Pregled bibliografske jedinice broj: 396336
Istraživanje kvalitete ponude turističke destinacije Kvarner
Istraživanje kvalitete ponude turističke destinacije Kvarner // Turistička regionalizacija u globalnim procesima / Blažević, Branko ; Peršić, Milena (ur.).
Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, 2009. str. 207-232
CROSBI ID: 396336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje kvalitete ponude turističke destinacije Kvarner
(Research the quality of the Kvarner tourism destination offering)
Autori
Blažević, Branko ; Ivanović, Zoran ; Bareša, Suzana ; Peršić, Milena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Turistička regionalizacija u globalnim procesima
Urednik/ci
Blažević, Branko ; Peršić, Milena
Izdavač
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci
Grad
Opatija
Godina
2009
Raspon stranica
207-232
ISBN
978-953-6198-71-9
Ključne riječi
turistička ponuda ; Kvarner ; kvaliteta ; turistička destinacija
(tourism offering ; Kvarner ; quality ; toursm destination)
Sažetak
Istraživanja Europske komisije, koja su sustavno provođena početkom ovog stoljeća, rezultirala su ocjenom dostignutog stupnja kvalitete turističke ponude europskih turistički destinacija. Pored toga, ponuđeni su modeli i kriteriji temeljem kojeg je moguće pratiti i uspoređivati dostignutu razinu kvalitete različitih turističkih destinacija. Upravo se na ovim polazištima temelje rezultati istraživanja prezentirani u ovom poglavlju. Naime, polazi se od analize trendova upravljanja kvalitetom u EU, da bi se za potrebe Republike Hrvatske predložila primjena modela „ integriranog menadžmenta kvalitete“ (IQM). Obzirom da su u Republici Hrvatskoj najviše zastupljene priobalne turističke destinacije, poseban se naglasak stavlja na specifičnosti „ integralnog menadžmenta kvalitete“ ovih destinacija, na način da se analiziraju i prezentiraju suvremeni trendovi ponude i potražnje, značajni za postizanje kvalitete u globalnim procesima. Indikatori, koje bi se po preporuci Europske komisije, trebali sustavno primjenjivati za ocjenu dostignutog stupnja kvalitete svake pojedine turističke destinacije, susreću se pod nazivom QUALITEST, a istovremeno omogućavaju procjenu kvalitete turističke destinacije i kvalitete turističkog proizvoda turističke destinacije. U istraživanju se ocjenjuje percepcija ispitanika vezanih za uvjete ostvarivanja kvalitete, način upravljanja kvalitetom, kao i rezultate ostvarene primjenom programa kvalitete. Ispitanici (turisti, lokalno stanovništvo, turistički sektor u destinaciji) se izjašnjavaju o dostignutoj razini kvalitete lokalne turističke ponude, zadovoljstvu lokalnog stanovništva, potporu koju turizam uživa na lokalnoj razini, kvaliteti marketinških aktivnosti, sigurnosti i zaštiti, kvaliteti zraka i okoliša u destinaciji (kvaliteta destinacije), te o kvaliteti komunikacije prije dolaska gosta, dostupnosti, prijevoznim mogućnostima, smještaju, informacijama u destinaciji, kvaliteti gastro i enološke ponude, događajima, kvaliteti vode za kupanje, kao i o relaciji „ vrijednost za novac“ (kvaliteta turističkog proizvoda). Na polazištima QUALITEST-a je u dva navrata (2003. i 2005./6.) provedeno opsežno terensko istraživanje na uzorku od 20-ak turističkih mjesta, u okviru 5 subregija, turističke destinacije Kvarner, a pojedinačni rezultati ovog istraživanja su pojedinačno publicirani u časopisu « ; ; Tourism and Hospitality Management» ; ; . Ispitanici koji su ocjenjivali kvalitetu asortimana ponude, kao i kvalitetu same turističke destinacije Kvarner, bili su u oba istraživanja turisti, stanovništvo i turistički menadžment, dok su u prvom istraživanju bili i iznajmljivači kao posebna ciljna skupina. U oba istraživanja je prezentiran usporedni pregled njihove percepcije o kvaliteti zajedničkih i posebnih elemenata. Tako su svi ispitanici ocjenjivali (ocjena 1-7 u posljednjem i ocjena 1-5 u prethodnom istraživanju) kvalitetu za 37 elemenata turističke ponude (razvrstanih u 5 ciljnih skupina), a pored toga su kvalitetu turizma ocjenjivali i kroz specifična pitanja karakteristična samo za ovu ciljnu skupinu. U oba istraživanja je skupina elemenata „ prostor, resursi, okoliš“ (ljepota krajolika, klima, očuvanost okoliša, čistoća mora) zauzela čelnu poziciju sa ocjenom 5, 28 (4, 03). Slijedi skupina „ stanovništvo, zaposleni“ (ljubaznost zaposlenih i stanovništva, te znanje stranih jezika) sa ocjenom 5, 00 (3, 59). Središnju poziciju drži „ organiziranost destinacije“ (prometna dostupnost, lokalni promet, parkirališta, trgovine uređenost mjesta, urbana skladnost, šetnice, parkovi i zelene površine, uređenost i čistoća plaža, gužve na plažama, radno vrijeme uslužnih djelatnosti i ugostiteljskih objekata) sa ocjenom 4, 57 (3, 27) i „ prepoznatljivost, sigurnost, informiranost“ (informacije prije dolaska u destinaciju, turistička signalizacija u destinaciji, suveniri, osjećaj sigurnosti i zaštite) sa ocjenom 4, 42 (3, 12). Na žalost se kategorija „ sadržaji“ (objekti za smještaj, ugostiteljski objekti, kulturno-povijesna baština, lokalna gastronomija, nautička ponuda, zabavni, kulturni, sportski i sadržaji za zdravstveni turizam i za djecu, skupovi i kongresi, ponuda izleta, događaji, odnos cijene i kvalitete) i dalje se zadržava na začelju sa ocjenom 4, 25 (3, 09), a kako su ovi elementi najznačajnija komponenta turističkog proizvoda, biti će potrebno uložiti napore da se ovo područje unaprijedi. U jake strane turističke ponude Kvarnera, sada sigurno spada ljepota krajolika (5, 61), čistoća mora (5, 28), klima (5, 25), šetnice (5, 09), ljubaznost stanovništva (5, 07), ljubaznost zaposlenih u turizmu (5, 05), očuvanost okoliša(4, 98), radno vrijeme ugostiteljskih objekata(4, 96), parkovi i zelene površine(4, 95), objekti za smještaj (4, 93). Slabosti turističke ponude Kvarnera se trenutno mogu povezati s nedostatkom odgovarajuće infrastrukture za ponudu skupova i kongresa (3, 10), sadržaja za zdravstveni turizam (3.59), nedostatak parkirališnog prostora (3, 65), nedostatnost sportskih sadržaja (3, 95), autohtoni suvenir (4, 02), sadržaji za djecu (4, 03), zabavni sadržaji (4, 04), lokalni promet (4, 10), nautička ponuda (4, 11) i neatraktivni događaji (4, 16). Spoznaje do kojih se došlo ovim istraživanjem, omogućavaju turističkom menadžmentu učinkovitije djelovanja na svim razinama turističkog organiziranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
116-2012298-2574 - Obnovljivi izbori energije za eko-hotel i eko-turističku destinaciju (Blažević, Branko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija