Naslov
Oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine po Cutileirovom planu (18. ožujka 1992.) međunarodne zajednice
(System of Government of Bosnia and Herzegovinina According to Cutileiro's Plan (March 18., 1992) of International Community)

Autori
Mrduljaš, Saša

Izvornik
Suvremene teme (1849-2428) 2 (2009), 1; 48-60

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; Hrvati; Srbi; Muslimani/Bošnjaci; međunarodna zajednica; Cutileirov plan; konfederacija
(Bosnia and Herzegovina; Croats; Serbs; Moslims/Bosniacs; International Community; Cutileiro's Plan; Confederation)

Sažetak
Tijekom završne faze raspada Jugoslavije, u okolnostima koje vode državnom osamostaljenju njenih republika i koje u bitnome označava srpska velikodržavna agresija na Hrvatsku dolazi i do konačne kristalizacije političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda. Tako krajem 1991. Srbi pristaju uz opciju stvaranja srpske državne tvorevine na dvije trećine bosansko-hercegovačkog teritorija s perspektivom njenog priključenja Srbiji. Nasuprot tome, druga se dva naroda zalažu za neovisnost BiH. No, dok je Hrvati vide kao složenu (kon)federativnu državu triju nacionalno-teritorijalnih jedinica, pri čemu bi hrvatska jedinica zauzimala oko trećine njena teritorija, Muslimani/Bošnjaci teže transformaciji BiH u unitarnu tvorevinu. Takvu koja bi u uvjetima, skoro očekivane muslimanske/bošnjačke apsolutne brojčane nadmoći faktično funkcionirala kao muslimanska/bošnjačka nacionalna država. S ciljem usuglašavanja političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda i harmonizacije njihovih međusobnih odnosa međunarodna je zajednica početkom 1992. otpočela svoj direktan angažman u BiH u sklopu kojeg je oblikovan i međunarodni / Cutileirov plan njenog unutrašnjeg uređenja. Riječ je bila o jedinom planu međunarodne zajednice koji je kreiran u ozračju koje nije bilo određeno ratnim prilikama (travanj 1992 – studeni 1995.) te traumatičnim iskustvima koja determiniraju bosansko-hercegovačku postratnu političku zbilju. Stoga je međunarodna zajednica prilikom kreacije Cutileirovog plana bila u mogućnosti u znatno većoj mjeri uvažiti i ustavno određenje (Socijalističke Republike) BiH, po kojem je ista imala biti državom triju konstitutivnih, suverenih i jednakopravnih naroda (Hrvata, Srba, Muslimana/ Bošnjaka) i djelovati na rješenju koje bi se temeljilo na etički opravdanom principu podjednakog uvažavanja i zakidanja triju bosansko-hercegovačkih naroda. Sve u svemu, djelovanje u takvim okolnostima dovelo je međunarodnu zajednicu na pozicije da kreira i podrži plan po kojem je u interesu harmonizacije međunacionalnih odnosa BiH imala funkcionirati, kako iz analize sadržaja samog plana proizlazi – kao izrazito integrirana konfederativna tvorevina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA