Naslov
Venecijanski &raquo ; mali majstori&laquo ; u franjevačkim samostanima Bosne Srebrene
(Venetioan &raquo ; Little Masters&laquo ; in the Franciscan Monasteries of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Cvetnić, Sanja

Izvornik
Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti (0553-6707) LI. (2008); 183-194

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
slikarstvo; venecijanska škola; XVI.-XVIII. stoljeće; franjevci; Bosna i Hrcegovina; Sebastiano del Piombo; Giovanni Battista Augusti Pitteri; Sebastiano Devita
(painting; Venitian school; 16th-18th century; Franciscan friars; Bosnia and Herzegovina; Sebastiano del Piombo; Giovanni Battista Augusti Pitteri; Sebastiano Devita)

Sažetak
Bosansko-hercegovačka slikarska baština (sačuvana u franjevačkim samostanima) otkriva ista imena i pojave kao i dalmatinska slikarska baština, te posjeduje zajednički okvir venecijansku slikarsku školu. Umjetnici poput Francesca i Gian Antonia Guardija slavni su autori djela iz Bosne Srebrene, ali većina slika pripada tako zvanim &raquo ; malim majstorima&laquo ; . Tri djela analizirana u članku otkrivaju različite aspekte veza između Venecije i Bosne i Hercegovine od XVI. do XVIII. stoljeća. Neobjavljena mala slika Bičevani Krist kopija je središnjega dijela Bičevanja Krista venecijansko-rimskoga slikara Sebastiana del Piomba u Kraljevoj Sutjesci (za koju je Michelangelo napravio pripremni crtež). Ista tema, uzor i predložak objavljeni su za sliku Bičevanje Krista u Zadru, a središnji motiv ponavlja i venecijanski &raquo ; mali majstor&laquo ; Bartolomeo Litterini na oltarnoj pali u Abano Terme (Padova). Stigmatizacija sv. Franje u Humcu (Ljubuški) novi je prijedlog katalogu djela Giovannija Battiste Augustija Pitterija, slikara čiji je opus vezan uz dalmatinske naručitelje. Za zavjetnu sliku Bogorodica sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, franjevcem i skupinom vjernika koju je naslikao Sebastiano Devita 1784. godine autorica u članku analizira kontekst narudžbe, odnosno povoda zavjeta tijekom epidemije kuge (1782.-85.) koja se iz Bosne proširila u Dalmaciju a zabilježena je u izvještajima fra Jakova Baltića, Mule Mustafe Ševkija Bašeskije i Paola Pinellija. Prema bilješkama u franjevačkim ljetopisima moguće je i za druge slike razumjeti naručiteljsku vezanost bosansko-hercegovačkih franjevaca uz iste slikare čija su djela sačuvana u Dalmaciji, jer u svakoj su godini zabilježena putovanja na područje vladavine Serenissime i druga središta Apeninskoga poluotoka, zbog školovanja, rada, na liječenje ili … u nabavu opreme crkava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA