Naslov
Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu
(The Triptych of the Bundić Family by Nikola Božidarević and the Iconography of Mary in the Sun)

Autori
Cvetnić, Sanja

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) XXXI. (2007); 73-79

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Nikola Božidarević; slikarstvo; XVI. st.; ikonografija; dominikanci; Marija u Suncu; Bezgrješno začeće
(Nikola Božidarević; painting; 16th cetnury; iconography; Dominican Friars; Virgin in the Sun; Immaculate conception)

Sažetak
Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu Triptih Nikole Božidarevića (Kotor ? oko 1460. – Dubrovnik 1518.) Bogorodica s Djetetom, sv. Vlaho, sv. Pavao, sv. Toma Akvinski i sv. Augustin, u Zbirci dominikanskoga samostana u Dubrovniku, najranije je sačuvano slikarevo djelo. Prema izgledu dubrovačkih utvrda na modelu grada u ruci sv. Vlaha nastalo je prije 1502.-1508. godine. Triptih se izvorno nalazio u kapeli obitelji Bundićā (de Bonda), po kojoj je poznat kao Triptih obitelji Bundićā . Bogorodica u središnjem polju često je u literaturi imenovana kao ikonografski tip Bezgrješnoga začeća zbog ikonografskoga opisa Apokaliptične žene. Ikonografija Bezgrješne tako se uobičajila poslije, u kasnom XVI. i XVII. stoljeću i to poglavito u franjevačkim ambijentima, ali u dominikanskoj crkvi u vrijeme nastanka Božidarevićeve slike pobožnost Bezgrješnoj nije očekivana. Oko 1500. godine još se nisu stišale dispute imakulista i makulista, od kojih su ovi posljednji uglavnom u redovima dominikanaca, a službeno prihvaćanje blagdana Bezgrješne i njezino uvođenje u kalendar Opće crkve proglasio je tek papa Pio IX. 1854. godine. Na Triptihu obitelji Bundićā prikazani su i vodeći makulistički autoriteti: sv. Toma Akvinski, sv. Augustin i sv. Pavao apostol. U vrijeme kada Božidarevićeva slika nastaje, opis Bogorodice kao Apokaliptične žene mogao bi se povezati s iznimno popularnom molitvom Ave, Sanctissima Maria mater Dei uz koju je papa Sikst IV. (1471.-1484.) proglasio oprost od jedanaest tisuća godina za one koji ju izmole pred slikom Maria in Sole (Marije u Suncu). S obzirom da je Božidarevićeva Bogorodica prikazana sa sunčanim diskom sa zrakama u njemu i iza, na zlatnoj pozadini, mogla je zadovoljiti papin zahtjev. Osim toga, na Božidarevićevoj slici u Marijinu svetokrugu ispisan je Marijin naslov istovjetan početku papine molitve: MARIA MATER SANCT[IS]S[IMA], a na drugim sačuvanim njegovim slikama imenovana je VIRGINIS MARIA (Lopud), VIRGINIS MARIE (Dubrovnik) ili VIERGO MARIA (Danče), što podržava uvjerenje da se radi o ikonografskom tipu Marije u Suncu, vezanom uz papin oprost i slavnu molitvu koja se raširila Europom oko 1500. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA