Naslov
Tržište i fondovi ugljika
(Carbon funds and markets)

Autori
Rihtarić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski

Mjesto
Zagreb

Datum
17.06

Godina
2008

Stranica
27

Mentor
Kisić, Ivica

Ključne riječi
poljoprivredaniskih ulaganja
(low input agriculture)

Sažetak
Već više od dva desetljeća znanstvenici upozoravaju na opasnosti promjene klime i potrebu efikasnog djelovanja u smanjenju emisije stakleničkih plinova. U posljednje vrijeme promjene postaju vrlo vidljive, ekstremni meteorološki događaji izazivaju sve veće gospodarske štete, a utjecaji na vodno gospodarstvo, obalna područja, poljoprivredu, šumarstvo i živi svijet postaju sve veći. Hrvatska je ranjiva na klimatske promjene i ima interesa aktivno doprinositi globalnim naporima za sprečavanje promjene klime. Poznato je da će danas poduzete mjere imati efekte tek krajem stoljeća, pa je princip predostrožnosti i ranog djelovanja ključan u borbi protiv klimatskih promjena. Temeljna zadaća je smanjiti emisije, a da se ujedno ne ugrozi gospodarski razvoj, konkurentnost tvrtki, individualni standard i zaposlenost. Pitanje je kako odvojiti stvaranje nove vrijednosti od ovisnosti o ugljiku i fosilnim gorivima, znajući da energetske potrebe u Hrvatskoj rastu, a indeksi društvenog gospodarskog standarda još su ispod polovice prosjeka država EU. Treba također znati da se svakim kilogramom goriva (kubikom plina) emitira 2-3 kg CO2 u atmosferu, a svaki dodatno ostvareni EUR u Hrvatskoj posredno emitira oko 1 kg CO2. Borba protiv klimatskih promjena navodi da, iako će biti potrebni razlučiti odgovori na izazove kako bi se Regija usmjerila za ekološki čišći razvoj, utjecanje na tržište ugljika može pružiti korisna rješenja za sve. Trgovina emisijama putem tržišta ugljika poput Programa trgovine emisijama EU-e (EU ETS) može podržati investicije s malim emisijama ugljika u Regiji, ukoliko se provedu određene reforme. Kao takve, više cijene energije, smanjenje subvencija, uvođenje konkurentnijeg energetskog sektora s ojačanim neovisnim zakonodavstvom, te šire reforme upravljanja moraju biti među prioritetima za Regiju. Klimatske promjene najveći su izazov 21. stoljeća. Danas sa stopostotnom sigurnošću znamo da povećanje u emisijama znači rast temperature. Klimatske promjene ne dešavaju se 'nekom drugom'. Sve zemlje će biti zahvaćene, a utjecaj će biti trostruk. Prvo, značit će intenzivnije i češće prirodne nepogode poput: poplava, oluja, uragana, suša, toplinskih valova, potresa i dr. u dijelovima svijeta gdje se one i danas dešavaju češće nego drugdje. Drugo, iste će nepogode zahvatiti i druga područja, koja do sada njima nisu bila zahvaćena i gdje ne postoji iskustvo kako se s njima nositi. I treće, porast temperature i razine mora utjecat će na cijeli naš eko-sistem. Ljudi koji žive u priobalnim mjestima ili na otocima morat će iseliti. Govorimo o 'klimatskim izbjeglicama'. Ublažavanje, odnosno smanjivanje emisija samo je dio rješenja. Ne samo da se trebamo pripremiti za ono što je neizbježno - za klimatske promjene, već ih moramo i pokušati spriječiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA