ࡱ> q`"bjbjqPqPN::%G   .N$+++8+v,<9NF,L -",-B-j-0&-0 90LLLLLLL$PhRjLa2/@0a2a2LrrB-j-]M6K@K@K@a2rB-(j-LK@a2LK@K@VH@`^Ij-, $+58$I LM<9N0IxQSS<|QSIQSIA0h0JK@0</12A0A0A0LL?|A0A0A09Na2a2a2a2d66rrrrrr Dr.sc. Ladislav Bognar, red. prof. Filozofski fakultet Osijek PEDAGOGIJA U RAZDOBLJU POSTMODERNE Sa~etak Oko termina moderne i postmoderne malo je danas suglasnosti. Viae bi se moglo rei da se svi sla~u da se oko toga ne sla~u. Postoje razli ite definicije u razli itim razdobljima naro ito kad je rije  o odnosu prema pedagogiji, ali i unutar pedagogije kao znanstvene discipline. Ipak, danas je viae-manje iskristalizirano shvaanje da postmoderna nastoji prevladati uskou i ograni enost moderne otvarajui nove prostore za ljudsko mialjenje i stvaralaatvo. Dok je moderna omoguila epohalni razvoj industrijskog druatva i Zapadnu civilizaciju uzdigla na zavidnu razinu stvorila je i pretpostavke za krizno razdoblje koje se ogleda u ugro~enosti prirode, militarizmu, patrijarhalnosti, nacionalizmu i totalitarnim sustavima, ali i potroanji energije i sirovina na kojima po iva razvoj. Postmoderna je kreativan odgovor na izazove koje donosi razdoblje krize. Za pedagogiju to zna i da razli iti teorijski pravci i pedagoaki modeli zatvoreni u ekskluzivizmu vlastite samodovoljnosti trebaju postepeno ustupati mjesto otvorenosti za razli itosti, ali i za propitivanje novih mogunosti. Ne radi se o mehani kom eklekticizmu nego o kvalitativno novim pristupima i kreativnom odgovoru na nove pedagoake izazove. Kad je rije  o hrvatskoj pedagogijskoj teoriji i praksi mo~emo rei da su osamdesetih godina odakrinuta vrata postmoderne i zagovarala se pedagogija otvorenih vrata, ali su ona devedesetih ponovno zatvorena pa hrvatska pedagogija poput Trnoru~ice joa uvijek eka svog postmodernog princa da je probudi iz stoljetnog sna. Klju ne rije i: moderna, postmoderna, cikli ki razvoj druatva, kriza, izazovi, nova paradigma, pluralizam, stvaralaatvo. `TO JE POSTMODERNA Moderno je danas pisati o postmodernoj. Oprostite mi ato i ja eto piaem o postmodernoj. inim to zato ato u tom na inu razmialjanja vidim otvaranje novih vidika kako za druatvo u krizi tako i napose za pedagogiju kao zna ajan druatveni initelj. Svi koji govore o postmodernoj uglavnom se sla~u u tome da se ne sla~u ato je to no postmoderna. Zato je korisno da svaki autor najprije jasno definira svoje shvaanje ovog pojma i usporedi ga s drugim autorima kako bismo znali o emu je rije . Postmoderna je antiteza za modernu. I jedna i druga predstavljaju jedan opi teorijski okvir, jednu filozofsku orijentaciju, koja pored toga ato okuplja vrlo razli ite i esto kontradiktorne pravce, ipak predstavlja odreeni trend u intelektualnom i umjetni kom stvaralaatvu. Modernizam i postmodernizam se viae uvrije~io u knji~evnosti, slikarstvu, glazbi, arhitekturi i openito u sferi umjetnosti, dok je naziv moderna i postmoderna viae primjeren filozofiji, socijalnim znanostima i ekonomiji. Moderna nastaje krajem osamnaestog stoljea kao ideja prosvjetiteljstva, a francuska revolucija 1789. bila je njena personifikacija. To je povijesni period zapadne kulture koji je (prema Burke, 2007.) imao tri osnovne karakteristike: uva~avanje razuma nasuprot ignoranciji, reda nasuprot neredu i znanosti nasuprot praznovjerju. Postmoderna nastaje u dvadesetom stoljeu i ne predstavlja neki nagli prekid s modernom. Viae bi se moglo rei da postoji paralelno uz modernu kao njena kritika i antiteza. Tako Beck navodi primjer Johna Deweya ija filozofija po njemu pripada u postmodernu iako djeluje u prvoj polovica dvadesetog stoljea. Ipak, veina smatra da su klju na imena za postmodernu Jean-Francois Lyotard, Jacques Derrida, Michel Foucault i Richard Rotry. Druatvene okolnosti u kojima ulazimo u novo doba  doba postmoderne (prema Burk) su drutvena previranja u zapadnoj Europi i SAD-eu 1968. kada je pod utjecajem akcije studenata, sindikata, antiratnih aktivista dolo do ozbiljnog propitivanja osnovnih vrijednosti zapadnoeuropskog drutva. Svijet moderne je doveo do industrijskog kapitalizma i znanstvenog miljenja, ali istovremeno i do Aushwitza, mogunosti nuklearnog rata, strahota nacizma i staljinizma, neokolonijalizma, eurocentrizma i gladnog treeg svijeta. Ako je to postignue moderne to baa i nije zadovoljavajue. (Burk, 2007. str. 2). Teoreti ari postmoderne zato ustaju protiv apsolutnih istina, govore o kraju ideologija i kraju  velikih pri a (Kalanj, 2000.), kritiziraju teorije progresivnog razvoja druatva prema vlastitim zakonitostima. Umjesto toga zagovara se relativnost ljudske spoznaje i  na in ~ivota koja uklju uje kognitivne, afektivne i metodoloake komponente (Beck, 1993. str.3), otvorenost za razli itosti, ali i odgovornost za svijet koji stvaramo. DRU`TVENI KONTEKST POSTMODERNE Koncept druatvenog razvoja nastao u razdoblju moderne po iva na vjerovanju u linearni i progresivni razvoj drutva prema vlastitim zakonitostima. Modernost je zbog toga prepuna takozvanih znanstvenih ideologija koje se oslanjaju na parcijalne elemente znanstvene racionalnosti i tu parcijalnost uzimaju kao dostatnu legitimaciju za proklamiranje totalnih istina (Kalanj, 2000. str. 3). Osnovne ideologije modernosti su prema Kalanju liberalizam, konzervativizam i socijalizam, a odnose se na druatvo koje je Comte nazvao industrijskim, Marx kapitalisti kim, a Tocqueville demokratskim (isto). U razdoblju moderne paralelno se razvijao i cikli ki koncept razvoja druatva koji je bli~i postmodernom shvaanju. Prvo je Oswald Spengler 1918., nakon ato je napustio svoj u iteljski poziv i postao neovisni filozof, objavio svoju knjigu  Propast Zapada koja je u vrijeme nakon prvog svjetskog rata ubrzo postala pravi hit. On zagovara napuatanje linearnog shvaanja povijesti u kojoj se zapadna kultura vidi kao progresivni razvoj od gr ke, rimske, srednjovjekovne, renesansne do moderne epohe. Umjesto toga on smatra da treba razlikovati osam  visokih kultura koje su postojale u povijesti: indijska, babilonska, egipatska, kineska, meksi ka (Maje i Asteci), arapska, klasi na (gr ka i rimska) i zapadnoeuropska. Te visoke kulture prolaze kroz razdoblja roenja, razvoja, ostvarenja, propadanja i smrti. Budui da su sve kulture do sada proale ta razdoblja on smatra da e se to dogoditi i sa zapadnoeuropskom kulturom. Britanski povjesni ar Arnold J. Toynbee 1961. zavraava svoj rad u dvanaest tomova pod naslovom  A Study of History u kojem analizira raanje, rast i propadanje dvadesetak veih civilizacija. On zaklju uje da nova civilizacija nastaje iz veeg broja primitivnijih druatava kao odgovor na izazove kojima su izlo~eni. Ti stalni izazovi su i uvjeti njenog rasta i napretka (ako nema izazova nastupa stagnacija). Propadanje civilizacija nije povezano s gubljenjem kontrole nad okolinom ili vanjskim napadima nego slabljenjem tzv.  kreativne manjine koja prestaje biti sposobna da se nosi s novim izazovima. Siguran znak da civilizacija propada je kad dominantna manjina formira  univerzalnu dr~avu koja guai politi ku kreativnost. Zanimljiva su predvianja Toynbeea ato e se dogoditi s preostalim civilizacijama u 21. stoljeu: Zapadnom civilizacijom, Islamskim druatvom, Indijskim druatvom i Dalekim istokom. On vidi dvije mogunosti  ili e se sve stopiti sa Zapadnom civilizacijom ili e Zapadna civilizacija razviti  univerzalnu dr~avu poslije koje slijedi vrijeme nemira, propadanja i smrti. Ameri ki teoreti ar austrijskog porijekla Fritjof Capra u svojoj knjizi  The Turning Point takoer zagovara cikli ki koncept razvoja druatva. Na grafi kom prikazu vidljiv je uspon i nestanak pojedinih veih civilizacija na Sredozemlju. Vidljivo je da se trajanje civilizacija mjeri tisuama godina. Capra analizira sadaanje stanje Zapadne civilizacije koja se sada nalazi na vrhuncu svog razvoja, ali i u vremenu krize koja se ogleda u tri bitne promjene: napuatanju patrijarhata koji je prisutan preko 3000 godina, zavraetku ere fosilnih goriva (nafte i plina) koja je bila karakteristi na za razdoblje moderne i industrijske revolucije. To razdoblje nije trajalo dugo i on predvia da e fosilnih goriva ponestati oko 2300. godine.  Usponi i padovi veih civilizacija u Sredozemlju (Capra, 1992.) Trea promjena je po Capri  promjena paradigme koja je u naaoj civilizaciji vladala viae od sto godina.  Ta paradigma obuhvaa brojne ideje i vrijednosti, koje se znatno razlikuju od onih koje su vladale u srednjem vijeku; to su vrijednosti koje su povezane s razli itim tokovima zapadne kulture, izmeu ostalog i sa znanstvenom revolucijom, prosvjetiteljstvom i industrijskom revolucijom. One uklju uju uvjerenje, da je znanstvena metoda jedini valjani pristup na putu do znanja; pogled da je svemir mehani ki sustav, sastavljen iz konstrukcijskih elemenata; pogled da je ~ivot u druatvu natjecateljska borba za opstanak; i vjeru u neograni en napredak koji se posti~e ekonomskim i tehnoloakim rastom. Proteklih desetljea se je pokazalo da su sve te ideje i vrijednosti strogo ograni ene i da ih je potrebno korjenito revidirati. (Capra, 1992. str.42.) Iako Capra to izrijekom ne navodi jasno je da se radi o postmodernoj paradigmi koja je pokuaaj kreativnog reagiranja na razdoblje krize. Zapadna civilizacija je u razdoblju moderne dosegla razvoj kao ni jedna druga civilizacija prije nje. Pogreana su katastrofi na predvianja (kao ona Spenglerova) o propasti Zapadne civilizacije, ali je ona suo ena s vrlo ozbiljnim izazovima koja tra~e nove odgovore, a to je ono ato treba ponuditi postmoderna. O ito je da je Zapadna civilizacija uz sve grandiozne uspjehe razvila i klice vlastitog samouniatenja: spomenimo samo devastaciju prirode, proizvodnju stakleni kih plinova i globalno zatopljenje, stalne ratove i usavraavanje sredstava za ubijanje ljudi, gomilanje ljudi u velikim gradovima i rast kriminala i nasilja. No, ostanimo samo na prva dva bitna problema koje navodi Capra: patrijarhalnost i nestanak fosilnih goriva. Zapadna civilizacija je  muako druatvo. Prema istra~ivanjima socijalnih antropologa takva druatva karakterizira agresivnost, natjecanje, hijerarhija, individualizam, ~elja da se steknu stvari i izvrae zadaci. Za razliku od njih druatva u kojima su ~ene jednake muakarcima  nivo neprijateljstava, nasilja i okrutnosti meu ljudima je minimalan, ne postoje teake kazne, zlo ina gotovo da i nema, a institucija rata ne postoji ili igra neznatnu ulogu (Fromm, 1984. str. 182-183). U Zapadnoj civilizaciji ~ene ne samo da su kroz dugu povijest smatrane manje vrijednim biima nego i izvorom zla, ato se lijepo mo~e vidjeti iz pri a koje stoljeima pri amo svojoj djeci. U njima su esto ~ene vjeatice i zle maehe koje obi no na kraju bivaju okrutno ka~njene ili spaljene (kao u Ivici i Marici). U europskoj  kulturi ~ene su ak stoljeima ~ive spaljivane sve tamo do kraja 18. stoljea ili do po etka moderne. }ene su u razvijenoj Europi tek u dvadesetom stoljeu dobile pravo glasa, a meu posljednjima u `vicarskoj 1971.  Odnos muakaraca i ~ena u europskim parlamentima na kraju 20. stoljea Iako se u razdoblju moderne polo~aj ~ena popravljao one ni danas nisu izjedna ene s muakarcima. Polo~aj ~ena vidljiv je iz podataka o njihovom udjelu u vladajuim strukturama. Tako je njihov udio u nacionalnim parlamentima europskih zemalja 25%, a u nekim zemljama kao u Francuskoj i ispod 10%. Najvei udio je u `vedskoj 45%, ali je i to ispod ukupnog udjela ~ena u stanovniatvu te zemlje. Diskriminacija ~ena dogaa se i u mnogim drugim sferama druatvenog ~ivota, ali i osobnog razvoja. Zato su svi pokreti i sva nastojanja koja idu za mijenjanjem druatvenog polo~aja ~ena viaestruko zna ajna jer ne samo da e se promijeniti kvalitet ~ivota polovice populacije nego e se i osloboditi njihov sada joa uvijek zapretani kreativni potencijali. Za o ekivati je da e ja anjem utjecaja ~ena u Zapadnoj civilizaciji doi do veeg okretanja ~ivotu, miru i nenasilju, te da e ~ene vratiti emocionalnu dimenziju koja je u kartezijanskom razdoblju bila duboko potisnuta. Filozofija stalnog rasta dovela je Zapadnu civilizaciju do novih izazova: ne samo da se nazire kraj razdoblja fosilnih goriva, koji su jedan od glavnih izvora energije, nego je u pitanju i potroanja velikog broja neobnovljivih sirovina. Tako najrazvijenije zemlje viae nemaju dostatne zalihe za svoj dalji razvoj pa troae one iz drugih zemalja. Na grafikonu je vidljivo kolike su zalihe jedne od va~nih sirovina u SAD, a kolika je potroanja. Ovome treba pridodati naglu devastaciju prirode, ato je posljedica razvoja druatva koje se temelji na iskoriatavanju prirode umjesto ~ivota u skladu s prirodom. Sve to je ponukalo grupu eksperata tzv.  rimskog kluba da predlo~e nultu stopu rasta kao rjeaenje za Zapadnu civilizaciju, no do danas ni jedna zemlja to nije prihvatila.  Potroanja i zalihe cinka u SAD Dakle, razdoblje krize Zapadne civilizacije treba shvatiti kao ozbiljan izazov koji tra~i odgovore koji se ne mogu iznai na paradigmi moderne. Ta nova paradigma je metateorija koja daje teorijski okvir za mnoge znanosti pa tako i pedagogiju. NOVA ULOGA PEDAGOGIJE NA MAKRORAZINI Kad je ameri kog predsjednika trebalo savjetovati o ratu u Vijetnamu njegovi suradnici pozvali su fizi are, ne zato ato su bili stru njaci za elektronsko ratovanje nego zato jer su jedino oni smatrani  pravim znanstvenicima . Iako bi bolji savjet o tome mogao dobiti od pjesnika, to je bilo tada, a joa i danas je, gotovo nemogue zamisliti, navodi Capra, (1992.) Cijelo razdoblje moderne predstavlja i nastojanje da se druatvene znanosti, meu kojima i pedagogija, uspostave po uzoru na prirodne znanosti, ato ne samo da nije unaprijedilo ove znanosti nego im je i zako ilo razvoj. Predstavnici postmoderne naglaaavaju, da treba razlikovati znanstveno znanje o narativnog:  Poreenje znanstvenog s neznanstvenim (narativnim) znanjem omoguuje nam da shvatimo ili barem osjetimo kako postojanje ovog prvog ne posjeduje nikakvu veu ili manju nu~nost od postojanja onog drugog. I jedan i drugi oblik sastoji se od niza iskaza. Oni su potezi koje igra i povla e u okviru opih pravila. Ta pravila su svojstvena svakom znanju&  (Lyotard prema Knig/Zedler, 2001. str. 239.) Nisu li sva znanstvena postignua prvo bila u pri ama i bajkama? Shvaanje znanosti, a posebno druatvenih, samo kao instrumenta za objektivno spoznavanje stvarnosti treba promijeniti u kreiranje stvarnosti. ak i prirodnu sredinu u kojoj ~ivimo stvorio je ovjek ponekad u skladu s prirodom, a ponekad i uniatavajui prirodu. Druatvena sredina apsolutno je ljudsko djelo, ali ne jednog ovjeka nego kolektivnog ljudskog genija. Taj proces druatvenih promjena i dalje traje i odvija se kroz procese povremenih kraih ili du~ih druatvenih kriza. Upravo te krize predstavljaju izazove za znanosti da ih rjeaavaju. Kad je rije  o pedagogiji ona mora biti u stanju rjeaavati ne samo metateorijske probleme nego i vrlo konkretne kao ato su npr. airenje ovisnosti meu mladima ili nasilja na sportskim priredbama, koje u hrvatskom druatvu postaju ozbiljan druatveni problem. Pedagogija ne mo~e samo kukati ato ju se ne uva~ava nego se mora i sama nametnuti druatvenoj stvarnosti svojim rjeaenjima. Kad se u Hrvatskoj prije neku godinu krenulo s famoznim  katalozima znanja okupilo se stru njake razli itih profila, ali meu njima nije bilo pedagoga, ato izmeu ostalog govori i kako se u naaoj javnosti tretira druatveno zna enje pedagogije. Pedagogija, kao i ostale znanosti, ne mo~e fenomen odgoja i obrazovanja promatrati izolirano i nu~no je ispreplitanje s filozofijom, psihologijom, sociologijom i itavim nizom ostalih znanosti koje se bave ovjekom i druatvom. Tu se suo avamo s velikim bogatstvom razli itih teorija, koje su nastale u razdoblju moderne, a i danas nastaju nove. Poznato je da su meu naaim pedagozima starije generacije krajem dvadesetog stoljea bile burne rasprave meu zagovornicima razli itih teorijskih orijentacija, koje nisu samo ostajale na teorijskoj razini nego su ponekad zavraavale i na sudovima. Danas znamo da svaka od znanstveno utemeljenih teorija predstavlja tek dio istine i da ni jedna do kraja ne mo~e objasniti pedagoake fenomene, a niti sama dati teorijsku podlogu za prakti na rjeaenja bez kojih pedagogija nema smisla. Tako npr. bihevioristi ki odgojni postupci zasnovani na pozitivnom i negativom potkrepljenju mogu biti efikasni u normalnih situacijama i svakodnevno ih koristimo kad dijete hvalimo ili grdimo, ali ako dijete du~e vrijeme ne mo~e ostvariti na adekvatan na in neku od osnovnih potreba ti postupci nee dati o ekivane rezultate. Tu rjeaenja trebamo tra~iti na humanisti koj teorijskoj osnovi. Ako imamo posla s djetetom koje je do~ivjelo neko te~e traumatsko iskustvo, koje je potisnulo i nije ga proradilo, rjeaenja treba tra~iti na psihoanaliti koj osnovi. Konstruktivizam nam mo~e biti osnova za suvremenu nastavu matematike, fizike ili biologije, ali e nam malo moi pomoi pri u enju psihomotornih radnji: sviranju nekog instrumenta npr. ili u enju rada na nekom stroju. No, ni jedan od ovih teorijskih pristupa nee nam biti od vee koristi ako se upustimo u kreiranje rjeaenja za nasilje na stadionima gdje e od vee koristi biti neke socioloake ili socijalno-psiholoake teorije. ~f p r  " T X L@T0, Žͦ{{{t{m{ hh hhZ hh0 hhUQ hh[3 hh$t hh"hh"6hh&6h&h&56 hL&p6hhB6hh=6 h&6 hAp6hh$f6hhL&p6h&hL&p56hhL&p5 hhL&p*F|~'8+:+x+.$6>zD~DDEK$a$gdC $`a$gdC$a$gdCgdC!!", !!!!"#[$<%&&v'z'''(((((()***x+.,/,N,---....//// 0d0244 6"6$6Ľī礹{jhh40JU hhIT hh%( hhI hhXO hh hh]0 hh`h hhxO hh/;= hh$t hhxs hhvG hhBD hhhe hh)f hhZ/$66R9:: >>>>>BBxDzD|D~DDDEEIKK4L6LL^@^```xbzbbbcc ddgghhhh{tmmmmfbhxW hh: hh8 hhxWjhhL0JU hhL hh1hp hh_$ hhzzz(x"6fhDN @xl܇އDΉ^Ġ24FHJVXZ:<ιιǬh~EhXh hi hhDgUhq hhX hh;mA hh| hhh'* hh,h'rjh 0JU hhlHhh< hh8 hheX:Dakle, teorijski monizam moderne koji se ogledao u isklju ivosti pojedinih teorijskih orijentacija i njihovom meusobnom negiranju treba zamijeniti teorijski pluralizam, koji ne treba shvaati kao puki eklekticizam nego kao kreativnu primjenu postojeih teorija i otvorenost za nove teorijske vidike. Pedagogija se bavi fenomenima koji su isklju ivo rezultat ljudske kreacije. Zato metodologija prirodnih znanosti, koja se nametala kao ideal i po kojoj se vrednovala znanstvenost ili neznanstvenost pedagogije, u razdoblju postmoderne postaje upitna. Pozitivisti ki pristup prikupljanja injenica o stanju u pedagoakoj praksi mo~e imati zna enje u registriranju aktualne pedagoake problematike, mogu se naslutiti uzro no-posljedi ne veze, ali se problemi na taj na in ne mogu rijeaiti. Smisao pedagogije kao druatvene znanosti je upravo u tome da iznalazi rjeaenja za druatvene probleme koje jedino ona mo~e rijeaiti, a rjeaenja su kreiranje odreenih modela i uvijek je bilo tako. Od Sokratove majeutike, preko  Svijeta u slikama Komenskog, Rousseauove pri e o Emilu, Pestalozzijeve pri e o Gertrudi i njenog ostvarenja u Yverdonu, Nillovog Summerhila, Makarenkove  Pedagoake poeme , Montessorijeve  Casa dei Bambini ili Washburnove  Winnetka school , da spomenemo samo neke kamene meaae u pedagogiji Zapadne civilizacije. Bila su to viae ili manje originalna, ali svakako vrlo konkretna pedagoaka rjeaenja. I ona su bila uspjeana u rukama svojih autora. Neka su nastavila ~ivjeti i nakon njih, ali su postajala sve viae blijede kopije. Konkretna pedagoaka rjeaenja su subjektivna i svi pokuaaji da se nametnu drugim realizatorima kao  obavezni model zavraavaju loae. To nikako ne zna i da su to uvijek izolirane i samonikle pojave. Na stvaralaatvo pojedinaca svakako utje u i drugi pojedinci i vrlo esto je to rezultat mnogih interakcija. Ali, objektivna znanstvena verifikacija pedagoakih modela, kako se ona prakticirala u kvantitativnoj metodologiji, je zapravo nemogua. Zato u razdoblju postmoderne pedagogiju, kao i ostale druatvene znanosti, ekaju dalji napori na razvijanju metodologije primjerene fenomenima povezanim s ljudskim stvaralaatvom. Pri tom se treba slo~iti s Beckom (1993.) da treba govoriti o modificiranju i prilagoavanju, a ne kompletnom odbacivanju svega do ega je pedagogija do sada doala.  Budui da ~ivimo u promjenjivom, fragmentarnom, postmodernom svijetu potrebna nam je ato vea stabilnost. (Isto, str.4.) POSTMODERNA NA PEDAGO`KOJ MIKRORAZINI Ako postmodernu shvatimo kao razdoblje krize i promjena, kao nestabilno razdoblje u kojem rjeaenja viae ne mo~emo tra~iti na starim obrascima razmialjanja, ako znamo da je jedini initelj promjena ovjek i njegova sposobnost da kreativno reagira na izazove, onda to tra~i i dubinske promjene u sustavu akolovanja posebno na didakti koj razini. Ovdje emo se osvrnuti samo na pitanja intencije odgojno-obrazovnog procesa. Njema ki autori Posch, Larcher, Altrichter (1996.) razlikuju zatvoreni i otvoreni kurikulum. U zatvorenom kurikulumu, koji je razvila moderna, vide pasivnu ulogu u itelja i u iteljica koji su stavljeni u funkciju tehni kih izvraitelja kurikuluma u ijoj izradi nisu sudjelovali. Kako to obi no dovodi do neuspjeha koji se tada pripisuju nestru nosti u itelja koji nisu dovoljno kvalificirani za realizaciju kurikuluma, koji su rezultat rada vrhunskih stru njaka. Autori za razdoblje postmoderne zagovaraju otvoreni kurikulum kojem su u srediatu u itelji i u enici: Rezultat procesa u enja nije od po etka utvren nego se ostvaruje uz sudjelovanje konkretnih pojedinaca. Na ciljeve se ne gleda kao neato nepromjenjivo nego kao na orijentaciju koja pokazuje perspektivu procesu u enja. Pojedini planirani koraci u u enju ne uzimaju se kao neato kona no i nepromjenjivo nego kao poticaji koji su ponueni na izbor. Posebno je zna ajno da se uva~ava iskustvo i u enika i u itelja odnosno da se objektivni zahtjevi dovedu u odnos sa subjektivnim iskustvom. Kontrola postignua treba dati uvid u postignuto, ali i povod za kritiku i produbljivanje iskustva. Umjesto da mlade ljude u imo kako se sve ve zna i da su svi problemi rijeaeni, treba ih suo avati i sa onim ato nije rijeaeno i ato tek treba rijeaiti. Treba ih stavljati u poziciju da rjeaavaju novo i nepoznato i tako razviju samopouzdanje i osna~e se za noaenje s novim izazovima. Treba ih upoznati i s naporima koje su inile prethodne generacije na prevladavanju vlastitih zabluda i da je  trnovit put do zvijezda , ali da je ljudski sanjati i ostvarivati nemogue. Dobro bi bilo, umjesto nekriti ne indoktrinacije kako ih uvodimo u druatvo koje je idealno i nema mana (ato stalno inimo), potaknuti ih da kriti ki proanaliziraju svoje ud~benike npr. i ustanove na koliko slika su prikazane ~ene, a na koliko muakarci, koliko se puta u tekstovima spominju muakarci, a koliko ~ene i porazgovaramo zaato je to tako. Mo~da bismo mogli proanalizirati koliko se u ud~benicima povijesti govori o ljudima koji su nasiljem rjeaavali druatvene probleme i vodili ratove, a koliko o ljudima koji su zagovarali nenasilje i zalagali se za mir te zaato je to tako i kako to promijeniti. Mo~da u enike mo~emo ohrabriti da daju inicijative za promjene, da piau pisma onima koji odlu uju i na druge na ine do~ive da su promjene mogue. Umjesto da akola indoktrinira djecu za odreenu religijsku ili politi ku opciju ona bi trebala biti otvorena za razli itosti. Znajui da u svakoj u ionici sjede djeca koja dolaze iz razli itih socijalnih, ideoloakih ili vjerskih sredina to je odli na prilika za dijalog o razli itostima i meusobnom uva~avanju, ali i navikavanje na pluralizam svijeta postmoderne. `kole bi trebale biti otvorene i za kritiku vlastite prakse kad se npr, za  Dane kruha po akolama vrae zajedni ki vjerski obredi na kojima moraju biti prisutna sva djeca, bez obzira na vjersku orijentaciju njihovih obitelji, ili kad se vjeronauk stavlja u raspored tako da djeca koja ga ne polaze moraju izai van iz u ionice ( esto uz pogrdne komentare). O svemu tome bi se moglo otvoreno razgovarati, ali iznalaziti i rjeaenja koja e biti humanija i koja nikoga nee poni~avati i prakti no uva~avati pravo na razli itosti. Kriti ki bi se moglo razgovarati i o razdoblju postmoderne kao o razdoblju krize, misli Burke, koje ne zna i samo zamjene jednih vrijednosti drugima, jednih istina drugim istinama, nego i kao razdoblju nesigurnosti koje mnogi do~ivljavaju kao ~ivot bez istina, standarda i ideala. Kriti ki bi se moglo raspraviti i  bujanje vjerskog fundamentalizma, bilo kraanskog, islamskog ili ~idovskog, koji nekim ljudima postaje atraktivan jer se plaae besmislenosti svijeta. Bujanje desnih orijentacija& su takoer primjeri kako ljudi reagiraju na strah od promjena. (Burke, 2007. str. 6.) O razdoblju postmoderne govori se i kao  postindustrijskom druatvu ili razdoblju  kasnog kapitalizma . To bi zna ilo da se napuata manufakturni na in proizvodnje, da se druatvo individualizira i da dolazi do suatinskih promjena u svijetu rada koji se mijenja i humanizira. Burke smatra, da se takvi zaklju ci mogu izvesti samo ako se zapadne zemlje promatraju izolirano od ostalog dijela svijeta kamo su preselile manufakturnu proizvodnju i prljavu industriju. injenica je da danas manje ljudi u Velikoj Britaniji, ka~e Burke, radi u manufakturnoj proizvodnji, ali se zato poveao broj zaposlenih u uslu~nom sektoru koji je radno intenzivan i uglavnom slabo plaen. Zato je po njemu prerano govoriti o kasnoj fazi kapitalizma i prestanku postojanja svih druatvenih suprotnosti koji ovaj donosi, ali i iluzija kako je u druatvu prestala potreba za manuelnim radom i kako e svi naai u enici biti znanstvenici ili pjesnici. Uloga akole je da u enike uvodi u svijet rada i probleme koje u tom podru ju treba rjeaavati. Dobra ideja mo~e biti osnivanje u eni kih tvrtki i razvoj u eni kog poduzetniatva koje se uvodi (doduae stidljivo) i u neke naae srednje akole. Sigurno je da postmoderna otvara mogunosti samozapoaljavanja, kreiranja novih proizvoda i usluga i da to tra~i mnogo inicijative, kreativnosti, ali i upornosti i fleksibilnosti. U razdoblju moderne akola se odvojila od svijeta rada i bila je u funkciji  istiliata odakle se ialo u  pakao proizvodnog rada , koji je bio dosuen onima koji nisu uspjeli u selektivnoj akoli, ili u  raj intelektualnih zanimanja koja su namijenjena odabranima. U razdoblju postmoderne trebali bismo se u veoj mjeri kriti ki okrenuti prema stvarnosti i biti otvoreni podjednako za sve ljudske djelatnosti i ponovno afirmirati Pestalozzijevu ideju o jedinstvu uma, srca i ruke, ali i kriti ki analizirati probleme koji se javljaju u svijetu rada i izazove koji ekaju mudre mlada glave da ih rjeaavaju. To ujedno otvara i pitanje selektivnosti akole i do~ivljaja neuspjeha s kojim mnogi napuataju ovu instituciju. Proces odgoja i obrazovanja u funkciji je razvoja ljudskih potencijala, a ne u selekciji na dobre i loae, sposobne i nesposobne, uspjeane i neuspjeane. Nitko ne smije iz akole, koja sad ve traje i nedopustivo dugo, otii s osjeajem poni~enosti i nekompetentnosti jer to ima poslije fatalne posljedice na osobni rast i razvoj. `kola jednostavno mora biti u stanju svima omoguiti do~ivljaj uspjeha, a to je mogue ako se transformira od realizatorice programa u realizatoricu ljudskih mogunosti, te ako afirmira jedinstvo i neponovljivost svake ljudske jedinke. To nikako ne zna i prevladavanje prosje nosti i povranosti. Treba nasuprot tome te~iti izvrsnosti, ali ne za svakoga na istom podru ju. Do svih tih promjena, ali i mnogih drugih, mogue je doi otvorenim dijalogom u iteljica i u itelja, u enica i u enika, te njihovih roditelja, ali i mnogih eksperata iz razli itih podru ja druatvenog ~ivota, pa i pedagoga posebno. Nositelji promjena trebaju biti oni koji ih i kreiraju. Zanimljivo je da od u enika, u istra~ivanjima koja smo proveli, dobivamo iste ili sli ne ideje koje zagovaraju i pedagozi eksperti, ali promjena ipak nema jer je akola krut i zablokiran sustav kojim se bavi pedagoaki nekompetentna administracija. Zato proces promjena na neki na in mora biti subverzivna djelatnost onih koji su direktni sudionici odgojno-obrazovnog procesa, koja nee biti samo ruaenje postojeeg nego stalno kriti ko preispitivanje i kreiranje novih i ovjeku primjerenijih rjeaenja. ZAKLJU NO RAZMI`LJANJE U stoljeima i tisuljeima koja dolaze najrazvijenija civilizacija koju je ovjek u svojoj dugoj evoluciji stvorio  Zapadna civilizacija  bit e suo ena s mnogim izazovima. Nema sumnje da e ljudski genij uspjeano savladavati te teakoe i stvarati nova rjeaenja. U vrijeme moderne u injen je najvei napredak i postignuto ono o emu se koje stoljee prije moglo tek sanjati. No, taj napredak imao je i svoje nali je: stvorene su prve pukotine i pojavile naznake samouniatenja. O ito je da e se rjeaenja trebati tra~iti na nov na in, a promialjanje o tom novom pristupu, u nedostatku boljeg izraza, nazvano je postmoderna. Pedagogija, kao zna ajna druatvena znanost koja se bavi ljudskim resursima, pozvana je da preispita svoj  prtljag iz razdoblja moderne, te da se hrabrije uhvati u koatac s novim izazovima. Na makro druatvenoj razini to je redefiniranje uloge druatvenih znanosti i razvoj njima primjerene metodologije, afirmacija pedagogije kao relevantne druatvene znanosti, teorijski pluralizam, te uva~avanje pedagoakih fenomena kao kreativnog ina ljudi koji u njima sudjeluju. Na mikro razini to je napuatanje zatvorenog kurikuluma i afirmacija otvorenog koji je okrenut ljudskoj inicijativi i kreativnosti onih koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, to je napuatanje monologa i otvaranje dijaloga i uva~avanje dostojanstva ljudske individue, to je napuatanje indoktrinacije o vje itim istinama i iluzije o idealnom druatvu te razvoj kriti nosti prema postojeim druatvima i preuzimanje odgovornosti za promjene koje dolaze. Literatura: Beck,C. (1993.) Postmodernism, Pedagogy, and Philosophy of Education,  Philosophy of Education , http://www.ed.uiuc.edu/EPS/PES-Yearbook/93_docs/BECK.HTM Bognar,B. (2003.) `kola na prijelazu iz industrijskog u postindustrijsko druatvo,  Metodi ki ogledi , god. 10, broj 2, Zagreb, str.9-24 Burke,B. (2007.) Post-modernism and Post-modernity, http://www.infed.org/biblio/b-postmd.htm Capra,F. ( HYPERLINK "http://en.wikipedia.org/wiki/1982" \o "1982" 1982)  HYPERLINK "http://en.wikipedia.org/wiki/The_Turning_Point_%28Book%29" \o "The Turning Point (Book)" The Turning Point: Science, Society, and the Rising Culture, New York Capra,F. (1992.) as zasuka, Happy New Age, asopis za kritiko znanosti, Ljubljana Fromm,E. (1984.) Anatomija ljudske destruktivnosti I. Naprijed, Zagreb Jameson,F. (2002.) Postmodernism, or the cultural logic of late capitalism, The spaces of postmodernity : readings in human geography / edited by Michael J. Dear and Steven Flusty; Malden, Mass.: Blackwell Publishers, Oxford, str. 142-149 Kalanj,R. (2000.) Kraj ideologije ili  velika pri a o kraju  velikih pri a http://www.hsd.hr/revija/pdf/1-2-2000/02-Kalanj.pdf Kne~evi-Flori, O.(2007.) Kulturoloaki pristup obrazovnom diskursu iz ugla postmodernisti ke paradigme, http://www.ff.ns.ac.yu/elpub/susretkultura/62.pdf Knig,E./Zedler,P. (2001.) Teorije znanosti o odgoju,EDUCA, Zagreb Mesarovi,M./Pestel,E.(1974.) ovje anstvo na raskrau, Drugi izvjeataj Rimskog kluba, Stvarnost, Zagreb Muaanovi,M. (1996.) Postmoderne epistemologije pedagogije,  Zbornik radova Sabora hrvatskih pedagoga , HPKZ, Zagreb, str. 98-106 Posch,P./Larcher,D./Altricher,H. (1996.) Curriculum/Lehrplan,  HYPERLINK "http://plaz.uni-paderborn.de/Service/PLAN/plan.php?id=0003" http://plaz.uni-paderborn.de/Service/PLAN/plan.php?id=0003 Schaff,A. (1989.) Kamo vodi ovaj put? Druatvene posljedice druge industrijske revolucije, Globus, Zagreb Stimely,K.(1998.) Oswald Spengler: An Introduction to his Life and Ideas,  The Journal for Historical Review ,  HYPERLINK "http://www.ihr.org" http://www.ihr.org PEDAGOGY IN THE POST-MODERN TIME Abstract About term modern and post-modern there is not consensus. All experts agree that they are not agree what post-modern is. There are a lot of definitions in different time, especially about relation to pedagogy, but inside of pedagogy like science discipline too. However, today is clear that post-modernity try to overcome a limitation of modernity and open new space for human thinking and creativity. Modernity made conditions for develop industrial society and raised West-civilization on very high level in same time it prepared time of crisis through nature devastation, militarism, patriarchy, nationalism, totalitarian systems, and decline fossil sources of energy on which founded industrial development. Post-modernity is creative answer to challenges which brings time of crisis. For pedagogy it means that different theoretical orientations and pedagogical models, closed in exclusiveness of own self-sufficiency need to be replaced with openness for differences and questioning new possibilities. It is not mechanically eclecticism then qualitative new approach and creative answer to new pedagogical challenges. When we talk about Croatian pedagogical theory and praxis we can say that in eightieths year last century we opened the door of post-modernity and we promoted  open door pedagogy, but in ninetieths the door was again closed and Croatian pedagogy like Sleeping Beauty waiting her postmodern prince to awake her from hundred year sleep. Key words: modernity, post-modernity, cyclical social development, crises, challenges, new paradigm, pluralism, creativity.   Prema: Stimely,K.(1998.) Oswald Spengler: An Introduction to his Life and Ideas, The Journal for Historical Review,  HYPERLINK "http://www.ihr.org" http://www.ihr.org  Prema:  A Study of History , Wikipedia, the free encyclopedia, http://en.wikipedia.org  EP, Directorate-General for Research, working document W-10: "Differential impact of the electoral system on female political representation." 08/1997  Kartezijanizam je te~nja prema racionalizmu ato je naro ito razradio francuski filozof Rene Descartes (lat. Cartesius).  Mesarovi/Pestel, 1974. str. 19.   Postmoderna zapo inje jasnim uvidom da nestaju posljednji ostaci prirode i da ~ivimo u znanstveno-tehni ki proizvedenom svijetu. Muaanovi, 1996., str. 2.   Mo~da se otuda i glavni zadatak postmoderne pedagogije ogleda u njenom odbijanju da nastavnika poima kao neutralnog prenosioca, u enika kao pasivnog primaoca i znanje kao nepromjenjivi odraz prirodnog stanja stvari. (Kne~evi-Flori, 2007. str. 3.     PAGE  PAGE 3  EMBED MSGraph.Chart.8 \s   EMBED MSGraph.Chart.8 \s  j"$&(*z̨ΨШܨި Fj©Щ "*,hr\^nrzV~&(x&¶޷ `bdfr¾h`Shh,h&h huh$jh5<0JUhhP+h'rhJh'h &mH sH h &h<h:9yhqh~EhqA(,x¶0ȿxZRj $ & Fa$gdC $h`ha$gdC $`a$gdC$a$gdC,ȿ vx2R 6XZr4pPR24JL^`tvz,6.4*,Xļؼؼؼؼؼ촸Ĵര쬰hD_wh^hN& h]h/4he<hXlh'rh.hqh1hOoh huh,hh'*h(k$h`Sh&hDXZ&(&8:hj 4HV^6dTpjмhh| 6mH sH hhF6mH sH hh 56 h=Q56h]Shz6+h]hi|8h~R/hohThsu h; hXlh8~h0h'*hN& hOohhD_wh^5(*vx:Ntv |~XZᵩȝxm[M[hh7a6]mH sH #jhh7a6U]mH sH hhamH sH 'hha0J6>*B*mH phsH jhha6UmH sH hha6mH sH hh6mH sH  hhhh6mH sH hh 6mH sH  h~E6hh6hhF6mH sH hh| 6mH sH  hh| *:4   8 : < ~   Vdhgd4$a$gdC$a$gdCgdCZ$24 ʿxpkp_pWOphh 6hhK6hhbS6mH sH  h5<6hhbS6hh6 hhhhF6hh6mH sH hh}6mH sH hh`6hh +\6hh7a6hh7amH sH hha6]mH sH #jhh7a6U]mH sH *hh7a0J6>*B*]mH phsH                     ʲښڒ~rfrfrUrAU&j hh46UmH sH  jhh46UmH sH hh6mH sH hh46mH sH hhI6mH sH hh 6h&h&6/h&h&0J6>*B*CJaJmH phsH .jR h&h&6CJUaJmH sH h&h&6CJaJmH sH (jh&h&6CJUaJmH sH hG#)h&6CJaJmH sH  4 6 8 : < r t   VĻym\TC!jhldh0JCJUaJhh| @6 jv h5.h3re<CJUaJh'lh| @6mH sH hYh| @56mH sH hC56mH sH h!16mH sH h| @6mH sH h| @56mH sH h'lh| @5mH sH h| @5mH sH  h| @6 h 6hhI6mH sH  jhh46UmH sH 'hh40J6>*B*mH phsH *,.RTVXZhj  ZЦ城xhxdSH3(h1hphCJOJQJ^JaJmH sH h1hphmH sH !jh1hph0JUmH sH hhldh6CJaJmH sH +hldh6CJOJQJ^JaJmH sH !jhldh0JCJUaJ hldh#hh0J6CJaJmH sH .j%hh6CJUaJmH sH (jhh6CJUaJmH sH hh6CJaJmH sH hldhCJaJVX  >2x!!!!!!!!!!!!!!!!! &`#$gddDgd 7$8$H$gddhgd4Z\(<>@\^24xz!!!!!!!!uqgc_cUQMQIAIAIjh3reUh3reh$h5<jh5<0JUh7h jh 0JUh jh 0JUhhLjhL0JUh1hphmH sH  h1hphOJQJ^JmH sH &h1hph6OJQJ]^JmH sH .h1hph6CJOJQJ]^JaJmH sH (h1hphCJOJQJ^JaJmH sH "hCJOJQJ^JaJmH sH !!!!!!!!!!!!!!!!!!""<">"@"B"D"F"H"|"~""""""ĵХЖЊhh| @6h# jKhCUj骚J hCCJUVaJjh03UjhCUjLJ hCJUVaJhjhUh03hC0JmHnHuh h0Jjh0JUh3rejh3reU!!!!""""D"F"""""gdCgd03 ,1h. A!"#$% `!{_ﭗZrkTp"X8+HP+!xX=LA~3{{cH+=5(c# X c\CaB+bhkiFM73owgQx}77o`PW;,怍 D:7pcV9%9g,GtjiR67I#./ޅyu=SB[d=t`[~trS1+y*v},BY mi>1KC  $Ǿ,R6S-i^Ѫ"fzsh < ,\~['lU–["l¦"LXDtuN4DOpeeEq$Q ӣ7~dۑ/p\ކV߆-lm-؆>_'ԩᮧpWdeAr1XJ|*&60ò!)G-1HiTNL$_j2ǯn(~͐] ߗ*ېTr醴b$˪CW,2JمkO \\RS)<.u :K£NRS)<.u |q#U?D0hnl8BUⅉxn~~o*b~G~~Zo?3,VUGrWՋg7Ui}ҟ^ŽNtPBJR6_-B]+^{i˔ĵKbΌ Ӌ(=55 (=%Hi2S4}}oD4ĬC(+DNCOru{we7`Wn;Kkߜ.H-WNye' 4_b`S.qߎ9HyPȖY*$:.,b?{iQPa`zns.y`ͽs+ʽr+ʽrL w3}7Ǚ>MLT{DžZ++Yz*w'SW{~bCL}LO1(ӏ2$O2}OBLo[]":5eWta)~Pc]BJS]-I'>L w3}7Ǚ>ML1}I/>xƭK܊ĭK܊ĭK܊ĭK܊ĭK܊8n$Yłv^Y1],sWYa9z4ݷ:,aDญaM=62Qld$akƒՂ%0hmո0-N,lQ~r5e܍űj+g1&/PW=@Kgʲc? sä&/v)vK0ʈIbG}+}~dV_Gl(RX2"%%#)|s|0XN=%N(Xz5psts ,JߢJ)òJw -[5d+تA;!)Øk L%~şK X+Dـ3gPOpuô.bO{!?[Zm]si wA{Tg]vK_[!->_*vU%tܟ  ;;*m {Ai܎ؾgsI-=Z[Q'l LKo?+煷Kwkݍ Ot'6).xܡ|'BUy,+h/-2^{nJ GT|w Ļ]wwwjxטAށǻbo'=yw;A >x+,n]ǻSݛؿG;ywx7c9[ ( wEϻ>=_ ލy+zޝ"ޝx[ ĻR]nxw~޽IxW$}Bû5zWpiޭxW ix4r᝷r]ǻ]x VdɻZ\]1?YR뼖]x{>EggsN ۜsň<] z*Գuz_K6HtgQϳSlm,&Ӷ1[yݹ s#S羒җQꤳp;"5;ĭG[vܲΑT*}6+_}ZqƜ p?J3g7Z}[<͗4> ΙZ/;pڌ۔{oWFT/f;EM}oS~1w8:sHv~B~CSm+~3js+pcM?Lo$/6m_z/G sR Dd >  # A"`b 0ծͰ#``T Dn 0ծͰ#``TPNG  IHDR.mgAMA|Q :IDATh_uvSj!Á(sMlOiJ ЧML[atۅ\ql_|*Ciӵm Aiwl⥐TVcI]i3͌FNqAnwifhq]aK9 2b8c 2"F>Ÿ=WB3 (#zD6{h8@{8ׂ9~AxmJ 2| X/bPZD g>\AX1_7GЎʊO篜۶R)%nTNDq{G&5{z,|XC&_)#Ol:'uҹGr)[ǭ_Dcw_8:QJ|bpzqJpK;-ť7TVtC6>]xxa[w4%F,4A o=4fo6_| g-}}${sWo^E#MxTRБ!.6$+_q훕lr'9KhgۈVxj]B4񫥄t[y"$Eޫ9ËC2BwY =^U,n;kFRÛPA*U! 1(RGb&$oc"۲}auN'P̎}Z}-/wbozD/+ŋxU KzDOԕg%ZX=n ^Se]GMsIe/ k >;8py:Æg.ɫ %)w]J vCxAͣjI;G~NA;PR BDgG4@ה F,ޟAI$$G-Wh% a#hIC朷&)~LVjFJ5JX qed6*5" 8m'%a6;D;: .?>+}8)ь Ըp\( yTE25J<ߛL*!EG he`v657H)Pʋ'Æ%z:YOzYD/5 ^j>uJ0eq YtMMpU7-@}ꓑ~+% Lā7h#\K CKU(4S\8{TU)qDb9m]Ȋ@6A@7h. 4-(,whj~7%L@{ ^uѵYO<{YI+Wذ 19o0cYo+p(-óNQg,$HP>K`ELwx3YlDtJv9v\9]|gͻu[·.; 5`!:tiX\X ŋ2F][N.1OE$*d4Ei0鲿i٧ː) V_OF@6/sh+N,퀗[ˇ!@4֢$Ѭ3¦A;D IѠ[ iXl]2 (!LoV\O\`&n/sSD \vd&SG["^a+)Q됑>av9`mʁI0tI9W GɯŀU,f!،(K=M`,"oצP:NB|3?;W"1m%؈Yqdu1)Mk?SׄAAEg{< Yo)}Joچ7?Ϳ_huç=_QZؽGMw"?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~'0  Root Entry F=H"Data C WordDocumentNObjectPool "=H_1246528404 F " "Ole PRINTPEPRINT$  !"#$%&'()*+,-./012345678;>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwyz{|}~ FMicrosoft Graphov grafikonGBiff5MSGraph.Chart.89q B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_- $ -  G  '' "Arial-"Arial-"System`P-'- F-'- F-- $&&&----'--- &|%?x& x&^&^&D&D&*&*&---'--- F?-& &&---'--- F---'--- & ---'--- %---'--- %- ,-B( ww--$--''-$-,-B( UQU- -$,,-- ''-$,,----'--- %---'--- F- & &-&xx&&^^&&DD&&**&&&&&---'---  F---'---  G  2 0%&; 2 Mi10%&&; 2 i20%&&; 2 3i30%&&; 2 i40%&&; 2 i50%&&; 2 i60%&&; 2 i70%&&; 2 ri80%&&;---'---  F---'---  G---'---  F-- ?---'---  C---'---  C- ,-B( ww--$uuu--'- u-.2 mukarci<)%%%%.---'--- C---'--- C-,-B( UQU--$uFuooFuF--'- pFu-. 2 sene"%)%.---'--- C---'--- F---' ' ''lir2) EMF$!hF, EMF+@XXF\PEMF+"@ @ $@ 0@?!@ @     !" !" !  Rp"Arial!XX  ' ܪ0? r rx0@@x5Y0^ O0 ]0^ll0=================0dv% Rp"Arial XX  'F ܪ0dv >>x5Y00q O0 ]00qll0Y0dv% % " !%   F% " !%   F'% %   V0&&&&&% % % % " !% % %   %|&?&x  6x&6&^6^&6&D6D&6&*6*&6% % % " !% % %   F?&% ( &  666&6&% % % " !% % %   F% % % " !% % %    &% % % " !% % %   %% % % " !% % %   %&% (   !FxlEMF+*@$??@  @$CdCC D!b K$$==^t$0T ( ww% % V0@PP01PP01@@% % $$AA( " FEMF+@ " % V0% !FxlEMF+*@$??@  @$DD`iDCC!b K$$==^t$0T ( UQU% % V0,01P:01PPBPPBP:01P:% % $$AA( " FEMF+@ " % V01,,% % % % " !% % %   %% % % " !% % %   F&% ( &  6&% 6&x6&x6&^6&^6&D6&D6&*6&*6&&6&6&6% % % " !% % %   F% % % " !% % %   G  TX)t@@LP0%&;T`iMt@@iMLT10%&&;T`it@@iLT20%&&;T`i3t@@i3LT30%&&;T`it@@iLT40%&&;T`iht@@iLT50%&&;T`it@@iLT60%&&;T`iNt@@iLT70%&&;T`irt@@irLT80%&&;% % % " !% % %   F% % % " !% % %   G% % % " !% % %   F% % (   +?% % % " !% % %   C% % % " !% % %   C&% ( FxlEMF+*@$??@  @$`]DUC$B$B!b K$$==^t$0T ( ww% % V0uP7P P799P P7P % % $$AA( " FEMF+@ %    +u%    T|t@@L\muakarci<)%%%% % % % " !% % %   C% % % " !% % %   C&% ( FxlEMF+*@$??@  @$`]D@C$B$B!b K$$==^t$0T ( UQU% % V0uFoP7`P799`P7`% % $$AA( " FEMF+@ %    +uFo%    Td5Ct@@sLT~ene"%)% % % % " !% % %   C% % % " !% % %   F% % ( % " F!  " !  ( ( " F4(EMF+*@$??!b Ld+30)??" FEMF+@ CompObj jObjInfo Workbook& _1251650281 F " ">)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial= *,##0.00\ ` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&STUmuakarci ?~ene ?WYr-= ,F>X4迮3d 3Q muakarciQQQ3_ O  fw % i@zaxQFoJl/I( ""75%"B ` MMd4E4 3Q  ~eneQQQ3_ O  fw % i@za1u&( UUUU40%"B ` MMd4E4 3Q SjeverQQQ3_4E4D$% M3O&Q4$% M3O&Q4FA9g 3OO 93 b#M43*#M! M4523   43" 3O6% M 3O&Q423 M NM44444  FMicrosoft Graphov grafikonGBiff5MSGraph.Chart.89q B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn"Ole 9EPRINT UCompObj:jObjInfo</   1 !"#$%&()*+,-.2]456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\l!!& /4 EMFU^!hF, EMF+@XXF\PEMF+"@ @ $@ 0@?!@ @     !" !" !  Rp"Arial&XX  'p0? ssx0JJU0\xp <0p 0p\x0=================0dv% % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % % " !%   H % '%   +!!' % % % " !% % %   H % ( %    V0J@J@@JJ&% % % % " !% % %   IiA3XJ  6@J6@J6@J6@J 6@ J6@J 6@ % % % " !% % %   H % % % " !% % %   )aX  6{6{66E6E6v6v66@6@% % % " !% % %   H X&% ( J  6@6@6J6J% % % " !% % %   H &% ( J  6J16J16J16J16J1 6J 16J1 6J 16JJ6@J6Jq6q{6{q6q6qE6Eq6qv6vq6q6q@6@q% % % " !% % %    ( % % % " !% % %   IB% % % " !% % %   IB% % ( Jw% '%   V,IkLkH% % % % V,OV,M}Q}yM{{% % % % V,wwz~V,kkww% % % % V,kk}{}% % % % V,    EE% % % % lV,lll% % % % V,tV,tvtvvtvv% % % % V,vvvV,% % % % V,% % % % V, V, < << <@@% % &% ( W<I!J]pW<  /Uh{W<n!{W@h ':M`s}uW<NRuokhe`2^E[W484hE[kUPIEAW4NA<6*)Pv W4iv W85[nW<A~o_O,-@ % % % " !% % %   IB% % % " !% % %   H % % % " !% % %   H % % % " !% % %   I    TT =t@@LP0,T`a t@@aLT0,5,,TT ;t@@LP1,T`_ t@@_LT1,5,,TT 8t@@LP2,T`\ t@@\LT2,5,,TT 6t@@LP3,T`Z t@@ZLT3,5,,% % % " !% % %   H % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   I^6Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlSw2Vt@@ULX1951.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1955.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   z^gY  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwcVt@@LX1960.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1965.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1970.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   D^1Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlNw-Vt@@PLX1975.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1980.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   u^bY  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% Tlw^Vt@@LX1985.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1990.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ^Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlwVt@@LX1995.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % % % % % " !% % %   ?^,Y  Rp"Arial$ !%Hewdw ! 4w $ !%%w$ !%/ %/ Հ[w\x30$ !%/\x о0 !N lwV0^7$ !%!(_k 0y^ 0y- 0w7o 0Ldv% TlIw(Vt@@KLX2000.,,,,% ( % % % % % " !% % %   I % % % " !% % %   H &% ( '%   +X% % % " !% % %   \ % % % " !% % %   \ % ( t% '%    V,tttww% %   Tpet@@LXzalihe(,0, % % " !% %   \ % % " !% %   \ &% ( tC   6wCC  Tyt@@h L`potroanja000,0, % % % " !% % %   \ % % % " !% % %   H % ( % ( % " H !  " !  ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ Workbook= OlePres000+1Table3iSSummaryInformation(q>*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial= ,##0.00\ ` .h` .h88fmff3m333f̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&ST U1951.1955.1960.1965.1970.1975.1980.1985. 1990. 1995. 2000.zalihe333333???333333????? ? ? ? potroanja??333333???333333??@ @ @ @WY((-h= >X4Z3d23 M 4  3Q zaliheQQQ3_  NM   4E4  3Q  potroanjaQQQ3_  4 ] !!4E4 3Q NorthQQQ3_4E4D$% M3O&Q4$% M3O&Q4FA^ 3OX ;3 b#M-! M43*??N1#M! M4523  NM43" 3O% M3OQ423 M  443_ M NM  MMd4444  Oh+'0|  8 D P\dltDrLadislav Bognar Normal.dotLadislav Bognar4Microsoft Office Word@_@&@ l//Z+      '' "Arial-"System=h---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------'- -- ---'--- -- $6@(@(66@----'--- );5j@76 (6(6(6(~6~(i6i(U6U(---'--- ---'--- -?1j@7@N N@ff@@@@@@@@((---'--- j@7-@6 @((6@6---'--- -@6 626262626~2~6i2i6U2U6@2@6@(@6<6@N<N@f<f@<@<@<@<@<@<@<@(<(---'--- ---'--- *?5---'--- *?5--6--  $7LK6KN----W $W]]W]f----i $h|}i}---- $---- $---- $ $---- $---- $ $---- $---- $" $"(("(--- %6BHN%NTZ`f%flry% % % %~ %~zu %up mi %ie`(U---'--- *?5---'--- ---'--- ---'---   2 %0 2 0,5 2 %1 2 1,5 2 v%2 2 a2,5 2 M%3 2 83,5---'--- ---'--- -------'--- 9^5 "Arial-2 *81951.e------'--- -------'--- 9vM "Arial-2 *P1955.e------'--- -------'--- 9e "Arial-2 *h1960.e------'--- -------'--- 9~ "Arial-2 *1965.e------'--- -------'--- 9 "Arial-2 *1970.e------'--- -------'--- 9 "Arial-2 *1975.e------'--- -------'--- 9 "Arial-2 *1980.e------'--- -------'--- 9 "Arial-2 *1985.e------'--- -------'--- 9  "Arial-2 *1990.e------'--- -------'--- 98 "Arial-2 *1995.e------'--- -------'--- 9P' "Arial-2 **2000.e------'--- ---'--- -- k@7---'--- j@7---'--- j@7-K<--  $<IQIQL<LKQK] $]IcIcL]LKcKe--KP.2 Phzalihe.--'-- j@7--'-- j@7-`< `e`P.2 eh potronja.---'--- j@7---'--- ---' ' 'NANIB+bhkiFM73owgQx}77o`PW;,怍 D:7pcV9%9g,GtjiR67I#./ޅyu=SB[d=t`[~trS1+y*v},BY mi>1KC  $Ǿ,R6S-i^Ѫ"fzsh < ,\~['lU–["l¦"LXDtuN4DOpeeEq$Q ӣ7~dۑ/p\ކV߆-lm-؆>_'ԩᮧpWdeAr1XJ|*&60ò!)G-1HiTNL$_j2ǯn(~͐] ߗ*ېTr醴b$˪CW,2JمkO \\RS)<.u :K£NRS)<.u |q#U?D0hnl8BUⅉxn~~o*b~G~~Zo?3,VUGrWՋg7Ui}ҟ^ŽNtPBJR6_-B]+^{i˔ĵKbΌ Ӌ(=55 (=%Hi2S4}}oD4ĬC(+DNCOru{we7`Wn;Kkߜ.H-WNye' 4_b`S.qߎ9HyPȖY*$:.,b?{iQPa`zns.y`ͽs+ʽr+ʽrL w3}7Ǚ>MLT{DžZ++Yz*w'SW{~bCL}LO1(ӏ2$O2}OBLo[]":5eWta)~Pc]BJS]-I'>L w3}7Ǚ>ML1}I/>xƭK܊ĭK܊ĭK܊ĭK܊ĭK܊8n$Yłv^Y1],sWYa9z4ݷ:,aDญaM=62Qld$akƒՂ%0hmո0-N,lQ~r5e܍űj+g1&/PW=@Kgʲc? sä&/v)vK0ʈIbG}+}~dV_Gl(RX2"%%#)|s|0XN=%N(Xz5psts ,JߢJ)òJw -[5d+تA;!)Øk L%~şK X+Dـ3gPOpuô.bO{!?[Zm]si wA{Tg]vK_[!->_*vU%tܟ  ;;*m {Ai܎ؾgsI-=Z[Q'l LKo?+煷Kwkݍ Ot'6).xܡ|'BUy,+h/-2^{nJ GT|w Ļ]wwwjxטAށǻbo'=yw;A >x+,n]ǻSݛؿG;ywx7c9[ ( wEϻ>=_ ލy+zޝ"ޝx[ ĻR]nxw~޽IxW$}Bû5zWpiޭxW ix4r᝷r]ǻ]x VdɻZ\]1?YR뼖]x{>EggsN ۜsň<] z*Գuz_K6HtgQϳSlm,&Ӷ1[yݹ s#S羒җQꤳp;"5;ĭG[vܲΑT*}6+_}ZqƜ p?J3g7Z}[<͗4> ΙZ/;pڌ۔{oWFT/f;EM}oS~1w8:sHv~B~CSm+~3js+pcM?Lo$/6m_z/G sDocumentSummaryInformation8xCompObjs՜.+,D՜.+,0 hp|  Ah Dr Naslov 8@ _PID_HLINKSAd8 http://www.ihr.org/~n;http://plaz.uni-paderborn.de/Service/PLAN/plan.php?id=0003l@:http://en.wikipedia.org/wiki/The_Turning_Point_%28Book%29 "http://en.wikipedia.org/wiki/1982d8http://www.ihr.org/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa:@: $t Zaglavlje  p#2)@2 $t Broj stranice6U@6 4 Hiperveza >*B*ph>@"> 4 Tekst fusnoteCJaJ>&@1> 4Referenca fusnoteH*NBN 03Tekst balon iaCJOJQJ^JaJ5p*.q17kJ>&F&FI@#>?bcke 'O8YZ"&*** *!*"*#*$*%*&*'*(*)***+*r*s*9.@1A1B1C1E1F1G1H1I1J1K1L1M1N1O1P1Q1R1S1s1t1u1h2i2j227%9;BCE?LALgL NCPPQQ*RRgTXWZ]`dgjj kmqqq&qqHrrss:t)uuEvvvsw8xxGyHyIyjykyty|*+VWJā̓΃0000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@00000000000 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00(0(00000000@000>?bcke 'O8YZ"&*** *!*"*#*$*%*&*'*(*)***+*r*s*9.@1A1B1C1E1F1G1H1I1J1K1L1M1N1O1P1Q1R1S1s1t1u1h2i2j227%9;BCE?LALgL NCPPQQ*RRgTXWZ]`dgjj kmqqq&qqHrrss:t)uuEvvvsw8xxGyHyIyjykyty|*+VWJ00jA00i00g00d00^00_00c00^00]00Y00X00V0000@00@000000000000 000000000 00 00 00 00 00 00 00 0000000000000000 000I0,0J00000000000000000000000000000000000000000000000000020-0#00#00$0000-0000.00.00.00.00.00.00.00.0000600600:0060000800>00?000000L0000000000000%00%00000000@0@00000j0kP}e0j00j00j00j0000000000000@000 00 $$$$$', $6RhsXZ  Z!"FIJLMOKh(V!"GKN"HrrrrWssww6xy2yEyXXXX  '!!vX!#&ACI::?$2${_ﭗZrkTp"X.@"$' JGd۶- C@&(  r  BA ?f 333t  s *A ? ?3"`?B S  ?*C1pT8Dft_PictureBulletstuvw$xdyzssttuussttuu8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName D?! S\hn-8 NSW^bijodiKPot""""##%%''00S1\13335<5666666h9u999>>AAFFFFFFFFGGG$G%G/G1GxxxvLZƁρЁցlulr"#=?acjkde &'NO78XZ""&&*+*q*s*8.9.?1S1r1u1g2j22277$9%9;;BBCCEE>LALfLgL N NBPCPPPQQQQ)R*RRRfTgTWWXWZZ]]``ddggjj k kmmqq%q*q,qqGrMrOrrrsss9tAtCtttuu)uvuuDvEvvvvvrwxwzw8xxxxxxYLÁƁ3333333333bbkk89ABCd <=CDx#{###&&B(C(m(n(**&*+*?1B1C1D1O1S1t1u177 N NOOOOOOAPAPCPCPPPRRgTgTVVVWWXWXWXXZZ]]^^^^^^^^^^``od{dddffgg.h;hEhOhVhZhlhmhtjuj kqqqGy~~VW؀ـJ̓΃S1\1Mm TB"54G4Bh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHMm G4BB"5&@,oITeXZsu =Q|4IxsIMW=>xW|)fN& 7."W"(k$'&'* +z6+D+P+,~R/03F4+"78/8i|8A:e</;=| @A;mA|DBDdD~EFJaGKz3MXOUQDS`SbSnVX +\^@^Z1axbld3reB{e6j lXl]nOoL&pAp1hpcrq'r"6st$t;&vu'vD_w`B`L`R`d`p```UnknownLadislav BognarGz Times New Roman5Symbol3& z ArialgTimes-New-RomanTimes New RomanuTimes-New-Roman,ItalicTimes New Roman5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1&F lA lA!4dhh 2QHX ?C1L&p2DrLadislav BognarLadislav Bognar     F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q