Naslov
Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga
(The functions of the modern library catalogue)

Autori
Barbarić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.03

Godina
2009

Stranica
IV, 358

Mentor
Horvat, Aleksandra

Ključne riječi
knjižnični katalog; zadaci knjižničnog kataloga; Pariška načela; OPAC; WebPAC; FRBR; IME-ICC
(library catalogue; functions of the library catalogue; Paris Principles; OPAC; WebPAC; FRBR; IME-ICC)

Sažetak
Doktorski rad podijeljen je na sedam poglavlja: "Uvod", "Zadaci kataloga prije Pariških načela", "IFLA-ina Međunarodna konferencija o kataložnim načelima, Pariz 1961.", "IFLA-ina studija Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa", "Međunarodna kataložna načela", "Istraživanje funkcionalnosti bibliografskih zapisa" i "Zaključak". U Uvodu su objašnjeni razlozi odabira teme doktorata te važnost utvrđivanja zadataka knjižničnog kataloga koji treba biti izrađen tako da ispunjava moguće zahtjeve različitih kategorija korisnika. Prvo poglavlje "Zadaci kataloga prije Pariških načela" posvećeno je zadacima knjižničnih kataloga navedenima u kataložnim pravilnicima nastalim prije prve velike međunarodne konferencije o kataložnim načelima 1961. godine. Analizirana su Panizzijeva Pravila za sastavljanje Kataloga tiskanih knjiga Britanskog muzeja, Jewettov Kataložni sustav Smithsoniane, Cutterova Pravila za ukršteni katalog u kojima se prvi put izrijekom navode zadaci kataloga, Anglo-američka kataložna pravila iz 1908., Kataložna pravila Američkoga knjižničarskog društva iz 1949. i Kataložna pravila i načela te Nacrt Kataložnih pravila za unos pod autorom i naslovom Seymoura Lubetzkog. Njemačku i srednjoeuropsku kataložnu tradiciju u tom pregledu zastupaju tzv. Pruske upute, koje su uvelike utjecale i na hrvatsku kataložnu praksu sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća. U posljednjem dijelu poglavlja istraženo je kako se razvijala kataložna praksa Sveučilišne knjižnice, današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, najprije u drugoj polovici 19. stoljeća u skladu s pravilima bečke Dvorske knjižnice, a zatim, od 1911. prema donekle modificiranim Pruskim uputama. Poglavlje naslovljeno "IFLA-ina Međunarodna konferencija o kataložnim načelima, Pariz 1961." posvećeno je nastanku i postupnom usvajanju tzv. Pariških načela, dokumenta koji je nastao tijekom rada Konferencije i koji je snažno utjecao na kataložne pravilnike izrađene nakon šezdesetih godina 20. stoljeća. Pariška načela predstavljaju prvi korak u pokušaju ujednačavanja različitih nacionalnih kataložnih tradicija, koje su dotad onemogućavale međunarodnu razmjenu kataložnih i bibliografskih zapisa. U poglavlju naslovljenom "IFLA-ina studija Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa", protumačeni su razlozi koji su doveli do izrade studije, a sama je studija iscrpno analizirana i komentirana. Nastanak studije uvjetovala je pojava novih oblika kataloga, OPAC-a i WebPAC-a, čiju je izradu omogućila primjena informacijske i komunikacijske tehnologije. U poglavlju naslovljenom "Međunarodna kataložna načela" dan je prikaz i komentar novih međunarodnih kataložnih načela koje izrađuje IFLA, a koja bi trebala nadomjestiti Načela usvojena na Međunarodnoj konferenciji u Parizu. U zadnjem poglavlju "Istraživanje funkcionalnosti bibliografskih zapisa" polazi se od pretpostavke da bi analiza korisničkih upita postavljenih katalogu trebala potvrditi da su entiteti identificirani u IFLA-inoj studiji Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa doista najčešći predmet korisničkih interesa. Analizu je provedena na dnevničkim datotekama kataloga knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaključeno je kako korisnički upiti odgovaraju procjeni važnosti atributa entiteta odnosno da su atributi entiteta ocijenjeni u IFLA-inoj studiji kao oni s najvišom vrijednošću doista oni atributi kojima se korisnici u pretraživanju istraživanog WebPAC-a najčešće služe. U Zaključku se ističe da je u sadašnjem trenutku još nemoguće utvrditi da li će se postojeći standardi za obradu knjižne građe zadržati ili će se uvesti potpuno novi. Mogući odabir novoga međunarodnog kataložnog pravilnika koji bi zamijenio postojeće nacionalne kataložne pravilnike u uporabi u različitim zemljama, morao bi pratiti i odabir novoga kataložnog formata, pa je istaknuto da to rješenje, ako ga međunarodna knjižničarska zajednica i prihvati, neće biti jednostavno niti će izrada i održavanje kataloga biti lakši i jeftiniji, iako se upravo taj argument često koristi kao razlog za prihvaćanje međunarodnog pravilnika. Zato je istaknito da bi za hrvatsku knjižničarsku zajednicu prihvatljivije rješenje bilo usklađivanje nacionalnog kataložnog pravilnika s novim konceptualnim modelom iznesenim u IFLA-inoj studiji FRBR.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA