Naslov
Poticanje i moduliranje crijevne imunosti u svinje
(The induction and modulation of intestinal immunity in swine)

Autori
Valpotić, Ivica ; Gerenčer, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja šestog kongresa biologa Hrvatske / Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 196-197

Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Crijevna imunost; imunomodulacija; svinja
(Intestinal immunity; immunomodulation; swine)

Sažetak
Crijevni imunosni sustav svinje razvio se radi zaštite sluznice od patogenih organizama i spečavanja poticanja upalnih odgovora na neškodljive antigene iz hrane. Jedinstvena osobitost tog imunosnog sustava je poticanje antigen-specifičnih T- i B-stanica, koje ujedno na svojoj membrani izražavaju molekule razreda II glavnog sustava tkivne snošljivosti (GSTS), u organiziranim limfatičkim tkivima (t.j. Peyerovim pločama i nakupinama limfoidnih stanica u lamini propriji) za proizvodnju sekrecijskog IgA, njihova cirkulacija kroz mezenterijske limfne čvorove i postupna raspodjela u odgovarajuća efektorska mjesta u sluznici, kao što su lamina proprija i epitel crijevnih resica. Sposobnost crijevnih patogena da izazovu bolest često ovisi o njihovoj sposobnosti da prianjaju na epitelne stanice. Prijemčivost svinje za enterotoksigene sojeve bakterije Escherichia coli (ETEC) ovisi o prisutnosti enterocitnog receptora koji omogućuje naseljavanje sluznice tankog crijeva. Patogeneza infekcija uzrokovanih ETEC sojevima temelji se na izražavanju fimbrijskih antigena (od kojih je F4 najučestaliji) i proizvodnji barem jednog egzotoksina (obično STb). Zaštita od bolesti u nenatalne prasadi postiže se stvaranjem laktogene imunosti i pasivnog prijenosa protutijela. Zaštita odbijene prasadi od infekcija uzrokovanih ETEC sojevima ovisi o poticanju crijevne imunosti. Međutim, manjkaju podaci o djelotvornim i primjenjivim postupcima za poticanje zaštitne imunosti protiv kolibaciloze. Današnje hipoteze, kojima se pokušava objasniti neuspješnost oralne imunizacije antigenima koji se ne umnažaju (primjerice F4 fimbrijama), pretpostavljaju da takvi antigeni prikazani i prerađeni od epitelnih stanica crijevnih resica (koje ne izražavaju molekule razreda II GSTS) uglavnom potiču supresijske T-stanice što dovodi do postupnog kočenja imunosnog odgovora. U cilju nadvladavanja ovog imunoregulacijskog mehanizma (odnosno oralne tolerancije) razmatraju se brojne strategije koje uključuju uporabu sustava za dostavu antigena, živih rekombinamtnih avirulentnih vektora, adjuvansa i modifikatora imunosnog odgovora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA