Naslov
Kukuruzni žižak - skladišni štetnik sve češće prisutan i na polju
(Maize weevil - stored pest increasing on field)

Autori
Rozman, Vlatka ; Kalinović, Irma ; Liška, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažeci 53. seminara biljne zaštite ; u: Glasilo biljne zaštite 9 (2009) / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 8-8

Skup
Seminar biljne zaštite (53 ; 2009)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2009. - 13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sitophilus zeamays ; skladišni štetnik ; zaštita
(Sitophilus zeamays ; stored pest ; control)

Sažetak
Kukuruzni žižak (Sitophilus zeamais Motsch.) je ekonomski značajan štetnik uskladištenih žitarica. Najčešće ga nalazimo na kukuruzu, no vrlo dobro se razvija i na pšenici, ječmu i riži. Ako se zrnena masa ne kontrolira, može u potpunosti uništiti proizvod, hraneći se i razvijajući se unutar zrna. Spada u primarne vrste, jer ima sposobnost zaraze zdravoga i neoštećenoga zrna, a osim direktnih šteta, svojim razvojem i metabolizmom, stvara toplija žarišta unutar zrnene mase, te započinje proces samozagrijavanja i roba gubi kvalitetu. Može zaraziti kukuruz u klipu, te pšenicu i ječam još dok su na polju u fazi voštane zriobe. Dobro podnosi niske temperature, te u nekim zemljama s blagim zimama može prezimiti i na polju. Kod nas najviše problema imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja čuvaju kukuruz na ekstenzivan način (u čardacima, tavanima i sl). U pravilu, ako kukuruz prije skladištenja nije umjetno prosušen, vrlo je vjerojatno da će se u njemu razvijati ovaj štetnik. Najkraći razvoj kukuruznog žiška je od 22-26 dana pri temperaturama od 22-25oC, te rel. vlagom zraka većom od 60%, a vlagom zrna većom od 14%. Može imati 2-4 generacije godišnje, a ženka polaže od 300-600 jajašaca. Najveće štete čini ličinka izgrizajući unutrašnjost zrna. Kukuruzni žižak može letjeti, te i na taj način s polja ulazi u zatvoren prostor. U skladišnim objetima i silosima velikih kapaciteta, u pravilu se ovaj štetnik još uvijek uspješno suzbija fumigacijom s PH3. Međutim za male proizvođače, ova mjera je relativno skupa, a smiju je provoditi samo ovlaštene DDD službe. Stoga je preporuka za obiteljska poljoprivredna gospodarstva: da se prije skladištenja pregleda prazni skladišni prostor, te provedu potrebne higijenske mjere, odnosno dobro mehaničko čišćenje. Ako je u objektu, bilo zaraze na prethodno skladištenoj robi, potrebna je dezinsekcija praznog prostora (npr. Actellic 50 EC). Prije prijema robe u skladište potrebno je pregledati da li postoji zaraza, te ako se uoči više od 3 živa odrasla žiška u 1 kg robe, potrebna je dezinsekcija robe (npr. Actellic 50 EC, K-Obiol DP 2, Protect-it i sl.). Poljoprivredni proizvodi smiju se unositi u skladišni prostor najranije 7 dana nakon dezinsekcije, te se treba strogo voditi računa o karenci primjenjenih sredstava (npr. za Actellic 50 EC je 63 dana, za K-Obiol DP2 21 dan, a za Protect-it je osigurana vremenom i načinom primjene). Klimatske promjene i u nas, glavni su uzrok što se ovaj štetnik sve češće javlja već i na polju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA