Pregled bibliografske jedinice broj: 39584
Obrada prirodnim jezikom
Obrada prirodnim jezikom, 1999., diplomski rad, Fak. prirodoslovno - mat. znanosti i odgojnih područja, Split
CROSBI ID: 39584 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrada prirodnim jezikom
(Natural Language Processing)
Autori
Matijašević, Radmila
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Fak. prirodoslovno - mat. znanosti i odgojnih područja
Mjesto
Split
Datum
11.05
Godina
1999
Stranica
59
Mentor
Stankov, Slavomir
Neposredni voditelj
Stankov, Slavomir
Ključne riječi
Umjetna inteligencija; Obrada prirodnim jezikom; sintaksa; semantika; pragmatika; projekt MELISSA
(Artificial Intelligence; Natural Language Processing; syntax; semantics; pragmatic; MELISSA project)
Sažetak
NLP se proučava na polju umjetne inteligencije, a bavi se istraživanjem pisanja računalnih programa koji prihvaćaju netrivijalni ulaz na prirodnom jeziku. Da bi se moglo pristupiti pisanju takvih programa potrebno je uvesti formalizaciju jezika tj. uvesti formalnu definiciju jezika i postupak odlučivanja o pripadnosti dane rečenice jeziku. Nadalje, vrši se lingvistička analiza rečenice kao osnovne jedinice jezika na sintaktičkom nivou gdje se analizira sintaktička struktura, prikaz značenja se dobiva na nivou semantičke interpretacije, a prošireni prikaz značenja se određuje u okviru pragmatike.
Jezici se razlikuju po složenosti koja ujedno određuje težinu njihove analize. Stoga jezike i pripadajuće gramatike dijelimo u klase: regularnih koje podržavaju konačni automati, kontekstno-nezavisnih koje podržavaju tkz. push-down automati i općih jezika koji su podržani Turingovim strojevima. Nakon što se izvršila analiza jezika može se prijeći na izradu programa. Program se smatra "inteligentnim" ako može odrediti što rečenica znači, tj. biti toliko složen da pravilno upotrijebi i odgovori na danu rečenicu. Izrada sučelja izvedenih pomoću prirodnih jezika tj. dodirne točke između čovjeka i računala koja podrazumijeva razmjenu podataka uvjetovana ja sa nekoliko faktora o kojima se mora voditi računa prilikom odabira ovakvog ili nekog drugog sučelja, a to su:
ˇ cijena sučelja; plan primjene i vrijeme izvođenja ovakvih sučelja općenito košta više nego za neka druga manje ograničena sučelja
ˇ lakoća učenja; jedan od najprivlačnijih aspekata ovih sučelja je da smanjuju na minimum ljudski napor za učenje jezika sučelja jer ljudi već znaju prirodni jezik
ˇ sažetost; tipkanje izjave Molim naći sve članke koji su se pojavili u novinama Newsweek o Afganistanu u ožujku. iziskuje više vremena nego tipkanje izjave RTR NEWSWEEK MARCH (AFGANISTAN). Pa stoga kratkoća dovodi u pitanje izradu naših sučelja
ˇ potreba za preciznošću; mnoge rečenice npr. engleskog jezika su dvosmislene dok u umjetnimm jezicima toga nema. Promotrimo sljedeću izjavu: Nađi sve članke o Kubi i Rusiji ili Kini. Značenje može biti dvojako: (Kuba i Rusija) ili Kina ili Kuba i (Rusija ili Kina). Radi dvosmislenosti se predlaže kombinacija prirodnog i umjetnog jezika
ˇ potreba za slikovitošću; ponekad riječi ne mogu najbolje opisati pojmove kao što su oblik i položaj. Zato se preporuča upotreba programa za jezički orijentirana sučelja ako su uključeni i grafički temeljeni komunikacijski alati
ˇ semantička složenost; da li uopće postoji situacija kada se javlja potreba za ovakvim sučeljima? Naravno, jer prirodni jezici iako su složeni jesu jezgroviti i djelotvorni, a svijet mogućih poruka je jako velik. Kako su prirodni jezici prejaki za postojeća sučelja povećava se potreba za izgradnjom adekvatnih sučelja.
Jedan od pogodnih sustava za ovakva sučelja za komunikaciju sa svojim korisnicima jest upravljački sustav baze podataka. Postavljanje upita za pretraživanje baze podataka je aplikacija povezana sa primjenom obrade prirodnim jezikom. Za primjer sučelja izvedenog pomoću prirodnog jezika obrađena je semantička gramatika u programskom jeziku Pascal sa bazom podataka koja sadrži podatke o osnovama računalnog sustava. Da bi vidjeli na kojem stupnju je razvoj NLP i NLI danas, dan je kratki presjek projekta Europske Unije, projekt MELISSA, koji se trenutno odvija na nekoliko mjesta u Europi. Kako je jedan od glavnih korisnika ovog projekta najveća španjolska organizacija za slijepe osobe, vidimo koliko je opravdana želja za korištenjem računalne tehnike za razumijevanje prirodnih jezika u pisanom i govornom obliku.
Na kraju dodajmo: razvoj na polju obrade prirodnim jezikom i tehnika izgradnje sučelja izvedenih pomoću prirodnih jezika još uvijek ostavlja otvorena pitanja na koja se pokušava odgovoriti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
177010
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split
Profili:
Slavomir Stankov
(mentor)