Naslov
Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece
(Psychosocial characteristics of foster parents and their fostering experience)

Autori
Laklija, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
15.01

Godina
2009

Stranica
278

Mentor
Ajduković, Marina

Ključne riječi
udomiteljstvo; udomitelji; Hrvatska
(foster care; foster parents; Croatia)

Sažetak
Rad daje prikaz različitih teorijskih pristupa, metoda i koncepata udomiteljstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj, koji se međusobno razlikuju ne samo u svojim povijesnim i političkim ishodištima i uporištima socijalne politike, pa time i skrbi za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, nego i s obzirom na praktična rješenja brojnih aspekata udomiteljske skrbi. Kako se radi o prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ciljevi istraživanja bili su: (1) utvrditi socio-demografska i psihosocijalna obilježja udomitelja djece u Hrvatskoj ; (2) utvrditi motive udomitelja za udomiteljstvom djece, te (3) utvrditi kako je neposredno iskustvo udomiteljstva opisano kroz: obilježja udomljenog djeteta, percipirani tijek pripremne faze udomljavanja djeteta, percipirani utjecaja udomiteljstva na obitelj udomitelja, percipiranu kvalitetu kontakata s biološkom obitelji udomljenog djeteta, te percipirana stručna pomoć, povezano s motivima udomitelja za udomiteljstvom, stavovima o udomiteljstvu i ponašanjem udomitelja. Temeljem kroz rad iznesenih nalaza istraživanja o udomiteljstvu te uvažavanjem postavki ekološkog multidimenzionalnog teorijskog pristupa, za potrebe ovog istraživanja izrađen je model istraživanja psihosocijalnih obilježja i iskustva udomiteljstva. U tu svrhu postavljen hipotetčki model nudi empirijski utemeljen kontekstualan okvir udomiteljstva naglašavajući interakcijska djelovanja različitih sustava (udomitelji, udomiteljska obitelj, udomljeno dijete, biološka obitelj djeteta, sustav socijalne skrbi, te neformalni sustav podrške) na stavove i ponašanje udomitelja. U tom modelu varijable su hipotetički raspodijeljene na prediktorske i kriterijske, a navedeni model je empirijski testiran. Podaci su prikupljeni u udomiteljskim obiteljima djece na području Republike Hrvatske, do kojih se je došlo u suradnji sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, UNICEF-om te Centrima za socijalnu skrb. Pri uzorkovanju je vođeno računa o zastupljenosti udomitelja po regijama u Hrvatskoj, kao i kategoriji udomiteljstva. U ukupnom uzorku od 303 udomitelja koji su sudjelovali u istraživanju, 92% udomitelja su osobe ženskog spola. Sukladno tome, kako bi se udovoljilo metodološkim zahtjevima, u daljnju analizu za potrebu izrade doktorske disertacije, uzeti su u uzorak samo udomitelji ženskog spola, odnosno 279 udomiteljica. U istraživanju je korišteno 15 instrumenata. U obradi podataka korišten je niz univarijatnih i multivarijatnih analiza. Rezultati istraživanja pokazuju da su udomitelji u Hrvatskoj u prosjeku osobe niže naobrazbe, visoke životne dobi, te osobe koje se nalaze izvan formalnog tržišta rada. Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti da socio-demografska obilježja, dosadašnje iskustvo udomiteljstva, stavovi i očekivanja od udomiteljstva, percipirana kvaliteta života, te percipirana socijalna podrška bilo formalna od strane stručnjaka ili neformalna u vidu međusobnih interakcija između udomitelja i/ili članova obitelji, imaju važnu ulogu u percipiranju vlastite uloge udomitelja, iskustva udomiteljstva općenito, kao i na spremnost udomitelja da udome dijete određenih obilježja, te na zadržavanje u udomiteljskom statusu. Temeljem dobivenih rezultata empirijski je potvrđen hipotetički postavljen model, od kojeg se je krenulo u istraživanje i empirijski je utemeljen kontekstualni okvir udomiteljstva u Hrvatskoj. Razumijevanje doprinosa pojedine varijable u objašnjenju motivima udomitelja za udomiteljstvom, spremnošću udomitelja da udome djeteta određenih obilježja, te zadržavanja u udomiteljskoj ulozi od iznimne je važnosti za planiranje intervencija vezanih za udomiteljstvo i preveniranje negativnih ishoda udomiteljstva. U skladu s time dobiveni rezultati nemaju samo teorijski već i praktični značaj. Rezultati istraživanja potkrepljuju tezu o važnosti pristupanja unapređenju udomiteljstva kao oblika skrbi o djeci, iz perspektive ekološke teorije, te teorije socijalne razmjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA