Pregled bibliografske jedinice broj: 39672
Govorna audiometrija u djece s umjetnom pužnicom
Govorna audiometrija u djece s umjetnom pužnicom // Drugi tečaj za rehabilitaciju djece s umjetnom pužnicom u Poliklinici SUVAG
Zagreb: Poliklinika SUVAG, 2000. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 39672 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govorna audiometrija u djece s umjetnom pužnicom
(Speech audiometry in children with cochlear implant)
Autori
Mijić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Drugi tečaj za rehabilitaciju djece s umjetnom pužnicom u Poliklinici SUVAG
/ - Zagreb : Poliklinika SUVAG, 2000
Skup
Drugi tečaj za rehabilitaciju djece s umjetnom pužnicom u Poliklinici SUVAG
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.05.2000. - 24.05.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
govorna audiometrija; umjetna pužnica
(speech audiometry; cochlear implant)
Sažetak
Tehnološki razvitak umjetne pužnice, u zadnjih desetak godina daje nam novu nadu da će mnoga djeca sa slušnim oštećenjem razviti govor. Svoj doprinos daje i Poliklinika SUVAG sa svojom verbotonalnom metodom rehabilitacije.
Rano otkrivanje, operacija i fitting su samo početak. Stvarni potencijal djeteta i njegove daljnje potrebe otkrivaju se i prate tijekom rehabilitacije gdje zajednički surađuju tim stručnjaka i roditelji.
Posao audiologa je da otkrije oštećenje, izmjeri ga i uputi pacijenta na odgovarajuću rehabilitaciju. Tijekom rehabilitacije rutinski se prati tonski audiogram (TA), govorni audiogram (GA), kapacitet polja razabirljivosti govora (KAPRA). Tonski audiogram ispituje razinu čujnosti čistih tonova za koje se podaci obrađuju u pužnici (umjetnoj pužnici), ganglionu spirale, i akustičkim jezgrama, tako da pokazuje perifernu (fizičku razinu slušanja). Govorna audiometrija ispituje obradu riječi u slušnoj kori mozga, na kortikalnoj ili semantičkoj razini. KAPRA prikazuje površinu koju zatvara krivulja GA i omogućuje usporedbu različitih oblika krivulje.
Obrađeno je 22 djece. Usporedbom KAPRA osmero djece ima vrijednost od 30-670 (2-36% u odnosu na zdravo uho). Četiri ispitanika su imala prag čujnosti bez razumljivosti, a ostali nisu imali odgovora u GA. Dobiveni rezultati pokazuju da dobivanje prvih podataka u GA ovisi o duljini trajanja rehabilitacije. GA nije adekvatna mjera razvoja govora u početku rehabilitacije kada su pogodniji testovi za razumjevanje govora (REYNELL, testovi za ocjenu govorne ekspresije). U kasnijem tijeku rehabilitacije preporuča se raditi GA jer je to rutinska pretraga, relativno brza, sa rezultatima koji se mogu uspoređivati i uz ostale metode omogućuju praćenje tijeka rehabilitacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti