Naslov
Antropologijska teorija Arnolda Gehlena. Prilog istraživanju bioetičkih institucija.
(Arnold Gehlen'a Anthropological Theory of Institutions. A Contribution to Bioethics Institutions Research.)

Autori
Rinčić Lerga, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
8. Lošinjski dani bioetike / Hrvoje Jurić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2009, 119-121

ISBN
978-953-164-137-4

Skup
8. Lošinjski dani bioetike Simpozij: Integrativna bioetika i nova epoha

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 17.05.2009. - 20.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Arnold Gehlen; teorija institucija; bioetička institucionalizacija
(Arnold Gehlen; theory of institution; bioethical institutionalization)

Sažetak
Razvoj bioetike u drugoj polovici XX. stoljeća, te na početku XXI. vrlo je brzo potvrdio očekivanja da karakter modernih (bio)znanosti i razina bioetičkih zadaća zahtjeva različite oblike institucionalizacije bioetičkog dijaloga o svim relevantnim pitanjima i problemima. U ovdje navedenom kontekstu, pod bioetičkim se institucijama podrazumijevaju svi oni oblici u kojima momenti bioetičke racionalosti i bioetičke osjećajnosti dospjevaju do svoje društvene realizacije, a koji se u načelu mogu svrstati u dvije skupine: a) normativni oblici institucionalizacije (zakoni, regulacije, deklaracije, itd) ; b) organizacijski oblici institucionalizacije (povjerenstva, istraživački projekti, obrazovni programi, instituti, referalni centri) (Čović, 2007.) Istraživanje koncepta bioetičkih institucija dio je opsežnijeg istraživanja procesa bioetičke institucionalizacije kojem se pristupilo s pozicija nekolicine sociologijskih i antropologijskih teorija. U ovom se radu izlažu glavne teze teorije institucija Arnolda Gehlena u kojima se pokušavaju pronaći, propitivati i definirati uporišta modernih bioetičkih institucija. Prema Gehlenu, institucije su vanjske stabilizirajuće sile u kojima se zajednički prihvaćaju i provode životne svrhe. Time se ne ispunjava njihova cjelovita svrha, s obzirom da tek prema unutra institucije ispunjavaju punu svrhu vlastite egzistencije i to na način da čovjeka odterećuju od subjektive motivacije i trajne improvizacije u odlučivanju. Povijesno gledajući, uvjetovanost i uzajamnost čovjeka i institucija imalo je za posljedicu da o institucijama ovisi gotovo sva stabilnost ljudskih poriva, kao i trajnost i kontinuitet onog "višega" u čovjeka. Ako po Gehlenu "konzumacija čovjeka po institucijama" znači selekciju onih vrsta ponašanja i situacija koje je nemoguće uklopiti u institucije arhajskog tipa, u radu se propituje da li svrha modernih institucija, uključujući one bioetičke, podrazumijeva "konzumaciju institucija po čovjeku"?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija

POVEZANOST RADA