ࡱ> @~bjbjFF.$,,iS  8888pt3("2222222$3RE6j&2T"T"T"&22B,B,B,T"2B,T"2B,B,./ H,8%.0\203.,6z+6/6/~ rB, \L!&2&2t,(tDr. sc. Ladislav Boganr Filozofski fakultet Osijek SURADNI KO U ENJE U SVEU ILI`NOJ NASTAVI Sa~etak Pojam suradni ko u enje (cooperative learning) javio se najprije kod ameri kih autora kao odgovor na natjecateljsko u enje (competitive learning). Na to su utjecala istra~ivanja Lewina o kooperativnim i kompetitivnom odnosima u grupnoj dinamici. U evropskoj didaktici ve je od ranije bio afirmiran grupni oblik (pored frontalnog i individualnog) pa se taj termin prihvaa kao sinonim za grupni oblik dajui naglasak na kvalitetu odnosa koje taj oblik treba njegovati. U sveu ilianoj nastavi joa uvijek postoje shvaanja da ona mora biti predava ka i da to odra~ava njenu visoku znanstvenu razinu, pa se ak smatralo da didakti ke spoznaje vrijede samo za akolske, a ne i fakultetske uvjete. Danas se te zablude prevladavaju i sve viae se radi na napuatanju neproduktivne predava ke nastave. Ovo je posebno va~no za fakultete koji spremaju za nastavni ka zvanja jer na njima moraju studenti i do~ivjeti suvremenu nastavu kako bi je mogli i sami izvoditi. Na nastavi didaktike ve godinama upravo to inimo i suradni ko u enje predstavlja jedan od najva~nijih pristupa. Iz rezultata ispitivanja provedenog sa 167 studenata vidljiv je pozitivan odnos studenata prema nastavi ve nakon prvog semestra. 80% studenata je vrlo zainteresirano za ovaj predmet, 19% joa nema jasan stav, a 1% nije zainteresirano jer svoju budunost ne vide u nastavni kom zvanju. Prevladava ugodna emocionalna klima jer 85% emocija koje se javljaju na nastavi po njihovim izjavama su ugodne emocije, a od 15% neugodnih 12% otpada na zabrinutost zbog problema koji ih ekaju u praksi. Studenti smatraju da se na takvoj nastavi viae nau i nego li na klasi nim predavanjima, da se poti e kreativnost i pozitivni socijalni odnosi, te razvija samopouzdanje i osjeaj kompetentnosti za budue zvanje koje e obavljati. Suradni ko u enje je jedan od moguih putova osuvremenjivanja sveu iliane nastave. Klju ne rije i: suradnja, natjecanje, suradni ko u enje, grupni oblik, efikasnost, socijalne kompetencije, razvoj samopouzdanja, sveu iliana nastava, nastava didaktike. Uvod Kad je rije  o nastavi na sveu ilianoj razini postoji niz zabluda. Obi no se misli da ona mora biti predava ka ili eventualno popraena pitanjima studenata i diskusijom pa se i govori o predavanjima kao najva~nijem i najvrednijem obliku nastave. Na taj na in profesor ima osjeaj da je njegova uloga u tome da veliku grupu studenata svojim izlaganjem pomakne od jednog ni~eg stupnja (znanja, razumijevanja, sposobnosti, stavova) k viaem stupnju. Taj osjeaj totalne odgovornosti za neostvariv cilj joa se (prema Cooper i dr, 2002.) naziva Atlas kompleks. Druga raairena zabluda je da se nastava na sveu iliatu treba bitno razlikovati od nastave u akolama, koja je u tom pogledu ipak otiala naprijed, te da svaki pokuaaj osuvremenjivanja nastave na sveu iliatu zna i spuatanje nastave na ni~u razinu. Ovo shvaanje doalo je do izra~aja i u shvaanju da postoji posebna visokoakolska didaktika za koju ne vrijede uobi ajene didakti ke spoznaje. Danas su ove zablude teoretski prevladana prvenstveno zahvaljujui andragogiji, pa se polako (mo~da u nas previae polako, ali ipak) mijenja i sveu iliana nastava. Danas znamo da su predavanja uspjeana 5-10% i da nastava koja se svodi na predavanja uvelike predstavlja gubljenje vremena za studente. Nasuprot tome, nastava u kojoj su studenti aktivni ne samo da daje neusporedivo bolje rezultate u akademskom smislu, nego razvija i niz drugih sposobnosti dragocjenih za vlastito cijelo-~ivotno u enje i praksu. Osim toga mijenja se i odnos studenata prema nastavi na kojoj i sami mogu iskazati svoju kreativnost, svoje ideje, svoje emocije i sposobnosti. Jedan od aspekata modernizacije nastave na sveu ilianoj razini mo~e biti i suradni ko u enje. Suradni ko u enje nastalo je kao antiteza na natjecateljsko (kompetitivno) u enje koje uglavnom dominira u tradicionalnoj nastavi. Iako neki autori (Cooper, Robinson, McKinney npr.) razlikuju suradni ko u enje u airem smislu (collaborative learning), u koje ubrajaju aktivnosti u paru, istra~iva ke projekte studenata, zajednice u enja, od suradni kog u enja u u~em smislu (cooperative learning), ipak se svi sla~u da se suradni ko u enje odvija u grupama i da svi lanovi grupe zajedni ki rade na ostvarenju zadataka grupe pri emu se javlja pozitivna meuovisnost lanova i individualna odgovornost. Iako je viae autora koji inzistiraju na ovoj razlici izmeu grupnog oblika i suradni kog u enja (Dean, Johnson, Slavin) treba rei da tu ne postoje suatinske razlike i da svaki uspjeano primijenjen grupni oblik mora biti suradni ko u enje. Zato, za razliku od ameri kih, njema ki i engleski autori termin grupni oblik izjedna avaju s pojmom suradni ko u enje (Grber, Pauli, Reusser, Dean, Beard, McPherson). U ovom radu koristimo termin suradni ko u enje kao sinonim za dobro izveden grupni oblik nastave. Povijesni razvoj U prvoj polovici XX. stoljea pod utjecajem tzv. progresivnog odgoja afirmiraju se u akolskoj praksi razni oblici suradni kog u enja. Ukazujui na zna enje grupne dinamike i razumijevanja va~nosti ponaaanja voe u demokratski i autoritarno voenim grupama Kurt Lewin je utjecao na mnoge druge autore, a posebno na svog studenta Mortona Deutscha koji je dalje razradio teoriju suradnje i natjecanja. U nas je ova ideja prvenstveno doala preko njema ke literature i uvoenja grupnog oblika u nastavu. Najprije je pedesetih godina objavljena Meyerova knjiga Grupni oblici rada u nastavi, a zatim po etkom aezdesetih jedan od najkvalitetnijih radova o ovoj problematici u nas `vajcerova monografija Grupa kao subjekt obrazovanja koja je zna ajno utjecala na uvoenje ovog oblika u nastavu. U drugoj polovici stoljea javljaju se mnoga istra~ivanja o efikasnosti ovog oblika u odnosu na tradicionalnu nastavu. Johnson i Johnson (1989.) su analizirali 193 takve studije i doali do zaklju ka da je u preko 50% slu ajeva suradni ko u enje bilo uspjeanije, a u 10% slu ajeva je uspjeanije bilo individualno ili natjecateljsko u enje. No, suradni ko u enje bilo je uspjeanije u razvoju socijalnih odnosa. U osamdesetim se javlja sve vei broj radova koji govore o primjeni suradni kog u enja na sveu ilianoj razini. Tako Smith i Conrad (prema Cooper i dr.) 1992. nalaze 171 naslov o Suradni kom u enju na sveu ilianoj razini. Devedesetih godina i u naaoj i susjednim zemljama dr~i se niz seminara za sveu iliane profesore u sklopu projekta Korak po korak na kojima se profesori izmeu ostalog osposobljavaju i za suradni ko u enje. Seminare dr~e ameri ki sveu iliani profesori. Rezultati istra~ivanja Danas se naj eae citira meta-analiza koju su 1994. objavili Johnson i Johnson u kojoj su objedinili 875 studija koje su nastale u prethodnih 90 godina XX. stoljea. }eljeli su objediniti rezultate onih studija koje usporeuju uspjeanost suradni kog u enja u odnosu na natjecateljsko i individualno u etiri osnovne varijable: obrazovno postignue, interpersonalni odnosi, socijalna podraka i razvoj samopoatovanja. Iako su autori komparirali suradni ko u enje s natjecateljskim i individualnim u tablici izdvajamo samo usporedbu s natjecateljskim u enjem. Iz tablice je vidljivo da je suradni ko u enje imalo prosje no vea obrazovna postignua od natjecateljskog pristupa u enju. Autori napominju da su u suradni kom u enju viae dolazile do izra~aja nove ideje i rjeaenja, te vei transfer onoga ato je nau eno na druge situacije. ODNOS Suradni ki/natjecateljski PRISTUPProsjekStandardna devijacijaBroj analiziranih studijaObrazovna postignua0.660.94128Interpersonalni odnosi0.650.4788Druatvena podraka0.590.3975Samopoatovanje0.600.5755Tablica 1: Odnos suradni kog i natjecateljskog pristupa u enju Sli ni rezultati dobiveni su i u interpersonalnim odnosima i socijalnom prihvaanju razlika. To se dogaalo bez obzira na spol, jezi ne i etni ke razlike, a posebno je dolazilo do izra~aja u prihvaanju djece s poteakoama. Mnogi u enici s poteakoama su upravo zahvaljujui suradni kom u enju bivali uvoeni u tipi ne situacije njihovih vranjaka koji su ih vodili na ples, u kupovinu, u kino i sl. U suradni koj situaciji pojedinci te~e interakciji i promoviranju uspjeha drugih i stvaraju realne impresije o sva ijoj kompetentnosti i tako doprinose razvoju samopoatovanja. (Prema Johnson/Johnson.) Cooper i Mueck (1990.) ispitali su preko 1000 studenata i tra~ili da usporede svoje iskustvo u suradni kom u enju s iskustvom u viae tradicionalnoj sveu ilianoj nastavi u obliku predavanja i diskusija. Od 70-90% dalo je prednost suradni kom u enju u varijablama kao ato su akademska postignua, interes za predmet, rado prisustvovanje nastavi, mogunost da utvrde vlastito poznavanje nastavnih sadr~aja i ope raspolo~enje na nastavi. No najviae je naglaaena kvaliteta odnosa student-student i odnosa student-profesor. Theodore Panitz i Patricia Panitz (2005.) nalaze ak trideset pozitivnih promjena uvoenjem suradni kog u enja u viaem obrazovanju meu koje spadaju i preuzimanje odgovornosti za nastavu od strane studenata, pozitivniji odnos prema predmetu, razvoj govornih sposobnosti, osposobljavanje za timsko rjeaavanje problema, stimuliranje kriti kog mialjenja, stvaranje uvjeta za su eljavanje razli itih mialjenja, itd. Suradni ko u enje u nastavi didaktike U nastavi didaktike sa studentima koji se pripremaju za nastavni ko zvanje posebno njegujemo suradni ko u enje. Nastava se izvodi u grupama koje su formirane po etkom semestra. Grupe se povremeno mijenjaju po potrebi. U po etku su provedene aktivnosti za meusobno upoznavanje i osobnu afirmaciju svakog lana, te aktivnosti za razvoj grupne kohezije kao ato je stvaranje imena grupe, logotipa i slogana grupe, a svaka grupa se je predstavila ostalima na zanimljiv na in. Iako grupni oblik i suradni ko u enje nisu jedini oblik oni su u razli itim varijantama prisutni stalno u nastavi. Radi boljeg voenja grupnih aktivnosti koriste se radni listovi u kojima su date detaljne upute za aktivnost grupe. Kako bi svaki lan grupe imao svoju odgovornost za ukupnu aktivnost koriste se kartice uloga: voditelj, rizni ar, mjera  vremena, zapisni ar, glasnogovornik, ilustrator. Povremeno se unutar grupe svaki lan zadu~i za jedan aspekt teme (tzv. puzzle grupe) koji se sastaje s lanovima ostalih grupa koji imaju istu temu. Nakon zajedni kog izu avanja svog sadr~aja vraaju se u grupe i pou avaju ostale lanove. Nakon ato grupe zavrae svoje aktivnosti slijedi tzv. slavljenje u enja u kojem grupe prezentiraju svoje uratke. To se ini putem plakata, putem grafoskopa, itanjem vlastitih sastava, glumom, ali i odlaskom u goste odnosno meusobnim posjetom grupa pri emu se izmjenjuju iskustva i prezentiraju rezultati grupe. Nakon jednosemestralnog iskustva anketirali smo sve studente njih 167 i tra~ili da navedu svoj odnos prema ovom predmetu, kako se osjeaju na nastavi didaktike, te sa im su posebno zadovoljni odnosno nezadovoljni. Stav prema predmetuBroj studenataVrlo sam zainteresiran/a134 (80%)Nemam joa jasno izra~en odnos.31 (19%)Didaktika me ne zanima.2 (1%)Ukupno167Tablica 2: Odnos studenata prema didaktici Iz rezultata je vidljivo da su studenti imaju izrazito pozitivan stav i da su vrlo zainteresirani za didaktiku. To dijelom mo~e biti zbog sadr~aja nastave jer ih priprema za njihovo budue zvanje, ali mo~e biti povezano i s na inom realizacije nastave. Kad je rije  o tome kako se osjeaju na nastavi didaktike prema rezultatima na grafikonu vidljivo je da prevladavaju ugodna osjeanja kao ato je lijepo, zahvalno i ponosno. Od neugodnih naj eae se javlja zabrinutost, ali prema objaanjenjima ispitanika radi se o njihovom strahu od slo~enosti posla koji ih uskoro eka kao budue nastavnike. Ugodna osjeanja iznose 85%, a neugodna 15% od ega se 12% odnosi na zabrinutost kako e se snai u slo~enosti budueg poziva o emu se na didaktici sustavno raspravlja.  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Grafikon 1: Kako se studenti osjeaju na nastavi didaktike Iz citiranih izjava je vidljivo da suradni ko u enje na nastavi didaktike ini nastavu druga ijom od ostalih kolegija na kojima, kako ka~u, prevladavaju dosadna predavanja u kojima samo sluaaju, gledaju profesora ili prepisuju s plo e. Ve sama promjena im je dobro doala. Bilo mi je jako ugodno jer ovaj kolegij nije tipi no predavanje i bilo je pravo osvje~enje nakon dosadnih i dugih predavanja na ostalim kolegijima. Svia mi se na in na koji se odvija nastava, nije dosadno kao neki predmeti gdje samo sjedimo i gledamo u profesora. Zadovoljna sam time ato mi aktivno sudjelujemo i komuniciramo meusobno. Ovaj sat je zanimljiv, nije kao ostali predmeti u kojima samo prepisujemo s plo e. Vrlo sam zadovoljna atmosferom tokom nastave koja je vrlo opuatena, bez stresa i suhoparnih predavanja, tako da ponekad i sat i pol proe prebrzo. Drugi razlog pozitivnog odnosa je u efikasnosti ovog na ina u enja. U po etku dio studenata nije mogao odmah prihvatiti ovakvu promjenu i dogaalo se da u pojedinim grupama dio ne sudjeluje ili su imali osjeaj da niata ne u e. Radilo se o tome da su u enje shvaali kao sluaanje izlaganja i zapisivanje podataka koje treba memorirati i reproducirati. U otvorenim situacijama u enja, kakve se stvaraju u grupnim aktivnostima, studenti mogu mnogo toga nau iti, ali ako se usredoto e na problem i ako u enje shvate kao vlastitu aktivnost. U po etku sam bila nezadovoljna samostalnim radom u grupama  niata nismo u ili i nismo znali ato raditi  ali sada shvaam da je to puno bolje, viae se trudimo. Zadovoljna sam druga ijim pristupom nastavi, jer mislim da sam na ovaj na in, kao kroz igru, nau ila puno viae nego ato ina e nau im. h * x z z | .02lp̺uddVdVdVdVdVdVhUNkCJOJQJ^JaJ hI}hI}CJOJQJ^JaJhS7}CJOJQJ^JaJ hI}hB5CJOJQJ^JaJ(hI}h\SCJOJQJ^JaJmH sH  hI}h\SCJOJQJ^JaJ#h\ShI}5CJOJQJ^JaJh\S5CJOJQJ^JaJ#h\Sh\S5CJOJQJ^JaJ h65 hZ5 hr5hr 0fhz Hr $dha$gd; $dha$gdI}$a$gdr H|pr.0H,`NPRp" ` b ,!8!^$~%%'0'd'f'.(0(((())*+,,{h!h(shfhZh)whSqh^h[whZhrhu1Qjh40JUh4h%U hS7}hZ hr5 h65 hUNk5 h\S5h;CJOJQJ^JaJh;5CJOJQJ^JaJh\SCJOJQJ^JaJ0b %./D5x84<b<@B$dhx`a$gd$ $dhxa$gd[ij $dhxa$gd[ij $dhxa$gd6 $dhxa$gd6$dhx`a$gd^ $dhxa$gdu1Q$a$gdr, - --4-6-T-l-../@/B/"0:0J0L0000112305B5D56 6.60666b7v8x80<2<4<b<d<<<j=~===>?@@@FAnAABBB¾Ӻ²® hSqCJOJQJ^JaJh2hSqh7z35h7z3hSqh h[ij5h[ijhBhZhS7}h6hTh^xhfhJ h65h^h!h(s9B$C4C|CCCCCCCD$D&D,D0D2D6D8D:D\DbDfDlDpDrDvDxDzDDDD0E2EvEEEEEFFFGGGGGооЭоЭЭЭоxttth7z3h\h$ 5h\h\5 h$ 5h$ h!h26h!h 6h!h$ 6h h h CJOJQJ^JaJh2h CJOJQJ^JaJ h h2CJOJQJ^JaJhSqCJOJQJ^JaJ h h$ CJOJQJ^JaJ-B6CFCrCC$dhx$Ifa$gd2l'$dhx$Ifa$gd2l'$dhx$Ifa$gd2l'$dhx$Ifa$gd2l'CCCK0$dhx$Ifa$gd2lkd$$Ifl\ # p3 t0644 lap(CCCCC0kd$$Ifl\ # p3 t0644 lap($dhx$Ifa$gd2lCD(D2D8D$dhx$Ifa$gd2l\$dhx$Ifa$gd2l\8D:D^DK0$dhx$Ifa$gd2lTkd $$Ifl\ # p3 t0644 lap(^DhDrDxDzD0kd$$Ifl\ # p3 t0644 lap($dhx$Ifa$gd2lTzDDDDD$dhx$Ifa$gd2l$dhx$Ifa$gd2lDD2EI,QK>11 $dhxa$gd$ $dhxa$gd$ kd$$Ifl\ # p3 t0644 lap(GGPHHHIIIIIIIIJK(KMMPP*Q,QvQxQ0R2RRRSTT*U,UVVVPXhL|"hL|"5 h >5hS7}h=ahL|"hSqhjh( h$ 5 h!h! h!5 h7z35 h\5h\h h7z38,QxQ,U\X^^^$dhx$Ifa$gd6l'$dhx$Ifa$gd6l' $dhxa$gd6 $dhxa$gdL|"^^^^dL1$dhx$Ifa$gd7 l\@dhx$Ifgd=l\@kd$$IfTl 00 j-j- t 0 644 lap 4T^^&_8_dI.$dhx$Ifa$gd7 l@$dhx$Ifa$gd6l@kd$$IfTl 00  t0 644 lap4T*_6_l_v_z_____:`F`X`l`v````aab.bdeeef f"f$f&fffLg`gggggthhhhij˿˷ϨϘ|wr h >6 h1 6hth]hthcu5hcuh h66h h*6jh*UjG h*CJUVaJjheRUh >hwh1 5h1 heR hwhw hw5hwh h7 6h7 h7 5 h7 5h7 h=+8_:_j_x_dI.$dhx$Ifa$gd7 l$dhx$Ifa$gd6lkd$$IfTl 00  t0 644 lap4Tx_z___dI$dhx$Ifa$gd7 l$dhx$Ifa$gd6lkd!$$IfTl 00 t0 644 la4T___ae&ffreXK> $dhxa$gd* $dhxa$gdeR $dhxa$gd1 $dhxa$gd= $dhxa$gd7 kd$$IfTl 00 t0 644 la4TfhijlFmzqrsP>б $dhxa$gd*&$dhx`a$gd*&$dhx`a$gdt$dhx`a$gdw$dhx`a$gd > $dhxa$gd > $dhxa$gdcujjjlFmmmfoxoooDpFpppxqzq|qs,Z>ʯбұ6PȶNPbdfν´´­Ԩžš h6 h/6 hh6 h}T6 h*&h*&h$ h*&5 hY|6 h1 6 hth*&h hw6 h*&6h*&h*&ht5htU ht6 hcuhcuh]hthcu5hcu hcu6 h >6 h]62Nastava didaktike u mnogo emu je druga ija od ostalih predavanja na fakultetu. Zanimljiv mi je pristup profesora prema studentima i rad u grupama. Mo~e se diskutirati i razmjenjivati mialjenja. Svia mi se izlaganje rada grupa. Puno toga se mo~e nau iti kroz ovakvu nastavu. Jako mi se svia. Svaki sat smo neato samostalno radili, potaknuti smo da sami razmialjamo o problemima na koje emo naii kao profesori i dana nam je prilika da iska~emo svoje mialjenje ma koliko ono dobro ili loae bilo. Dio studenata naglaaava va~nost interpersonalnih odnosa u grupi. Budui da studenti nisu naviknuti na suradni ko u enje esto nemaju ni razvijene socijalne vjeatine koje su potrebne za njegovo uspjeano odvijanje. Iz slijedeih izjava vidimo kako taj proces nije sasvim bezbolan: Ne svia mi se baa rad u grupi, neki grupni zadaci su mi bili nejasni i nezanimljivi, ali bilo je i dobrih i korisnih tema. Iritirale su me neke osobe u grupi jer stalno moraju biti u centru pa~nje dok neke druge kao da su odsutne od svega oko njih. Nezadovoljna sam radom u grupi jer su se mnogi u naaoj grupi alepali i zezali pa su ostali morali natezati se s njima i raditi posao za njih. Iako u nekim grupama ovaj proces osposobljavanja za suradni ko u enje nije joa potpuno zavraen u prvom semestru, kod veine studenata su iskustva grupne interakcije bila pozitivna: Grupni oblik podrazumijeva ljude razli itog raspolo~enja pa ak i kad imam loa dan dogodi se neato ugodno unutar grupe ato me mo~e oraspolo~iti. Osjeala sam se lijepo jer smo nastavu provodili na druga iji na in nego na klasi nim predavanjima i u ugodnom druatvu svojih kolega, te kroz grupne radove bolje upoznali jedni druge i lakae usvojili nove sadr~aje iz didaktike. Volim aktivnosti u grupi. Na taj na in mo~ea upoznati nove ljude i s njima razgovarati. Viae volim aktivno sudjelovati na nastavi nego sluaati monotona predavanja. Posebno zna ajna injenica je pojava kreativnosti u suradni kom u enju. Kad se dogaa kreativan in u nastavi onda se osjea ugodna klima, javljaju se osmjesi na licima ljudi i takva nastava je vrlo plodotvorna mada na druga iji na in od uobi ajenog shvaanja nastave. Tu se dogaa ono ato je Rogers nazvao suatinskim u enjem pri emu dolazi do pozitivnih promjena u li nosti. Nastava je druga ija i osvje~ava me kad se mogu kreativno izra~avati. Sati su mi zabavni, a poslije nastave imam osjeaj da se dogodilo neato lijepo kao kad pro itam dobru knjigu. Zadovoljna sam ato je nastava realizirana na jedan sasvim druga iji na in koji se bitno razlikuje od veine ostalih predavanja. Ovdje studenti sami aktivno sudjeluju u nastavi, esto dajui svoje ideje i prijedloge, dakle, do izra~aja dolazi njihova kreativnost. Oduaevljava me injenica da je svaki sat kreativno ispunjen i svi studenti sudjeluju u nastavi, ime se izbjegava nezainteresiranost i dosada. Mislim da osmjesi na licu najviae govore o nastavi didaktike! Kao ato smo vidjeli iz prethodnih istra~ivanja suradni ko u enje ima utjecaja i na razvoj samopouzdanja. To je takoer jedan proces. Ve iz injenice da je 12% studenata reklo da osjea zabrinutost zbog svog budueg susreta s u enicima i problemima nastavni kog poziva vidimo koliko je va~no da nastava pomogne u razvoju samopouzdanja. Kod nekih se tek na didaktici osvijesti sva slo~enost nastavni kog poziva pa se ak taj strah i povea. To zna i da treba i dalje raditi na razvoju samopouzdanja. Neki su ve u prvom semestru razvili osjeaj da se mogu nositi s izazovima koji ih o ekuju. Sve sam viae uvjerena da u biti loaa u iteljica i da to nije za mene. `to viae saznajem o raznim problemima, to sam sigurnija da se ja s tim neu moi nositi. }elim nau eno na didaktici upotrijebiti u svom buduem zanimanju, ali ne znam kako e to uspjeti. Zadovoljna sam odgovorima koje sam dobila i potvrdom nekih mojih razmialjanja o tome kakav profesor biti. Pitala sam se, sluaajui pri e u itelja, kako u postupati s djecom i ato da radim s njima ako su zlo esti. Ovdje to u im ato mi je jako drago. Osim toga, neke su stvari jasnije za moj osobni ~ivot (npr. manifestacije problema koje pokazuju da mi nije zadovoljena neka potreba  lakae je problem rijeaiti kada ga se definira). Bila sam ponosna jer ste uva~ili svaku moju rije  kad smo raspravljali o ne emu. U dosadaanjem akolovanju rijetko smo imali prilike izraziti svoje mialjenje. Zahvalan sam za svaki put kad ste izrazili vjeru u nas. Sve teme su predstavljene na najjednostavniji na in i mislim da sam nau ila raditi veinu stvari koje smo obradili i imam osjeaj da mi obavljanje profesorskog posla nee biti preteako. Osjeala sam se zahvalno zbog znanja koje mi je preneseno ime u ja jednog dana slu~iti svojim u enicima kao, nadam se, vrlo uzorna profesorica i nadam se da e i oni meni isto tako biti zahvalni na odnosu prema njima. Ponosna sam ato u u ovoj struci odgajati djecu za uspjeh. Osjeala sam se zadovoljno jer sam saznala puno stvari o sebi i o razlozima zaato sam takva, pa mislim da e mi to pomoi da ja ne pravim greake kakve su radili moji nastavnici i profesori. Iz rezultata koje smo iznijeli vidljivo je da su studenti prihvatili suradni ko u enje najprije kao zna ajnu promjenu u odnosu na uobi ajenu nastavu na svom fakultetu, ali i kao vrlo efikasan na in u enja. U tom pogledu u po etku kod jednog dijela studenata postoji izvjesna sumnja i negativan stav, ato se odra~ava na neaktivnost u grupama. Meutim, ta neaktivnost nailazi na otpor drugih lanova grupe, te ona postupno nestaje. Ako to usporedimo s klasi nom nastavom, ak i ako se radi o diskusiji jasno je da sudjeluje tek nekolicina studenata, a gotovo svi su pasivni, ovdje je pasivnost pojedinaca incidentna situacija na koju ostali lanovi grupe reagiraju. Zato upravo tu aktivnost studenti isti u kao razlog u inkovitosti ovakve nastave. Budui da se ovdje radi o u enju temeljenom na vlastitoj misaonoj, emocionalnoj i psihomotornoj aktivnosti, a u okolnostima u kojima se razvijaju suradni ki odnosi u kojima svaki lan mo~e afirmirati svoju individualnost, ali i pomoi drugima da rastu kao osobe, dogaa se fenomen suatinskog u enja koje dovodi do kreativnosti i samoostvarenja li nosti. Na taj na in u enje prestaje biti mu enje i postaje radost stvaranja. Zaklju na razmatranja Nastava didaktike i ne bi smjela biti pri anje o tome kako treba izgledati suvremena nastava nego i sama mora biti primjer takve nastave. Naravno da bi i ostala nastava trebala postepeno do~ivljavati promjene i da bi od predava ke nastave trebalo postepeno prelaziti na suradni ko u enje. Ovo je posebno zna ajno za nastavni ke fakultete jer je poznato da u itelji u svojoj praksi viae oponaaaju svoje profesore nego ato primjenjuju spoznaje iz pedagogije i didaktike. Otpori koji se javljaju kod studenata odnose se na nenaviknutost na aktivnost u nastavi, ato se racionalizira tvrdnjama da to nije primjereno studentima i kako je takva nastava za djecu, da nije na dovoljnoj teorijskoj razini ili da im iz takve nastave nije jasno ato treba nau iti. Ovi otpori se javljaju sporadi no i studenti vrlo brzo prihvaaju nastavu na kojoj im nije dosadno, na kojoj je velika mogunost njihove inicijative, a budui da veina te promjene prihvaa kao dobro doale ti otpori i sami nakon nekog vremena nestaju. Ipak, o tome je potrebno sa studentima ozbiljno porazgovarati te im i teorijski objasniti razloge za ovakvu nastavu. Daleko su vei i intenzivniji otpori kod profesora koji se u tim promjenama osjeaju nesigurno. Cooper i dr. navode tri osnovne primjedbe koje dolaze od profesora: (1) Ima previae sadr~aja koje moram obuhvatiti izlaganjem. Autori na to odgovaraju, da nastavu ne treba shvaati tako da profesor mora prepri ati sve sadr~aje jer mogunost da to studenti zapamte je vrlo mala za razliku od suradni kog u enja gdje je vrlo velika. Zato preporu aju da profesori ili napuste neproduktivna predavanja ili da ih smanje na krae vrijeme i da daju studentima mogunost da kroz suradni ko u enje savladaju ostale sadr~aje. (2) Nemam vremena za pripremanje suradni kog u enja. Autori smatraju da je svakako potrebno dodatno vrijeme za pripremanje suradni kog u enja, ali da u tome u velikoj mjeri mogu participirati sami studenti (naravno ne kroz pripremanje i itanje referata, ato se esto radi). Osim toga kad vide koliko zadovoljstvo takva nastava pri inja studentima i kako se suatinski mijenja odnos studenata prema doti nom predmetu svaki e profesor nai vrijeme za pripremu ovakve nastave. (3) `to kad neki rade, a drugi ne? Ovo je esta primjedba na koju treba odgovoriti da u klasi noj nastavi ak veina studenata nije aktivna. Ipak, va~no je da profesor obilazi grupe i pomogne u rjeaavanju problema neaktivnosti pojedinaca, a uspjeh grupe treba mjeriti pojedina nim uspjehom svakog lana i jasnom podjelom poslova unutar grupe. Zato autori predla~u da profesori uvode suradni ko u enje postupno, najprije kao dopunu klasi noj nastavi, a zatim postupno i studente i sebe osposobljavaju u njegovoj primjeni i tako ine dublje promjene. Uvijek je va~no da grupe imaju jasan zadatak ne samo ato trebaju uraditi nego i ato trebaju nau iti. Uspjeh u nastavi i oduaevljenje i studenata i profesora bit e najbolja nagrada za trud koji je u injen. Izvori Beard,C./McPherson,M. (2001.) Design and Use of Group-based Training Methods, in  Human Resource Development , Kogan Page, London Cooper,J./Mueck,R. (1990.) Student Involvement in Learning: Cooperative Learning and College Instruction,  Journal on Excellence in College Teaching, 1, p.68-76. www.csudh.edu/dearhabermas/carch01.htm Cooper,J. and others (1990.) Cooperative Learning and College Instruction: Effective Use of Student Learning Teams. Long Beach: California State University Institute for Teaching and Learning. www.csudh.edu/soe/faculty/lcookres.htm Cooper,J.L./Robinson,P./McKinney,M. (2002.) Cooperative Learning in the Classroom, www.csudh.edu/soe/cl_network/WhatisCL.html Dean,J. (2000.) Improving Children s Learning, Routledge, London and New York. Grber,W./Kleuker,U(1998.) Erluterungen zu Model 8: Entwicklung von Aufgaben fr die Kooperation von Schlern,  HYPERLINK "http://sinus-transfer.uni-bayreuth.de/fileadmin/MaterialienDB/9/modul" http://sinus-transfer.uni-bayreuth.de/fileadmin/MaterialienDB/9/modul Johnson,D.W./Johnson,R.T. (1989.) Cooperation and Competition: Theory and Research, Edina, Minn.: Interaction Book. Johnson,R.T./Johnson,D.W. (1994.) An Overview of Cooperative Learning, in  Creativity and Collaborative Learning , Brookes Press, Baltimore. www.co-operation.org/pages/overviewpaper.html Meyer,E. (1957.) Grupni oblici rada u nastavi, Pedagoako-knji~evni zbor, Zagreb Panitz,T /Panitz,P.(2005.) ,Encouraging the Use of Collaborative Learning in Higher Education. home.capecod.net/~tpanitz/tedsarticles/encouragingcl.htm Pauli,C./Reusser,K. (2000.) Zur Rolle der Lehrperson beim kooperativen Lernen, http:/www.uni-wuerzburg.de/schulpaedagogik/reusserpauligesamt.pdf Slavin,R.E. (1983.) When Does Cooperative Learning Increase Student Achievement, Psychological Bulletin, 94(3), 429-445. `vajcer, V. (1964.) Grupa kao subjekt obrazovanja, Matica hrvatska, Zagreb Abstract Term  cooperative learning firstly we can find in American authors works like answer to  competitive learning what dominates in traditional teaching. Big influence on that had Kurt Lewin with his research about authoritarian and democratic leadership in group dynamic. In European didactic was affirmed group work (beside frontal and individual) and term  cooperative learning usually is synonym for  group work and the point is on a quality what must have the group activities in learning process. On university level still exists opinion that frontal teaching is the most adequate for student age and for scientist level of faculty. Long time existed a mining that didactic rules are only for school teaching and not for university teaching. Today these delusions are going on and we know that there are better teaching approaches of frontal lectures. This is special important for faculties which prepare students for teacher professions, because they need to experience modern teaching approach if we wish that they are able to apply it. We are doing it through teaching didactic and cooperative learning is one of the most important approaches. Investigation what we did with 167 students shows that 80% students are very interested to this subject after first semester, 19% still have not clear opinion, and 1% are not interested. We have pleasant emotional clime because 85% emotions in the teaching process are pleasant and 15% unpleasant. 12% of unpleasant emotions depend to worry about their readiness to confront with practical issues. Students see this way of teaching like more effective then classical frontal lectures, like chance for promote their creativity, positive social relationships, self-esteem and their competence for their future profession. We can conclude that cooperative learning is one of possible ways for the change in university teaching. Kay words: cooperation, competition, cooperative learning, group work, achievement, social competences, self esteem, university teaching, didactic teaching.  Atlas (Atlant) ime diva iz gr ke mitologije koji na svojim pleima nosi svijet. PAGE  PAGE 11 бNbN,XN $dhxa$gdL1 $dhxa$gdL1 $dhxa$gd$$dhx`a$gd*& $dhxa$gd1 ֽ^<>n*,VXpRĽįīīī hiS6hiShiSh 6h h*h\S hY|5 hL15 hrhih~^hihr h 6 hL16 hr6 h6 h6 h\e6 h=s6hL1 h=s5h=s;LNHJL^t.0ʸsg^Rhfhf6mHsHh9&6mH sH h .}hg6mH sH h .}h .}6B* phh9&hg6mH sH hpoh(6mH sH hpohpo6B* ph%hpohpoB* CJOJQJaJphh(6mH sH hJ6mH sH hts6mH sH  h656 hUNk56hI}h6 hiShM>h6h*hM>hiSN0gdDX}xgdg $dhxa$gd6 $dhxa$gd6 $dhxa$gdL1z| "$&Z6pܮꢖ{ld_Z_I hDX}hQU$6B*mH phsH  hg6 h66hPhts6hPhP0J6B* phhDX}6mH sH hts6mH sH hg6mH sH h9&h9&6mH sH h9&hg6mH sH hN]}h220J6mHsH&j& hN]}h226UmHsHh22h226mHsHjh226UmHsHhfhf6mHsHh226mHsHpr}ygUB%hP5CJOJQJ^JaJmH sH "hDX}CJOJQJ^JaJmH sH "hPCJOJQJ^JaJmH sH hI}h6h66 h66h9&h9&6mH sH h226mHsHhf6mHsHhfhf6mHsHhDX}hQU$6mH sH  hDX}hQU$6B*mH phsH $hDX}hQU$0J6B* mH phsH 5hDX}hQU$0JB* CJOJQJ^JaJmH phsH `      FHZ\^vxz|~h]hgdjA &`#$gd! $dhx`a$gd^ $dha$gd; $dhxa$gd6 $dhxa$gdPV,4BFHPԿweSAeA"hJCJOJQJ^JaJmH sH "hCJOJQJ^JaJmH sH "hDX}CJOJQJ^JaJmH sH "hN|CJOJQJ^JaJmH sH "h\CJOJQJ^JaJmH sH "hI}CJOJQJ^JaJmH sH "hPCJOJQJ^JaJmH sH (h\h\CJOJQJ^JaJmH sH (h\hI}CJOJQJ^JaJmH sH +hPhP5CJOJQJ^JaJmH sH 8bR$,>flv*,.FLln  ʸʸʸʸʸ|jXXj"h}kCJOJQJ^JaJmH sH "hPCJOJQJ^JaJmH sH "hZ/CJOJQJ^JaJmH sH (hhCJOJQJ^JaJmH sH (h\h\CJOJQJ^JaJmH sH "hCJOJQJ^JaJmH sH "hN|CJOJQJ^JaJmH sH "hJCJOJQJ^JaJmH sH "h;RCJOJQJ^JaJmH sH  ^ ` t        FHJVXZ^`lnrtvz|~ƴ~zpjpj~pjp_pj~zhZ/0JmHnHu hpo0Jjhpo0JUhZ/hpojhpo0JU hrh6 h6h6h6h;h6mH sH h;h;mH sH "h;CJOJQJ^JaJmH sH %h;5CJOJQJ^JaJmH sH (hh\CJOJQJ^JaJmH sH "hUNkCJOJQJ^JaJmH sH ,1h. A!"#$% $$If!vh5 5559#v #v#v#v9:Vl t65 5p535$$If!vh5 5559#v #v#v#v9:Vl t65 5p535$$If!vh5 5559#v #v#v#v9:Vl t65 5p535$$If!vh5 5559#v #v#v#v9:Vl t65 5p535$$If!vh5 5559#v #v#v#v9:Vl t65 5p535$$If!vh505#v0#v:Vl j-j- t 6505T$$If!vh505#v0#v:Vl  t6505T$$If!vh505#v0#v:Vl  t6505Ta$$If!vh505#v0#v:Vl t6505Ta$$If!vh505#v0#v:Vl t6505T?Dd #Y b  c $A? ?3"`?"~-n0e+C@=]~-n0xXOW+xY]LU>wfb"Z[ 1ڤ[DBkEڇ A"HH>hjH }PcCc4hT}EIhsafv-?Iι;s3wk|j'd@[\ & }@UDQn@㵨GA%d%lTt9o0pV-Rj,V9BtJ^QE(Qsi"}iӇ{7ʀQ@:*jxzS%_?G"*{w&S5u(O{Ib2W3W_Q,MMؓKAy{X#r(1BQH< ES!>t9HމQ}ب^coycǾ%`?^VT~?7Tb1R^A^Ѵ[wTt,6)[6T/6guNݍφ'ӿկ1%(mX>Ű"qQwefsnE9ؗFlϜʎ`=7Q2 `x3Û^zW22E7!7T*KXyeP(oGuC6w`[NڲNl+F;MF녛fۛfi}Lقre?rg ʲ?L* 0֜ʲByeڰši).,kb::,h7 2+ڍ-2+,W$8euW}I7{Qu$.,/d||ͿKVm[rV<67ȫ9>Q2 `xÛz3cOY=ɜwd O34g>mb6MƓ O2| Y5oc8^[>.ZvYhWZ]{sv^ەTA&ߓ7$PV|{1<ԘYÊIx}xoW[}xw)} ཙYU((6ƫ1;xnD^=o^5у @zG oÿkmqr䆠|pH;(=(򀹡8 ZN|G͙uEozX8G>\_fJq3B|G/R ~t P/u=gX!>ٴ>+]%奈tUv:U羉K5oeRLds~F0e1GzĆBAx#sTdBaȈ2cx==Y_jX)2s۪eyڇ֋_J϶1/^Uq{Xu-L'v>~).qvosNoh3ϟmX|Emx3h?j|}NŦc̹./^'a6j=8FpB'͛g>۪sj6dN?껺D=c7^YP86"DyK Fhttp://sinus-transfer.uni-bayreuth.de/fileadmin/MaterialienDB/9/modulyK http://sinus-transfer.uni-bayreuth.de/fileadmin/MaterialienDB/9/modul  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  FH,Data WordDocument .$ObjectPool @oH,H,_1200601617F@oH,H,Ole EPRINT0CompObje  FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q Oh+'0t  0 < HT\dlDrrLadislav Bognarl!!~= EMF0OD ?fF, EMF+@XXF\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@     !" !" !  Rp"ArialXX  /ߗ0xx$431 T0xBx.D31 `.0xK0 HH>>>>>>>>>>>>>>>>>~& a\0 adv% Rp"ArialXX  /-ߗ0xx$431 T0xDx.D31 .0xxK0 HH77777777777777777~& \0 dv% % % % % % % " !%   '% '%   +!!% % % " !% % %   '%   V0"="==""&% % % % " !% % %   !>="  6="6="6="!6=!"6="$6=$"6=% % % " !% % %   '&% ( "   6=6=6"6"% % % " !% % %    % % % " !% % %   !?% % % " !% % %   !N&% ( '3% (   3  V0LGGV0=FBKKBBKV0V0722V0(---V0 f}  kx kx   kV0n {! s   s s V0       % % % " !% % %  3 !?% % % " !% % %  3 '&% ( "    6"%  6" 6" 6" 6" !6"! 6" $6"$ 6""6=% "26"26i26i 26 26S 26S  26  26 =26=% % % " !% % %   '% % % % " !% % %   (  TTC@?@@LP0)TXo@?@@oLP20))TXF@?@@LP40))TXr@?@@rLP60))TXH@?@@LP80))T`nt@?@@ntLT100)))T`nK@?@@nLT120)))T`nw@?@@nwLT140)))% % % " !% % %   '% % % % " !% % %   (  T|cZ@?@@cZL\uzviaeno)$%%)))Tx Z$@?@@ ZL\ponosno))))%))Rp"Arial  /ߗ0xx$431 T0xBx.D31 `.0xK0è| !  !RB  XX /  !\6VHTRdv% % ( ZRp@"Arial  /ߗ0xx$431 T0xBx.D31 `.0xK0 H  !>>>>>>>>>>_ !  TT ! 6VHdv% %  TlZ@?@@ZLXtu~no)$)) % % ( TpZ3@?@@ZLXlijepo)))TxZ @?@@ZL\dosadno))%))))T Z @?@@ Z L`zabrinuto$)))))T|5 ZZ @?@@5 ZL\zahvalno$))%)))T Z @?@@ Z L`iritirano)))% % % " !% % %   '% ( % ( % " '!  " !  ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo Workbook1Table6SummaryInformation(  &B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial=#.,##0.00\ &` " ` " ` " 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&ST Uuzviaenoponosnotu~nolijepodosadno zabrinutozahvalno iritirano$@@@?@_@ @<@@P@@WYJJ-h= f >X4??3d23 M  4 3Q Column 1QQQ3_ O 3<   d4E4 3Q  3-D Column 2QQQ3_ M  f M @"B  ` MM<43_4E4 3Q  3-D Column 3QQQ3_ M  f M @"B  ` MM<43_4E4 3_4 3_ M  f 4 @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<43_43_ M  f M @"B  ` MM<4D $% M3O&Q4$% M3O&Q4FA$8 3OD3 b`b`#M43*#M&! M4523   43" 444 adiadiNormalvLadislav Bognar12iMicrosoft Word 10.0@.q@um)@j8,Y՜.+,D՜.+,0 hp|  /6i Dr Naslov  DocumentSummaryInformation8 <CompObjk8@ _PID_HLINKSAZZFhttp://sinus-transfer.uni-bayreuth.de/fileadmin/MaterialienDB/9/modul  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> 4 Tekst fusnoteCJaJ>&@> 4Referenca fusnoteH*xx 2Rasterska tablica7:V0@# Elegantna tablica_:V0j ;B*`Jph:@2: jA Zaglavlje  p#2)@A2 jA Broj stranice|S| 7 Profinjena tablica 2:V0j0  j0  j# j# jj5\5\z@cz 7 Popisna tablica 2:V0 j%@ jj#j0 j4G@B*`JphB*`Jph5B*\`Jph5\6U@q6 22 Hiperveza >*B*ph:O: P Istaknuto22 6]ph )jRU)j$34F]^fg=$bcdefghijklmnopqrstyz1 y<1_s/49<=LQVYZ $$&T*,+@+O+P+i+s+t+++++++++++,./N/`00n1 224b55778u99:>;;<`=>?@lAC_D.ExFFTGH+IILNNlPRX.Z/Z0Z7ZZ[j\\7]E^^F_t__]``gaaaaaaaaceiiiiii jjjjj%j&j'j*j00000000000x00000000 00000000000000000000x00x0x00x0x00x0h 0h 0h 0h 0l 0h 0h 0h 0h 0l 0h 0h 0h 0h 0l 0h 0h 0h 0h 0l 0h 0h 0h 0h 0l 0000x00 0x0h 0h 0l 0h 0h 0l 0h 0h 0l 0h 0h 0l 0h 0h 0l 00x0x0x0x0x0x0x0x000000x0x0x0x0x0x00x0000x080x0x0x0x0x0x00x0@0x0H0x0x0x00x0x0x0x00X0X0X0X0X0X00X0X0x000x00X000`0x0x00x0x0`0`0x0x0x0x0x@0x0H@0@0@0@0@0@0H0/Z0Z7ZZ[j\\7]E^^t__]`*j^>00^>00^>00^>00^>000 0^>00^>0000000 p,BG*_jp ~:=?@IMRBCCC8D^DzDD,Q^^8_x__fбN~;>ABCDEFGHJKLNOPQ|<.//]]B^)j:X !! [\\]^_t`D_abcdeDZZ[["]"]-]-]^^^*j  ZZ\\(](]5]5]^^^*j  9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState    {   .8!$+ovy !"## # ######o(u(88>>!N/NZS`S7ZKZZZZZ[[j\\\\] ]7]?]A]J]E^]^^^F_L_t_{_____]`d`f`o```ganaxb}bggiiij'j*j24EF\^eh<>#%atx{0 2 xy;=02^_rs./3489;=KLPQUVXZ $$$$&&S*U*++,+?+@+N+P+h+i+r+t+++++++++++++++,,./M/O/_0a000m1o1 222244a5b555777788t9v999::=;?;;;<<_=`=>>??@@kAmACC^D`D-E/EwFyFFFSGUGHH*I,IIILLNNNNkPmPRRXX-Z0Z6ZZZZ[[[[[C\i\p\t\\\\6]L^P^^^F_s_t____``gaaccii jj$j%j'j*j33333333333^et{sZ ,+t+++;0a00Z7Z7]R]_y`aaij'j*jggij'j*jI8Бah hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.I8_^6(s\SB5tsV  7 !r*BiSJhL1}k! $ %U L|"QU$9&(,22227z3qf: >u1QeRZfg[ijUNkpoSqr=s)wN| .}S7}I}DX}r^=aZ/M>(JZ[wfcuo]t2;RP4\Tw1 $*&\^x}T6j */jA;i=\e~^ZY|P s/49<=LQVYZ,+@+O+P+i+s+t++++++++++*j@gg,gg ,/5)j@@ @@@@ @"@(@D@`@f@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana"q##Df }Y6Y6!24dii 3QH)?rDrLadislav BognarLadislav Bognar