Pregled bibliografske jedinice broj: 398691
Procjena strukture uroda zrna sorti i linija ozime pšenice (Triticum aestivum L.)
Procjena strukture uroda zrna sorti i linija ozime pšenice (Triticum aestivum L.) // Sjemenarstvo, 25 (2008), 2; 91-101 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 398691 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena strukture uroda zrna sorti i linija ozime pšenice (Triticum aestivum L.)
(Evaluation of grain yield structure of winter wheat (Triticum aestivum L.) cultivars and lines)
Autori
Barić, Marijana ; Jurman, Marijana ; Habuš-Jerčić, Ivanka ; Kereša, Snježana ; Šarčević, Hrvoje
Izvornik
Sjemenarstvo (1330-0121) 25
(2008), 2;
91-101
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
gustoća sjetve; urod; struktura uroda; pšenica
(sowing density; yield; yield structure; wheat)
Sažetak
Deset različitih genotipova ozime pšenice (sorti, linija) korišteno je za utvrđivanje genetske strukture uroda sjetvom u dvije gustoće (420 i 600 zrna/m2). Analizirani su urod i komponente uroda: broj klasova/m2, produkcija klasa i masa 1000 zrna. Najveći prosječni urod (prosjek dviju gustoća) ostvarila je linija ZgM1 (7.36 t/ha) i sorta Renan (7.32 t/ha), signifikantno manji urod ostvarili su: Banica (6.69 t/ha), Kuna (6.61 t/ha) i Žitarka (6.23 t/ha). Najmanji prosječni urod imala je sorta Soissons (5.38 t/ha). U obje gustoće sjetve najrodniji genotipovi bili su ZgM1 i Renan, a u rjeđoj sjetvi i Banica. Gustoća sjetve utjecala je na urod i komponente uroda. Povećanjem gustoće sjetve signifikantno se povećao urod (prosjek svih genotipova) za 4.77% i broj klasova/m2 za 12.29%, a smanjila se produkcija klasa za 9.19% i masa 1000 zrna za 4.21%. Genotipovi su pokazali tri različite strukture uroda zrna s obzirom na udio pojedine komponente: 1. struktura u kojoj najveći udio ima masa 1000 zrna, zatim produkcija klasa i broj klasova/m2, 2. struktura u kojoj najveći udio ima produkcija klasa, zatim masa 1000 zrna i broj klasova/m2 i 3. struktura u kojoj najveći udio ima broj klasova/m2, zatim masa 1000 zrna i produkcija klasa. Povećanjem gustoće sjetve svi genotipovi osim Banice i Patrie zadržali su specifičnu genetsku strukturu uroda. Poznavanje strukture uroda sorte važno je zbog primjene optimalne gustoće sjetve u kojoj će se postići sigurna, kvalitetna i ekonomična proizvodnja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1191193-2045 - Razvoj metoda mikrorazmnožavanja i uvođenje u hortikulturu endemičnih perunika (Kereša, Snježana, MZOS ) ( CroRIS)
178-1780691-2043 - Razvoj germplazme pšenice (Triticum aestivum L.) otporne na sušu (Barić, Marijana, MZOS ) ( CroRIS)
178-1780691-2047 - Efikasnost korištenja dušika i pekarska kakvoća kod pšenice (Šarčević, Hrvoje, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Marijana Barić
(autor)
Ivanka Habuš Jerčić
(autor)
Hrvoje Šarčević
(autor)
Snježana Kereša
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- CAB Abstracts