Pregled bibliografske jedinice broj: 39957
Organizacija prostora (orijentacija) vizualna percepcija i razvitak fonematskog sluha kod disfazične djece
Organizacija prostora (orijentacija) vizualna percepcija i razvitak fonematskog sluha kod disfazične djece // Rana dijagnostika i rana rehabilitacija / Tanja Buzina, Ivanka Titl (ur.).
Zagreb: Poliklinika SUVAG, 1996. str. 13-14 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 39957 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organizacija prostora (orijentacija) vizualna percepcija i razvitak fonematskog sluha kod disfazične djece
(Organization of space (orientation), visual perception and development of phonematic hearing in disphasic children)
Autori
Jakubin, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Rana dijagnostika i rana rehabilitacija
/ Tanja Buzina, Ivanka Titl - Zagreb : Poliklinika SUVAG, 1996, 13-14
Skup
Znanstveni skup "Rana dijagnostika i rana rehabilitacija"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.05.1996. - 18.05.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
.
Sažetak
Pri radu s djecom koja imaju teškoća pri svladavanju čitanja i pisanja suočavamo se s problemima orijentacije u prostoru, smetnjama na planu motorike, koncentracije i slušne diskriminacije. Stoga je rehabilitaciju i edukaciju potrebno voditi u smjeru sanacije tih problema. To se može uz ostalo prilagođenim programoma, likovnim igrama i glazbenim stimulacijama tj. stimulirati VIZUALNI i AUDITIVNI kanal u prostoru.
Najprije treba OSVIJESTITI TRODIMENZIONALNI PROSTOR, a potom DVODIMENZIONALNI - plohu.
Djetetov pristup okolinni je senzo-motorni. Ono uči gledanjem, slušanjem, rukovanjem. To je temelj za stjecanje informacija, pojmova i znanja.
Stoga rad treba organizirati tako da djeca usvajaju makro pokrete u prostoru vlastitim kretnjama. Za dijete je važno svladati sve faze motoričkog razvitka kretanja u prostoru, od puzanja, do skladnog kretanja (od horizontale do vertikale). Kod razvitka glasanja - proći sve etape od predgovorne faze do govorne.
Uvijek polazimo od doživljaja do spoznaje sebe (ja) u prostoru i vremenu. Dijete mora doživjeti sebe na relaciji lijevo-desno, gore-dolje ... sada, jučer ...
Također kod linearnog izražavanja na plohi dijete polazi od konglomerata do nizanja i obratno, ili u prostoru slaganjem geometrijskih tijela po istom principu. Pri tome je važno znati kako teče likovno izražajni razvitak - tzv. normala što možemo pratiti kroz izražavanje varijacija oblika koji se najčešće javljaju kao motivi dječjeg likovnog izraza (ljudski lik, kuća, drvo i sl.) a naročito je važno kako dijete prikazuje prostor na plohi. Tek kada dijete u igri i likovnom izražavanju postigne red (niz) možemo sustavno početi s predvježbama čitanja i pisanja.
No moramo razvijati i slušnu osjetljivost za razlikovanje zvukova i glasova što se postiže uvježbavanjem raznovrsnim glazbenim stimulacijama.
Počinje se s glasnim "čitanjem" sličica u nizu. Pri tome moramo voditi brigu da djetetu pomognemo pri obradi - enkodiranju i dekodiranju - (razumijevanju) sadržaja, zatim ga postupno uvodimo u apstrakciju, te osvještavamo slušanje, zapamćivanje i povezivanje glasova od kojih se sastoji riječ. Da bismo mu omogućili prijem i integraciju podataka služimo se vježbama koje polaze od distinkcije pojedinih glasova (slogova, riječi) pri čemu nam je od velike koristi aparat SUVAG Lingua. Također naglašavamo važnost auditivnih i vizualnih stimulacija istovremeno. Zbog razumijevanja situacije bitno je da dijete uoči smisao poruke koju daje riječ.
Za učitelja nije važno samo svladavanje programa, već je bitno pružiti djetetu priliku za uklapanje u kreativan proces, uključivanje u kolektiv vršnjaka i omogućiti mu komunikaciju.
OSJEĆAJ USPJEHA JE MISAO VODILJA KROZ CIJELI, ČESTO PUTA, DUGOTRAJAN PROCES.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
