Naslov
Podrijetlo i narav kulta boga Silvana u rimskim provincijama Dalmaciji i Panoniji
(Origins and nature of god Silvanu in Roman provinces of Dalmatia and Pannonia)

Autori
Ljubica Perinić Muratović

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.06

Godina
2008

Stranica
360

Mentor
Migotti, Branka

Ključne riječi
religija; Silvan; božanstvo; Dalmacija; Panonija; interpretatio Romana
(religion; Silvanus; deity; Dalmatia; Pannonia; interpretatio Romana)

Sažetak
Tema ove disertacije jest bog Silvan, njegovo podrijetlo i kult u rimskim provincijama Dalmaciji i Panoniji. Uvod daje pregled istraženosti Silvanovog kulta u provincijama, dok problematika i metodologija obrazlaže podlogu ove disertacije, odnosno reljefne i natpisne spomenike. Na reljefima u Dalmaciji Silvan se prikazuje drukčije nego u Panoniji. Do sada je prevladavalo mišljenje da i u samoj Dalmaciji njegova kultna slika nije svugdje ista. Tako se baratalo s podatkom da se u unutrašnjosti provincije Silvan prikazuje kao mlad i golobrad antropoteriomorfni bog, dok je u priobalnim gradovima predstavljen kao stariji čovjek s bradom, potpuno antropomorfan, kakva je njegova slika i u Panoniji. S obzirom na takvo mišljenje da u Dalmaciji postoje dvije kultne slike Silvana, jedna u priobalnim gradovima i druga u zaleđu, radi lakšeg snalaženja koriišteni su pojmovi dalmatinski (za prvu) i delmatski (za drugu kultnu sliku). Treće i četvrto poglavlje, Katalog natpisnih i reljefnih spomenika (od kojih neki imaju i natpis) nalazi se prije rasprave. S obzirom na to da je pri obradi različitih vrsta spomenika koji potječu iz Dalmacije puno veća pozornost bila posvećena reljefnim spomenicima dalmatinskog zaleđa, katalog natpisa i reljefa postavljen prije same rasprave ponovno stavlja naglasak na jednako vrednovanje različitih vrsta spomenika. Ujedno je čitatelju dana mogućnost da se prije čitanja rasprave i zauzimanja određenog stava upozna s cjelokupnim materijalom. U petom poglavlju dan je pregled istraživanja o podrijetlu Silvanova kulta u njegovoj matičnoj provinciji Italiji i Rimu. Jednako tako nabrojane su osnovne ikonografske značajke u Dalmaciji i Panoniji uz elemente rasprave. U VI. poglavlju obrađuju se natpisni spomenici iz provincija posvećeni Silvanu u četiri kategorije (Silvan, Silvan August, Silvan Silvester, Silvan Domestik) te se utvrđuje da li se na temelju do sada uglavnom zanemarenih svjedočanstava iskazuju određene posebnosti u odnosu na epitet. U VII. poglavlju vrednuju se reljefni spomenici koji pokazuju ikonografske raznoličitosti ovisno o provinciji, ali na žalost ne i u odnosu na epitet jer je većina anepigrafska. Posebno se obrađuju oni spomenici na kojima je Silvan prikazan sam, zatim Silvan s nimfama, te Silvan u društvu nekog drugog božanstva. Ovdje se, za razliku od mišljenja koje je do sada prevladavalo u literaturi, iskristalizirao jedinstveni ikonografski prikaz Silvana u čitavoj Dalmaciji koji je u mnogočemu različit od onog panonskog. Jednako tako ovdje se obrađuju i natpisi u kojima se Silvan pojavljuje u društvu s nekim drugim bogom jer je ova kategorija posebno zaniljiva iz razloga što se mogu izvesti zaključci o srodnosti antičkih kultova te o vezama pojedinih božanstava uslijed kojih su česti i njihovi zajednički prikazi/pojavljivanje na spomenicima. U Dalmaciji je pronađeno svega 6 natpisnih spomenika, dok je reljefnih čak 30. Panonija pruža dijametralno suprotnu sliku. Tu su pronađena 34 natpisna spomenika i 10 reljefnih. U Zaključnim razmatranjima iznose se argumenti u prilog ilirskom podrijetlu Silvana u Dalmaciji, dok se za Panoniju potvrđuje italski kult Silvana te se pretpostavlja da su ga proširili vojnici. S obzirom na to da su ga najvjerojatnije proširili vojnici, vrlo je moguće da je Trajan, čije su trupe prije polaska u Daciju bile smještene u Panoniji, iz tog razloga osjećao određenu zahvalnost prema Silvanu te je odlučio prikazati Silvana na javnom spomeniku, što je kao obiteljsku tradiciju preuzeo i nastavio njegov posinak Hadrijan, a zatim Antonin Pio. U IX. poglavlju obrađuju se svetišta u Dalmaciji i Panoniji. Ustanovljeno je da Panonija i u pogledu tipa Silvanovih svetišta pruža sasvim drukčiju sliku od one u Dalmaciji. Što se tiče svetišta, u Dalmaciji su postojala najmanje tri tipa svetišta (ne uzimajući u obzir ona kućna), a najzastupljenija su bila ona na otvorenom prostoru, dok se u Panoniji niti jedno ne nalazi na otvorenom prostoru. S obzirom na popularnost/omiljenost Silvana kao Domestika u Panoniji, vjerojatno se može s velikom sigurnošću utvrditi da u urbaniziranijoj Panoniji (odakle i potječu natpisi, reljefi i svetišta) zasigurno nije prevladavalo štovanje šumskog božanstva Silvana, odnosno da se njegov kult u Panoniji gotovo nimalo ne razlikuje od onog u Italiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA