prolaska iznad diaphragmae sellae i bez kompresije na chiasmu optici (slika 2.). U T1 vremenu područje adenohipofize bilo je hiperintenzno u prijekontrastnim i poslijekontrastnim snimkama, a neurohipofiza je bila normalne strukture. Kontrolni endokrinološki status i nadalje je pokazivao povišene razine prolaktina (PRL) te snižene razine testosterona u krvi, dok su vrijednosti folikulostimulirajućeg (FSH), luteinizirajućeg (LH), adrenokortikotropnog (ACTH), somatotropnog (STH), tireotropnog (TSH) hormona, kortizola, trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) bile u granicama normale. Indicirano je neurokirurško liječenje nakon 3 mjeseca. Operativnim zahvatom transsfenoidalnim pristupom odstranjen je tumor adenohipofize. Patohistološkom dijagnostikom potvrđeno je da se radi o cističnom tumoru koji je bio ispunjen starim eritrocitima i hemosiderinom, pseudoinkapsuliran, uz manji solidni dio tumora. Nije bilo postoperativnih komplikacija bolesti, a endokrinološka kontrolna obrada i nadalje je pokazivala postojanje visokih vrijednosti prolaktina i niskih vrijednosti testosterona u krvi, što je klinički bilo praćeno erektilnom disfunkcijom. Nastavljene su redovite liječničke kontrole i liječenje visokim dozama agonista dopamina te injekcijama depo-testosterona. Zaključak: Opisani slučaj pokazuje da je i pri lakšim traumama glave moguć nastanak apopleksije (ishemije ili hemoragije) adenoma hipofize. Odgovarajućom intrakranijskom obradom moguće je i u asimptomatskih bolesnika pravovremeno otkriti ovu bolest i poduzeti odgovarajuće terapijske mjere.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA