ࡱ> }bjbj55.__O% NN...BBB8zl<BF""a a a qEsEsEsEsEsEsE$\HJ\E.?#? "a ?#?#ENNUlF+++?#N.qE+?#qE++uB@D0LNmB=)pC]EF0F/CZK)ZK,DZK.D@a !|+!d!Pa a a EEy+ja a a F?#?#?#?#ZKa a a a a a a a a  :Dr.sc. Ladislav Bognar, mr.sc. Branko Bognar Filozofski fakultet Osijek Kreativnost u itelja kao zna ajna kompetencija nastavni ke profesije Sa~etak Fenomen ljudske kreativnosti po eo se temeljitije istra~ivati u drugoj polovici proalog stoljea. Od prvobitnog shvaanja da su kreativni samo neki odabrani pojedinci, a da veina ljudi tu osobinu ne posjeduje doalo se do shvaanja da je to jedna od temeljnih ljudskih karakteristika koja se mo~e poticati i odgajati, ali isto tako i potisnuti i onemoguavati. Treffinger i sur. (2002,) razvrstali su zna ajke kreativnosti u etiri kategorije: (1) stvaranje ideja za koje je bitno divergentno mialjenje, (2) produbljivanje ideja za koje je karakteristi no konvergentno mialjenje, (3) osobine li nosti kao ato su hrabrost i otvorenost za istra~ivanje novih ideja i (4) uva~avanje vlastite intuicije. Kreativnost u itelja je pretpostavka razvoja kreativnosti u enika. Prema Horng i sur. (2005.) na kreativnost u itelja pored nekih osobnih karakteristika ima utjecaj vlastito djetinjstvo u kojem su odrastali i podraka i poticaji koje su imali prvenstveno od vlastitih roditelja. Pored toga djeluje vlastita posveenost poslu kojeg obavljaju, intrinzi na motivacija koju nalaze u samom vlastitom kreativnom inu, ali i rezultatima koji su vidljivi u oslobaanju u eni ke kreativnosti. Na in akolovanja buduih u itelja bitan je za razvoj kreativnosti u itelja, ali i za njihovo osposobljavanje kako bi i sami mogli koristiti nastavne strategije i oblike koji poti u i omoguavaju kreativno iskazivanje u enika. Budui da sustav akolovanja koji su prethodno proali esto nije bio u funkciji razvoja kreativnosti bitno je postupno uvoenje studenata u nastavu koja je bitno druga ija od one na koju su navikli. Pored akolovanja mo~da joa i vee zna enje ima proces permanentne edukacije u itelja koja ne smije biti autoritarno dociranje i davanje uputa u iteljima nego proces vlastitog promialjanja posla koji obavljaju pri emu zna ajan oblik mogu biti zajednice u enja. Klju ne rije i: Fenomen kreativnosti, kreativnost u itelja, kreativnost u enika, poticanje kreativnosti, zajednice u enja Uvod Danas se u svim djelatnostima javlja kao imperativ oslanjanje na ljudsku kreativnost. To je s jedne strane pretpostavka za uspjeanost bilo koje ljudske djelatnosti, a s druge strane i nova aansa za vraanje ljudi njihovoj suatini i time humanizaciju druatva. Cjelokupan odgojno-obrazovni sustav stavljen je pred izazov nove paradigme kojoj ne mo~e odgovoriti tradicionalna akola. `kole koje na prvo mjesto stave razvoj kreativnosti svojih u enika umjesto bubanja mnoatva nepotrebnih injenica imat e smisla dok e ostale biti sve viae neu inkovite i esto atetne za razvoj u enika, kao i cijelog druatva. Dryden i Vos (2001) isti u kako je zapanjujua injenica to ato se kreativne tehnike ne pou avaju u veini akola, premda su one na viae na ina naa klju  za budunost. `toviae, joa gore: akolski se testovi temelje na na elu prema kojemu svako pitanje ima samo jedan to an odgovor. Najvea otkria u ~ivotu dolaze, meutim, iz potpuno novih odgovora. (Dryden i Vos, 2001,187) U itelji koji su sami odustali od svoje kreativnosti ili ~ive u okolnostima koje su nepovoljne za kreativnost ne mogu odgovoriti ovom zahtjevu. Zato je poticanje nastavni ke kreativnosti prvi korak i pretpostavka za odgojno-obrazovni proces koji ne guai nego poti e kreativnost svojih u enika. Razli ito shvaanje kreativnosti Ozbiljnija istra~ivanja fenomena kreativnosti javila su se tek u drugoj polovici 20-tog stoljea za ato je posebno zaslu~an J. P. Guilford (1968). U svom uvenom govoru odr~anom 1950. godine na Pensilvanijskom dr~avnom koled~u koji je odr~ao kao predsjednik Ameri ke psiholoake udruge, on je ukazao na zna aj i smjer ostvarivanja istra~ivanja kreativnosti. Gilford ukazuje kako se kreativnost ne mo~e poistovjeivati s inteligencijom. ak ato viae, on smatra kako je postavljanje naglaska na istra~ivanje inteligencije velikim dijelom doprinijelo zaostatku razumijevanja fenomena kreativnosti. Gilford smatra kako se proces kreativnog djelovanja sastoji od etiri va~na koraka: 1) perioda preparacije koji je posveen istra~ivanju problema i prikupljanju informacija ili materijala, 2) perioda inkubacije za vrijeme kojeg ne postoji vidljivi napredak, a aktivnost je prete~ito nesvjesna, 3) trenutka inspiracije koji dovodi do rjeaenja i esto je popraen sna~nim emocijama, te na kraju 4) perioda evaluacije ili verifikacije u kojemu provjeravamo prikladnost i vrijednost rjeaenja. Osim toga on je ukazao na zna aj sljedeih sposobnosti va~nih za razumijevanje fenomena kreativnosti: osjetljivost za probleme, sposobnost stvaranja velikog broja ideja u jedinici vremena (fluentnost), originalnost ideja, fleksibilnost miljenja, sposobnosti analize i sinteze, sposobnost ovladavanja kompleksnim pojmovnim strukturama, te mogunost realne procjene novih ideja. Od tada je predlo~eno mnoatvo definicija kreativnosti, ali budui je ona kompleksna i viaestrana s obzirom na svoju prirodu, ne postoji jedinstvena, univerzalno prihvaena definicija. Treffinger i sur. (1996) su istra~ili i prezentirali viae od 100 razli itih definicija. Zna ajke kreativnosti variraju unutar i izmeu ljudi te izmeu disciplina. Niti jedna osoba ne posjeduje sve zna ajke, niti ih pokazuje cijelo vrijeme. Mnoge od tih zna ajki mogu biti nau ene i odgajane. Kao rezultat toga, teako je predvidjeti koji u enici mogu postati kreativno produktivni odrasli. Treffinger i sur. (2002.) dijele popis zna ajki u etiri kategorije: stvaranje ideja, produbljivanje ideja, otvorenost i hrabrost za istra~ivanje ideja i sluaanje osobnog unutarnjeg glasa, kao ato je to ilustrirano na slici 1. Kategorija stvaranje ideja uklju uje kognitivne zna ajke uobi ajeno povezane s pojmom divergentnog mialjenja ili sposobnosti kreativnog mialjenja i metafori kog mialjenja. Specifi ne zna ajke u toj kategoriji uklju uju fluentnost, fleksibilnost, originalnost, elaborativnost i metafori ko mialjenje. Kategorija produbljivanje ideja uklju uje kognitivne zna ajke uobi ajeno povezane s konvergentnim mialjenje ili kriti kim mialjenjem. Zna ajke u toj kategoriji uklju uju analiziranje, sintetiziranje, reorganiziranje ili redefiniranje, evaluaciju, pronala~enje relacija, ~elja za rjeaavanjem viaezna nosti ili stvaranjem reda u neredu, i preferiranje kompleksnosti ili razumijevanje kompleksnosti.  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 1: etiri aspekta kreativnosti (Treffinger, 2002, 9) Otvorenost i hrabrost za istra~ivanje ideja uklju uje neke osobne kvalitete koje se odnose na interese, iskustva, stavove i samopouzdanje. Zna ajke u toj kategoriji uklju uju osjetljivost za probleme, estetsku osjetljivost, hrabrost, osjeaj za humor, razigranost, fantaziju i imaginaciju, prihvaanje rizika, toleriranje viaezna nosti, ustrajnost, otvorenost za iskustvo, emocionalnu osjetljivost, prilagodljivost, intuiciju, spremnost na razvitak, neprihvaanje autoritarnih tvrdnji bez kriti kog razmatranja i integraciju razli itosti i suprotnosti. Kategorija sluaanje vlastitog unutarnjeg glasa uklju uje kvalitete koje podrazumijevaju samorazumijevanje, viziju onoga gdje ~elimo ii i posveenost djelovanju koje je potrebno za njeno postizanje. Zna ajke u toj kategoriji uklju uju svjesnost kreativnosti, ustrajnost ili izdr~ljivost, samovoenje, unutraanju kontrolu, introspektivnost, slobodu od stereotipa, koncentraciju, energiju i radnu etiku. (Treffinger i sur., 2002.) Kreativnost u itelja kao pretpostavka razvoja kreativnosti u enika Simplicio (2000.) postavlja pitanje da li se u itelj raa kreativan i ujedno odgovara, da to nije dar koji neki imaju, a drugi im mogu samo zavidjeti, nego osobina koja se mo~e stei i odgajati. Po njemu kreativnost u itelja je ujedno naporan rad koji tra~i da se napusti uhodani na in pou avanja i odlu i za kreiranje novih mogunosti. To prvenstveno zna i preispitivanje zadataka koje ~eli postii svojim odgojno-obrazovnim procesom, ali i metoda i sredstava koje koristi u nastavi kao i na ina evaluiranja postignua. U analizi slu ajeva tajvanski istra~iva i (Horng i sur. 2005.) doali su do rezultata da na kreativnost u itelja utje e niz initelja meu kojima oni posebno naglaaavaju (1) osobine kao ato su samopouzdanje, otvorenost za nove ideje, spremnost noaenja s teakoama, naglaaenost ~elje za novim i druga ijim, smisao za humor, (2) obiteljske okolnosti u kojima su odrastali koje su omoguavale da istra~uju sami sebe, a neka~njavanje im je omoguilo da u e na vlastitim pogreakama. Roditelji su im bili ne samo podraka u kreativnom ponaaanju nego su bili i model kreativnog ponaaanja. Ispitanici su upravo svoje djetinjstvo isticali kao kriti no razdoblje za razvoj vlastite kreativnosti. Ipak, za kreativnost u itelja je bitna (3) posveenost kreativnoj nastavi te strpljivo i uporno nastojanje oko dizajniranja kurikuluma, pripremanja materijala, oblikovanja aktivnosti u enika. Pri tome je va~no da u itelji ovladaju kreativnim pristupima i budu uspjeani u njihovoj primjeni. To zna i da nije dovoljna samo ~elja da se tako radi nego se treba i uvje~bati u takvom pristupu. (4) Motivacija za kreativan pristup je uvijek intrinzi na i ogleda se u zadovoljstvu nastavnika injenicom da je pridonio stvaranju (5) ugodnog okru~enja u enja koje poti e u eni ku kreativnost. Oslobaanje kreativnih potencijala po iva uglavnom na dva psiholoaka uvjeta psiholoakoj sigurnosti i psiholoakoj slobodi. Psiholoaka sigurnost je izvanjska, ona ovisi prije svega o sigurnom okoliau. Ljudi se osjeaju sigurno kada veina ostalih osoba prihvaa ono ato rade i ponaaa se empati no. Psiholoaka sloboda podrazumijeva igranje simbolima i njihovo koriatenje za samoizra~avanje. Prema Teoriji Carla Rogersa neka osoba je kreativnija od druge jer je nau ila igrati se idejama, biti otvorena prema iskustvu i novim idejama i viae pa~nje posveuje samoevaluaciji nego evaluaciji drugih osoba. (Isenberg i Jalongo, 1997.). Isenberg i Jalongo (1997.) isti u da se akole koje njeguju kreativnost trude smanjiti stres i anksioznost kako kod djece tako i kod nastavnika. Pri tome se proces vrednuje viae od proizvoda. Uklanja se vremensko ograni enje za aktivnosti u kojima sudjeluju djeca. Uspostavlja se slobodno i otvoreno ozra je, a samoizra~avanje se ohrabruje i cijeni. Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s u iteljem, ve i izmeu sebe. Natjecanje i nagraivanje se nastoji ato manje koristiti.  . 0    2 d z h68RZ\bdjlFTdp|ɹɱ}hh'h_\HCJaJh_\HCJaJh_\H5CJaJh8&kCJaJhkCJaJhU CJaJh>.nCJaJhJtCJaJhTFDCJaJhCJaJhe'z5CJaJh5CJaJ h8&k5 hX5 h"#5 he'z5 hV5he'z0Z 0 lt "$hdhx`ha$gdbj & Fdhgdbj $dha$gd$a$gd_\H$dix]d^`ia$gd_\H$dx]d^a$gd_\H $dha$gdbjdhgdbj",8FLN`bN P t "##D#^###$*$4$$$%%%%*%,%6%:%>%%%d&''2)4))* ***,,.T.V.n.p....///000.02000x1ݽݽݽݽݽݽݽhF*LhGhJthGLhONhwuRh"#h8&khS* hS*hS*hh+h: he'z5hhkCJaJJ"#Z.24 7(:b:::.?BBCC.GQU$dh`a$gdB $dha$gdbj & FgdG$hdh`ha$gdg$$a$gdh+$a$gdS*$hdh`ha$gdbj & Fdhgdbjx112222$3D4H4444447 7 7H7J7&:(:*:X:Z:\:`:b:t::::::$;&;==*>,>>>D?t?x???nB|BBBBBCC0C:CDDߵߨߟhj hI 5 hG5hG hI 6hhhg$6 hg$6h}hg$6h=ghvhjhh+UmHnHuhh+jhh+Uhg$ hS*6hhS*6hF*LhI hS*ha9D$E*EpEEE,G.GGHHHI$IJ"JKLLLM M2NBNVNjNhOOOrPPPPPPPPQQQQQQQQRRLRNRhSTUUUUUUV>VHVhVVVVWWW2W6WPWWW$X&XĹ hBhBhdhwh$hBhD:hI h.h>"h:~h>h}ihblhahGh/4hjI&XXXRYVYnYpYYhhhhhiiii6k8k@l`ojooooDpppppq.q0q|qqqqqqqrrrr0rPrXrprrrrrrrTsZsss,t.ttttttulunu̼̼̼̼̼̼̼дh_\H ha5hf]Jhsxxhvh"#h>hwhsMh%h$hg$ hd5 hv5 he'z5 hS*hS*Uh/4hdhBC Viae se cijene suradni ki odnosi i slobodna razmjena mialjenja, a manje hijerarhija i posluanost. Poticanje kreativnosti buduih u itelja Poticanje kreativnosti u itelja ne samo da je mogue nego i nu~an preduvjet za po etak promjena prema kreativnoj nastavi. Ono ima dvije razine: jedna je proces akolovanja buduih u itelja, a druga je sustav permanentne edukacije u itelja. Budui da je sustav akolovanja, kroz koji su proali do dolaska na fakultet, viae u funkciji guaenja kreativnosti nego njenog poticanja, akolovanje buduih u itelja ima najprije kompenzacijsku ulogu iji je cilj postupno oslobaanje zapretane kreativnosti studenata. Obi no je to poprili no bolan proces popraen uenjem i komentarima zaato mi moramo stalno neato raditi, mi bi da vi to nama izdiktirate, a kako e to biti na ispitu i sl. Poslije toga nastupa zadovoljstvo promjenama i uenje rezultatima  studenti i sami uviaju da se i na taj na in u i i to joa uspjeanije i sa u~ivanjem. Sudjelujui u kreativnoj nastavi studenti i sami usvajaju pojedine strategije i osposobljavaju se za njihovo koriatenje u svojoj buduoj praksi. Na drugoj strani, praksa da sveu iliani nastavnici samo deklarativno zagovaraju kreativnu nastavu, a sami je ne primjenjuju uz izgovore kako za tako ato nemaju uvjete ili da je to primjereno samo za rad s djecom, je u najmanju ruku dvoli na. Studenti mogu pretpostaviti da nastavnik sam ili ne vjeruje u ono ato zagovara ili to nije u stanju realizirati u vlastitoj nastavi. Cjelokupna nastava za budue u itelje mora biti na odreeni na in egzemplarna i predstavljati obrazac koji budui u itelji mogu prenijeti u vlastitu praksu. Zajednice u enja u funkciji poticanja kreativnosti u itelja Za ostvarivanje kvalitetnih promjena u akolskom kontekstu va~no je stvoriti preduvjete za kontinuirano u enje kako djece tako i odraslih. `kolski voditelji imaju va~nu ulogu stvaranju profesionalnih zajednica u enja u kojima u itelji, a esto i u enici, u e zajedno HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793920"(Harris, 2002, str. 5). Pojam zajednice u enja pojavljuje se 90-tih godina u SAD i predstavlja socijalnu strukturu koja omoguuje povezivanje onoga ato se u i s mogunoau poveane interakcije izmeu onih koji u e sa svojim u iteljima koji postaju sudionici u izazovu u enja. Zajednica u enja u kojima se u enje ostvaruje kroz suradni ke aktivnosti, u kojima prevladava aktivno u enje i u kojima se u itelji poti u da budu kreativni mo~e doprinijeti kvalitetnim promjenama u akolama. Za stvaranje zajednice u enja va~no je ostvariti sljedee preduvjete: Potrebno je uspostaviti strukturu voenja koja nije hijerarhijska, koja omoguuje zajedni ko sudjelovanje u procesu identifikacije problema, unapreivanju znanja i prakse te implementaciji inovacija. Mo treba biti ravnomjerno podijeljena unutar zajednice. Unutar zajednice treba omoguiti suradni ku razmjenu profesionalnih umijea. HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468300"(Peters & Marshall, 1996, p. 41) Ideja zajednica u enja zasniva se na emancipacijskoj kulturi koja omoguuje ljudima razvoj osobnih i druatvenih mogunosti, na ina ~ivota, vrijednosti i osjeaja kroz suradnju, rjeaavanje problema, vizionarsko zajedni ko djelovanje (Burns, 2002.). To je mogue ostvariti samo ako ljude prihvaamo kao slobodna bia sposobna odgovorno odlu ivati i djelovati ka svojoj samoaktualizaciji. (Maslow, 1976). Za razliku od povremenog stru nog informiranja zajednicu u enja mo~emo definirati kao grupu svojom voljom udru~enih osoba koje u du~em vremenskom razdoblju (od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) komuniciraju svoje vrijednosti, stvaraju zajedni ku viziju, surauju s ciljem unapreivanja svoje prakse i osobnog u enja, kriti ki promialjaju svoje djelovanje i njegove uvjete. Unato  va~nosti zajednica u enja koje doprinose ostvarivanju kvalitetnih promjena, va~no je napomenuti kako je njihov utjecaj ograni en ukoliko se sastoje od u itelja koji zaziru od kreativnih rjeaenja. Za odr~avanje procesa suatinskog u enja i stvarane pomake u odgojnoj praksi neophodno je da u itelji i stru ni suradnici budu spremni zapo eti promjene koje im nee biti propisane odozgo ve e ovisiti o njihovoj kreativnosti, umijeu i entuzijazmu. Zaklju no razmatranje Kreativnost je jedna od osnovnih zna ajki ljudskosti po emu se ovjek bitno razlikuje od drugih ~ivih bia. U suvremenom svijetu kada su promjene tako este i nepredvidive upravo oslanjanje na vlastitu kreativnost ima posebno zna enje za ~ivot u svijetu koji se mijenja. U odgoju i obrazovanju ova injenica joa nije dovoljno shvaena i nedovoljno se ini na mijenjanju postojee nastave koja je viae u funkciji guaenja nego poticanja kreativnosti. Danas znamo da kreativnost nije osobina samo nekolicine izuzetnih ljudi ve svaki ovjek ima tu osobinu, koja mo~e biti do razli ite mjere razvijena ili nerazvijena, ali isto tako koriatena i neiskoriatena. To zna i da akolovanje buduih nastavnika treba izmeu ostalog biti u funkciji razvoja i oslobaanja kreativnih potencijala studenata. Ukoliko u itelji nisu razvili svoju kreativnost nee biti u stanju tu osobinu razvijati ni kod svojih u enika. No, razvijena kreativnost u itelja joa uvijek nije dovoljan preduvjet za razvoj kreativnosti u enika. Za to je potrebno osigurati joa niz okolnosti kao ato su demokratski i nehijerarhijski odnosi, klima suradnje i meusobnog prihvaanja, otvorenost sredine za promjene, spremnost na u enje i vlastito mijenjanje, ali i ovladavanje strategijama, metodama i postupcima koji otvaraju mogunosti u eni koj kreativnosti. U tome zajednice u enja kao jedan od suvremenih oblika permanentne edukacije u itelja mogu imati zna ajnu ulogu jer pri kretanju u novo i nepoznato pru~aju podraku i sigurnost nositeljima promjena. Literatura Bruck, B. (2004) Creating and Maintaining an Online Community: A primer for community organizers and moderators. Dostupno:  HYPERLINK "http://www.Q2Learning.com" http://www.Q2Learning.com (17. 5. 2005) HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=9206202"Burnaford, G., Fischer, J., & Hobson, D. (Eds.). (1996). Teachers Doing Research: Practical Possibilities. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102031500"Burns, R. (2002). The Adult Learner at Work: The Challenges of Lifelong Education in the New Millennium / (2nd ed.). Crows Nest, N.S.W.: Allen & Unwin. HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=5002473855"Cuthell, J. (2002). MirandaNet: A Learning Community-A Community of Learners. Retrieved May 16, 2005, from Questia database, http://www.questia.com. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u u enju: kako promijeniti na ina na koji svijet u i. Zagreb: Educa. Guilford, J.P. (1968.) Inteligence, creativity and their educational implications. San Diego, California: Robert R. Knapp, Publisher. HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793904"Harris, A. (2002). School Improvement: What's in It for Schools? London: Routledge. Hopkins,D. (2001) School improvement for real. London i New York: Routledge/Falmer. Horng,J.S./Hong,J.C./ChanLin,L.J./Chang,S.H./Chu,H.C. (2005.) Creative teachers and creative teaching strategies, International Journal of Consumer Studies, 29, 4. 252-258. Isenberg, J. P./Jalongo, M. R. (1997) Creative expression and play in early childhood. New Jersey: Prentice-Hall. Maslow, A. (1976) The Farther Reaches of Human Nature. New York: Penguin Books. HYPERLINK "http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468250"Peters, M., & Marshall, J. (1996). Individualism and Community: Education and Social Policy in the Postmodern Condition. London: Falmer Press. Simplicio,J.S.C. (2000.) TeachingClassroom Educators How to Be More Effective and Creative Teachers, Education, Volume 120, Issue 4, New Monmouth, New Yersey, str. 675-681. Stoll, L./ Fink, D. (2000) Mijenjajmo naae akole. Zagreb: Educa. Treffinger,D.J. (1988.) Components of creativity: Another look. Creative Learning Today, 2 (5), 1-4. Treffinger,D.J.(i sur.) (2002) Assessing Creativity: A Guide for Educators. Sarasota/Florida: Center for Creative Learning. Summary Investigation of human creativity started in second part of last century. From theory that creativity is a gift some individuals and that majority have not this characteristic we have come to understanding that it is one of fundamental human characteristic which can be acquired and nurtured, but also pressed back and made impossible. Treffinger (2002) sees creativity in four aspects: (1) generating ideas by divergent way of thinking, (2) digging deeper into ideas using convergent way of thinking, and two personal characteristic (3) openness and courage to explore ideas and (4) listening to one's inner voice. Teacher creativity is preposition of student creativity. Horng and others (2005) found out that to teacher creativity besides some personal characteristic big influence has own childhood and support and stimulation by their parents. Important is devotion to creative instruction, intrinsic motivation which they have in their creative work and results what they can see like the liberation students creativity. The way of teachers schooling is very important for developing teachers creativity, but in same time their qualification for using same strategies in teaching process which give a chance for student creativity. Because their former schooling was not in function of developing creativity important is gradually involving new approach which is different of teaching what they had before. Besides teachers schooling maybe bigger importance has a process of permanent teacher education in which special role has a learning community. Key words: Human creativity, teachers creativity, students creativity, creative teaching, learning community.     PAGE  PAGE 1 Otvorenost i hrabrost za istra~ivanje ideja Sluaanje svog unutarnjeg glasa Produb-ljivanje ideja Stvaranje ideja Osobne kreativne karakteristike Uhhiiottlunu{P|}T~$ & Fdha$gdsxx $dha$gdsxx$$dha$gdv$dhx7$8$H$`a$gd2P & Fgdv$hdh`ha$gd$gdd & Fgde'zgdS*$ dha$gddnu@wRwfwpwwwwww&x(x*xjyyFzPz\z^zzzzzzzzz\{{{| |~~*,248:@BDFHJLbίhhsxxCJaJhVhsxxCJaJmH sH %jhVhsxxCJUaJmH sH  haCJ hvCJ hsxxCJjhRhsxxCJUjhRhsxxCJU h^+CJhRhsxxCJ5bdfXx‚ʂЂR\ H(*DFLNz|Ή^ҍڍHTVX־hhSY6hhmhSY h_\H5 he'z5h_\Hh<h`j1hsxxha h2mUhsxxhRhsxxCJhVhsxxCJaJmH sH %jhVhsxxCJUaJmH sH +j]hVhsxxCJUaJmH sH 2ЂLNz|VZpX֜ & F dxgdbj $dhxa$gd$hdhx`ha$gdSYdhgd_\H & FdhgdSY$hdh`ha$gda$hdh`ha$gd`j1$dh`a$gdsxxXZpRfhV"$ƦƽujcQ#jhchmUmH sH  h77hmhm6]mH sH #j h4hmUmH sH hmmH sH jhmUmH sH h4hmmHsHh4hm0Jj*h4hmUh4hmaJjh4hmUh4hm6mHsHh4hm6hyu h4hmhhm56 hf]J6$&JTVXZΚКҚjl6Ԝ֜VXZͿͷѠ|rhr]hOjnh>hmUh<6aJmHsHh<aJmHsHh`j1aJmHsHhmhmaJmHsHhmhm6mHsHhmhmmHsHh hmaJmHsHh,5hm56h)hm6jhXhmUhmjhmU hyuhmhm6]mH sH hmmH sH jhmUmH sH ֜$ΦЦ̧ΧЧ $dha$gd_\H $dha$gd_\Hgdbj $^a$gdyu $ & Fa$gdbj$ & F dxa$gdbj & F dxgdbjڞ(^(RV|tg[ShmmH sH jhmUmH sH h*WhmaJmHsHh)hm6h2&h2&6aJmH sH h2&aJmH sH hv,hv,aJmHsHhg$6aJmHsHhg$aJmHsHhv,aJmHsHhv\!hmaJmHsHh4hm6hyu hv\!hmh)hmaJmHsHjhmUhm hm6]J "$V4ЦfḩΧxpllld]lX hm5 h oah:h oah:6h:hyuhyu6h)h oaaJmHsH h4h oah4h oa6hyu hCDh oahGhGaJmHsHh oa6aJmHsHh oaaJmHsHh)hmaJmHsHhm6]mH sH hmmH sH jhmUmH sH #j;hchmUmH sH  ΧЧާV`r2  $&2468:<HJLNPRTVѳ{p{k hh+5hX0JmHnHuhdhD: hD:0JjhD:0JUhjhUhe'zh_\H5h_\Hh_\H5mH sH hh'h_\HCJaJmH sH hh4h_\HCJaJmH sH h_\HCJaJmH sH h_\H5CJaJmH sH h%h_\H5CJaJmH sH  h_\H5* "$68:PRTVgdh+h]hgdD: &`#$gddgdbj"<>@he'zh_\H5h~chvhhh+5 h=g5 hh+5hvhh\5hh+5̵2>@Nbgdbj$a$gdh+gdh+,1h. A!"#$% Dd  D  3 @@"?DyK yK \http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793920DyK yK \http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468300DyK http://www.Q2Learning.comyK 6http://www.q2learning.com/DyK yK Xhttp://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=9206202DyK yK \http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102031500DyK yK ^http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=5002473855DyK yK \http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793904DyK yK \http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468250^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHdd S*Naslov 1$ & F<@&"5CJ KH OJQJ\^JaJ tH ff S*Naslov 2$ & F<@&$56CJOJQJ\]^JaJtH `` S*Naslov 3$ & F<@&5CJOJQJ\^JaJtH TT S*Naslov 4$ & F<@&5CJ\aJtH >A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa TOT mp4!$ d1$^a$aJhmH sH tH 6U@6 m Hiperveza >*B*ph8 @8 D:Podno~je  p#2)@!2 D: Broj stranice^C@2^ sxxUvu eno tijelo teksta$x`CJaJF'AF TFDReferenca komentaraCJaJBRB TFDTekst komentaraCJaJDjQRD TFDPredmet komentara5\NrN TFDTekst balon iaCJOJQJ^JaJNN 2P Tekst fusnote$x`CJaJ>&> 2PReferenca fusnoteH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] -Mdu>P'&%$!-Mdu>P  $$$'x1D&XnubX$Χ-/123]^`acdeg"U֜.0\_bfh69001r444.@W@q@@@PARAA%B'BcBBC'D{DAF|F G>P_XXXXXXXX  '!!834@  3(  j %$"7 3  "0?`  c $X99?%$"7Nr  3 Go6&6ZB  S Do&R+ZB   S DԔ6.F.z ! 3 !C"?r,b0 ZB " S Dov..ZB # S Do16z $ 3 $C"?v)+ z % 3 %C"?)- z & 3 &C"?614 z ' 3 'C"?/3 B S  ?7>P(#t  L L TL L L L TL L L L TL L}D}DDDDEE(F(FGG?P   DDDDDEE0F0FGG?P > *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState P    yz  " ( + .  CR2=y{=Gftak 7A""&&'&,&-&4&&&&&&&'' '''K(Z(55@6Q6T6Z6==??$@,@@@B$BBCC C_CdCfCnC}CCCCCCCCCCCCCCCCCCqDzD}DDDDDDDDDDDDDDDEEEE E%E-E.E6E7EAECEPEQEXE\EdEeElEEEEEFG GG&G7G8GAGBGEGIGKGQGZG_GgGhGpGsG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGHHH#H-H/H6H=HEHFHNHOHTHcHmHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHnn^n`56789;<CJH*OJQJS*TXaJo(hH..>+^`+56789;<CJH*OJQJS*TXaJo(hH...>w^`w56789;<CJH*OJQJS*TXaJo(hH..  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH^`o(. ^`hH. mLm^m`LhH. = = ^= `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. }}^}`hH. MLM^M`LhH.)?)^)`?o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.pba2551C'xxl5<s&j&r7JI\5I O], /4S*>""#g$`j1B]~BTFD_\Hf]JF*LGLsM2PwuRIUXaa oa~cnfvh}ipj8&k>.nJt usxxe'zd.yu:>2&V<$+=g5GONv%^+h+SYkg_UwD:Y:~blbjjmU wGH v,"kOO@zz@Rzz       ! % ' ((>PXX XX X$X*XX@X.X4X:X>XBXJXRXVXXXhUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. *[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsACambria Math"1橲fCeFʹFr C ( C (Y4dYOYO 2qHP ?e'z2!xxDrLadislav BognarLadislav,        Oh+'0  8 D P \hpxDrLadislav BognarNormal Ladislav6Microsoft Office Word@,@dQX@XԂU@2rDm  C՜.+,D՜.+,0 hp|  (YO Dr Naslov 8@ _PID_HLINKSA`0U.http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468250$P.http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793904$d(/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=5002473855$V.http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102031500$h$ ,http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=9206202$u9 http://www.q2learning.com/$T.http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103468300$P.http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=102793920$  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqstuvwxyz{|}~Root Entry F [QNmData j1TablerKWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q