Naslov
Koji su oblici intervencija osigurani za pomoć ratom traumatiziranim ljudima i što je od toga doista i iskorišteno?
(Types of interventions secured for the war traumatized population and what was really used)

Autori
Frančišković, Tanja ; Tovilović, Zdravko ; Ajduković, Dean ; Kraljević, Radojka ; Macura Sanja ; Rajhvan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom - Zbornik sažetaka / - , 2007, 36-36

Skup
2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 03.05.2007. - 05.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ratom traumatizirani ljudi; oblici intervencija
(war traumatized people; forms of intervention)

Sažetak
Pozadina istraživanja: Početkom rata u Hrvatskoj formiran je velik broj službi i nevladinih organizacija, sa svrhom pružanja različitih oblika pomoći (od materijalne i administrativne pa sve do psihološke). Cilj: Utvrditi koje su službe organizirane u Hrvatskoj na područjima direktno izloženim ratnim razaranjima te ispitati koje je oblike pomoći stanovništvo uistinu koristilo. Metoda: Najprije su popisane i utvrđene sve službe, vladine ili nevladine, koje su pružale bilo koji oblik pomoći u 4 regije direktno izložene ratnim zbivanjima. Na slučajnom uzorku od 727 stanovnika u 4 nasumice izabrana grada ovih regija primijenjen je MACSI upitnik strukturiran za mjerenje korištenja organiziranih oblika pomoći. Rezultati: 90% ispitanika koristilo je primarnu zdrastvenu zaštitu, većinom tijekom rata. Službe zaštite mentalnog zdravlja korištene su u 31, 5% slučajeva, najčešće ambulantno, tijekom i nakon rata. 63% ispitanih osoba koristilo je ambulantnu pomoć liječnika specijalista radi somatskih problema, a čak 28% bilo je hospitalizirano. Tendencija hospitalnog liječenja radi somatskih zdrastvenih smetnji pokazuje tendenciju rasta s vremenom. Neki oblik novčane kompenzacije ili mirovine korišten je u 57, 2% slučajeva, a 26, 1% ispitanika dobilo je pomoć u smještaju najčešće tijekom rata. Najrjeđi oblici pomoći bili su socijalna podrška i grupe za kontakt, zabilježeni kod samo 4, 4% sudionika. Zaključak: U dijelovima Hrvatske izloženim direktnim ratnim zbivanjima zdrastvena zaštita je najčešće korišten oblik pomoći, a situacija je ista i deset godina nakon rata. Mogućnost korištenja raznih službi koje su organizirane najčešće kroz djelovanje NGO, izgleda da nije dovoljno prepoznata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA