ࡱ>  @Vfbjbjʚʚ .'&#tttbrrr * * *8B**d s2N+:+"+H,,,,,ppppppp$lB½}tpfp_p h;ahv,jhv,0JUhv,hv,5CJaJh56CJaJ hthq hth8 hth {( hjZ&6 h {(6 hthC_ hC_6 h]A46 h.~6 hZ>6 hq6hq56CJaJhm)56CJaJhm)5CJaJhm)h$hs0J hs5hsh{S#68:XZ\^6 H`[\]eD&!* $dha$gdv,gdv,$^`a$gdC_$a$gdm)gds$a$gds fTfBD  X!!( (++x,,.2./ 0000011111$1111234457R88:;>>??@,A.A|D~D$I:IzK|KMMN¹ەh*qhv,6 hyEhv,hv,5CJaJh0hv,5CJaJhx2-5CJaJhyE hv,0Jjhv,U h+Xhv, hv,6 h;ahv,jhv,0JUhv,h'2hv,CJaJ:*11111179:;;;???@TCWWW\aa$dh`a$gdv, $dha$gdv, $dha$gdyE$dh`a$gdyENN,OTTTVVWWzZZJ[L[\\^^__\aaaaee:fgRjTjjllmnn\ono~o rrrfrxrruu,uTwyyyyyzzzzzzj{l{p{{~~̃ևH‹ċjhv,0J6U h\Yhv,h Dhv,6 hv,6hv,jhv,0JURaan~ʃ̃&Z(l\&($dh`a$gdv, $dha$gdv,,. "$&Jpr&xPR¯įƯv ̱ޱ%&'(@`$& \^JL 4@Tfxzlh(S5CJaJhv,5CJaJ h'zhv,jhv,0J6U hFQhv, hv,6hv,jhv,0JUL$&rt2V      68(tv  T#V#$$ %%**"-$-.BDDEE\KPLNN@PBP\p]F^$_Uhv,5CJaJjhv,0J6Uh)hv,6 hB4hv, hv,6jhv,0JUhv,MZ D\K^K0L2LPLHP\\\p]D^F^&_ggh$dh`a$gdv,$dh`a$gdv, $dha$gdv,ne isklju uje mogunost da viae pojedina nih radnji mo~e predstavljati pravno jedinstvo, ali smatra da institut produljenog kaznenog djela nije podoban za odreivanje takvog jedinstva te da ono valja utvrivati odvojeno i prema posebnim na elima za svako pitanje koje se prije postavljalo u vezi s produljenim kaznenim djelom. Produljeno kazneno djelo relativno je esto u praksi hrvatskih sudova. Na njegovu primjenu sigurno djeluje poticajno postojanje zakonske definicije. Meutim, praksa nije ustanovila vrste kriterije, kako glede sastavnica produljenog kaznenog djela, tako i glede kruga kaznenih djela kod kojih njegova primjena dolazi u obzir. Nesporno je da produljeno kazneno djelo sucima olakaava i skrauje posao odmjeravanja kazne, ime se dobiva na procesnoj ekonomiji. No, ne treba izgubiti iz vida da je rije  o institutu materijalnog, a ne procesnog prava. Razlozi procesne ekonomije ne bi smjeli biti opravdanje za postojanje jedne materijalnopravne konstrukcije s tako dalekose~nim posljedicama. Stoga bi se produljeno kazneno djelo trebalo primjenjivati krajnje restriktivno, samo u onim slu ajevima u kojima je to najprikladniji na in vrednovanja neprava nekog zbivanja. 3. Primjena instituta produljenog kaznenog djela kod kaznenih djela kojima se atite najviaa osobna dobra 3. 1. Openito Institut produljenog djela u praksi se primjenjuje kod razli itih kaznenih djela. Naj eae dolazi u obzir kod prijevare ( l. 224.), krae ( l. 216), teake krae ( l. 217.), zlouporabe opojnih droga ( l. 173.), krivotvorenja javne ili slu~bene isprave ( l. 311. i 312.), zlouporabe polo~aja i ovlasti ( l. 337.), pronevjere ( l. 345) i sl.. No, s obzirom da Kazneni zakon ne ograni ava krug kaznenih djela koja dolaze u obzir, konstrukcija produljenog djela bila bi zamisliva i kod drugih kaznenih djela. Postoji, meutim, jedna skupina kaznenih djela kojoj ovdje valja posvetiti posebnu pozornost. Rije  je o kaznenim djelima kojima se atite najviaa osobna pravna dobra. To su, primjerice, kaznena djela protiv ~ivota i tijela, protiv asti i ugleda, protiv spolne slobode i spolnog udorea i mnoga druga. U pitanju su uvijek ponaaanja kojima se u zna ajnoj mjeri napada oateenikova osobna sfera. To, opet, za njega i njegovu obitelj mo~e rezultirati dugotrajnim i teakim psihofizi kim posljedicama. Ako se takva ponaaanja ponavljaju i ako na elno udovoljavaju ni~e iznesenim pretpostavkama koje tra~i l. 61. st. 2 KZ  a, postavlja se pitanje mo~e li se i na njih primijeniti institut produljenog kaznenog djela. Odgovor zahtijeva dodatni oprez jer se redovito radi o teakim kaznenim djelima pa bi pretjerano ili neosnovano privilegiranje po initelja moglo dovesti u pitanje ostvarenje svrhe ka~njavanja. Stoga i sudska praksa tom problemu pristupa suzdr~anije pa, kad su u pitanju kaznena djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra, gotovo redovito inzistira na ispunjenju jedne dodatne pretpostavke: identiteta oateenika. Ako su ispunjene sve ranije navedene pretpostavke i postoji identitet oateenika, sudovi primjenjuju l. 61. i na ova kaznena djela. Na taj na in, sudska praksa je iskoristila mogunost koju otvara generalna klauzula l. 61. st. 2. i dodala produljenom kaznenom djelu joa jedan element koji zakonski tekst ne spominje. No, je li takvo rjeaenje i opravdano? Autoru ovog teksta ini se da nije iz nekoliko razloga. O tome e biti rije i u nastavku. 3. 2. Argumenti protiv primjene l. 61. na kaznena djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra Analiza sudske prakse otvara nekoliko problema za razmialjanje. Ti problemi mogu se svesti na slijedee. 3. 2. 1. Potreba za stro~im tretmanom u odnosu na kaznena djela kojima se ne atite najviaa osobna pravna dobra Praksa je jama no poala od ispravnog stajaliata da su kaznena djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra redovito te~a od drugih kaznenih djela koja se u praksi javljaju kada je rije  o primjeni instituta produljenog kaznenog djela. Ako je tome tako, logi nim se ini zaklju ak da kod takvih djela treba i uvjete za bilo kakav oblik privilegiranja po initelja u initi zahtjevnijim, nego kod lakaih kaznenih djela. Slijedom toga, mo~e se u initi zadovoljavajuim rjeaenjem zahtijevati kod tih kaznenih djela uvijek i jednu dodatnu pretpostavku  identitet oateenika. No, takva praksa gubi na vrijednosti ako se uzme u obzir da sudovi identitet oateenika esto tra~e i kod ostalih kaznenih djela (npr. prijevare, krae i sl.), kojima se ne zadire u najviaa osobna dobra. U tom slu aju, inzistiranje na identitetu oateenika gubi svoju prvotnu svrhu. Ako se kod lakaih kaznenih djela institut produljenog djela ve primjenjuje restriktivno (zahvaljujui tra~enju postojanja identiteta oateenika), onda kod te~ih djela treba tim viae (argumentum a fortiori) otii korak dalje i potpuno isklju iti primjenu tog instituta. 3. 2. 2. Potreba jednakog tretiranja svih kaznenih djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra Iz sudskih odluka nije sasvim jasno tra~i li se identitet oateenika kod svih kaznenih djela usmjerenih protiv najviaih osobnih dobara ili je, pak, kod nekih vrsta djela iz te skupine konstrukcija produljenog djela ve a priori isklju ena ( ak i ako u konkretnom slu aju postoji identitet oateenika), dok je kod drugih prihvatljiva u slu aju postojanja navedenog uvjeta. Ta dvojba postoji zato ato sudovi esto, obrazla~ui odluke koje se ti u pitanja primjene l. 61. na slu ajeve uperene protiv najviaih osobnih dobara, koriste slijedeu tehniku. Najprije zauzimaju generalan stav da je isklju ena konstrukcija produljenog kaznenog djela kod djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra (pri tome se obi no primjerice nabrajaju ~ivot, tijelo, sloboda i ast). Potom se osvru na konkretno kazneno djelo i tek tada, po prvi put, spominju izostanak uvjeta identiteta oateenika. To mo~e dovesti do nedoumica, pogotovo ako je u konkretnom slu aju u pitanju povreda nekog drugog osobnog pravnog dobra, izvan kruga navedenih (npr. spolne slobode). Zna i li to da je produljeno kazneno djelo uvijek isklju eno kad su u pitanju povrede ~ivota, tijela, slobode ili asti, dok je kod ostalih isklju eno samo ako nije u pitanju isti oateenik? Na emu bi se temeljila takva interpretacija? Pitanje mo~e biti i prakti no va~no. Zamislivom se ini situacija u kojoj bi po initelj pokuaao ubiti istu osobu nekoliko puta, ali bi svaki put ostao u pokuaaju. Treba li ga tada suditi za stjecaj viae pokuaaja ubojstava ili za jedan produljeni pokuaaj ubojstva? Isto tako, kako treba tretirati po initelja koji bi u viae navrata nanio tjelesne ozlijede istom oateeniku? Po tom pitanju, zanimljiva je slijedea odluka VSRH. Po initelj je presudom prvostupanjskog suda osuen za stjecaj dva kaznena djela ubojstva ( l. 90) na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina. Obrana se, meu ostalim, ~alila na primjenu odredaba o stjecaju, tvrdei da su ispunjene sve pretpostavke za primjenu instituta produljenog kaznenog djela. VSRH je otklonio l. 61. i potvrdio presudu suda prvog stupnja. U obrazlo~enju, VSRH je naveo slijedee: Isklju ena je pravna konstrukcija produljenog kaznenog djela kod ubojstva, kao i kod svih kaznenih djela kojim se atite najviaa osobna pravna dobra razli itih titulara, kao ato su ~ivot, tijelo, sloboda i ast, jer to nala~e vitalno, socijalno i eti ko zna enje vrijednosti svakog pojedinog ljudskog ~ivota. Iz tog obrazlo~enja moglo bi se zaklju iti da VSRH odobrava konstrukciju produljenog djela kad postoji identitet oateenika, ak i kod kaznenih djela protiv ~ivota i tijela (argumentum a contrario). Takvo rjeaenje nikako ne mo~e biti opravdano. Zato je puno bolji i jasniji stav VSRH u jednom drugom predmetu, u kojem je otklonio produljeno kazneno djelo u slu aju po initelja koji je izvraio nekoliko razbojniatava prema razli itim oateenicima. Tu se Sud nije uope upuatao u problematiku identiteta ~rtava, nego je decidirano izrazio slijedee stajaliate: Razbojniatvo je slo~eno djelo. Ono se ini protiv imovine, ali i protiv neke osobe u vidu uporabe sile ili prijetnje protiv te osobe pa onda kod ovakvih djela ne dolazi u obzir l. 61. Ovakvo tuma enje predstavlja korak prema shvaanju da se produljeno kazneno djelo ne treba nikada primjenjivati kad su u igri najviaa osobna pravna dobra, jer je to, u najmanju ruku, protivno svrsi tog instituta, a u koliziji je i s proklamiranom svrhom ka~njavanja ( l. 50. KZ - a) te opom svrhom kazneno pravnih sankcija ( l. 6. KZ - a). Stoga bi produljeno kazneno djelo trebalo zanijekati u svim takvim slu ajevima. 3. 2. 3. Potreba za uva~avanjem specifi nosti nekih vrsta kaznenih djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra Inzistiranje na identitetu oateenika mo~e se pokazati besmislenim, ako se uzme u obzir da postoje odreena kaznena djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra, kod kojih taj uvjet prakti no nee biti gotovo nikada ispunjen. To se pitanje naj eae pojavljuje u svezi s razbojniatvima ( l. 218.), kod kojih VSRH redovito isklju uje primjenu produljenog kaznenog djela ako su po injena na atetu razli itih ~rtava. No, treba se zapitati koliko je uope vjerojatno da bi razbojniatvo moglo biti po injeno viae puta na atetu iste osobe? Zbog toga e kod tog kaznenog djela primjena l. 61. u najveem broju slu ajeva biti isklju ena. S druge strane, postoje neka kaznena djela kod kojih u praksi naj eae postoji identitet oateenika. Tada sudovi redovito primjenjuju l. 61. Posebice je to izra~eno kod kaznenog djela spolnog odnoaaja s djetetom ( l. 192.), koje je naj eae usmjereno na istu ~rtvu tijekom duljeg vremenskog perioda. Tada se po initelju uvijek sudi samo za jedno (produljeno) djelo. To dovodi do toga da se u praksi produljeno kazneno djelo, kada su u pitanju najviaa osobna dobra, dopuata kod te~ih vrsta takvih djela, ali i uporno otklanja kod lakaih. Ne treba, naime, zaboraviti da se za najte~i oblik razbojniatva mo~e izrei najviae dvanaest godina ( l. 218. st. 2), dok se za najte~e oblike spolnog odnoaaja s djetetom mo~e izrei i dugotrajan zatvor ( l. 192. st. 2 i 4). Osim toga, ne treba zanemariti ni teake posljedice koje spolni odnoaaj s djetetom mo~e ostaviti na li nost ~rtve i njen daljnji razvoj. Stoga se ne ini opravdanim takvog po initelja uporno privilegirati samo zato ato je rije  o kaznenom djelu koje je po svojim karakteristikama prikladnije da se opetovano izvraava na istoj ~rtvi. U domaoj literaturi izra~eno je stajaliate da produljeno kazneno djelo nije ni pod kojim uvjetima dopustivo kod silovanja jer neopravdano pogoduje po initelja te da bi slu ajeve ponavljanja silovanja prema istoj ~rtvi od strane istog po initelja trebalo predvidjeti kao kvalificirani oblik tog kaznenog djela . Takav stav valja odobriti uz dopunu da isto vrijedi i za ostala kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea. Ranije je naveden i negativan stav njema kog Saveznog suda prema primjeni produljenog djela na ta kaznena djela (v. 2. 4.). Takoer, joa je jedan razlog zbog kojeg se ini da bi konstrukciju produljenog djela trebalo otkloniti kod seksualnih delikata. Naime, kad Zakon u l. 61. st. 2 govori o  na inu po injenja , on najvjerojatnije ima u vidu kaznena djela koja se mogu po initi na viae potpuno razli itih na ina (npr. prijevara se mo~e izvraiti na najrazli itije na ine). Djela o kojima je na ovom mjestu rije  izvraavaju se u osnovi uvijek na isti na in, ato je uvjetovano njihovom specifi nom prirodom. I joa jedno pitanje nema jasnog odgovora: kako tuma iti institut nu~ne obrane u slu ajevima obrane od npr. viaegodianjih silovanja? Ako npr. oca koji u odreenim vremenskim razmacima prisiljava svoju maloljetnu ker na spolne odnose sudimo kao da je po inio samo jedno kazneno djelo, zna i li to da i njoj moramo tijekom itavog tog razdoblja priznati postojanje  istodobnog ili izravno predstojeeg protupravnog napada kao obilje~ja nu~ne obrane iz l. 29. st. 2? Smije li onda takva ~rtva, pod okriljem nu~ne obrane, usmrtiti svog silovatelja dok ovaj npr. spava jer ga ne mo~e druk ije sprije iti da je ponovo siluje kad mu se pru~i prilika? Novela Kaznenog zakona iz 2003. godine bila je predvidjela proairenje instituta krajnje nu~de na slu ajeve otklanjanja tzv. trajne opasnosti, ime bi se mogla pokriti i ovakva situacija. No, kako ta Novela nije stupila na snagu, ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. Iz svih navedenih razloga, ini se najboljim odustati od produljenog kaznenog djela u svim slu ajevima u kojima su u pitanju bilo koja od najviaih osobnih dobara. 4. Po~eljni put razvoja produljenog kaznenog djela u hrvatskom KZ  u de lege ferenda 4. 1. Openito Postojee zakonodavno rjeaenje pati od suviae nedostataka. S druge strane, sudska praksa je vrlo neujedna ena. Takvo stanje nije prihvatljivo. Postoji o ita potreba za izmjenama Zakona u pogledu produljenog kaznenog djela. U tom smislu, trebalo bi najprije razjasniti je li uope dobro imati zakonsku odredbu o produljenom kaznenom djelu. U slu aju pozitivnog odgovora, treba pronai spretnije rjeaenje od trenutnoga. Pri tome, pozornost treba posvetiti nekim prijedlozima koji postoje u starijoj i novijoj domaoj literaturi. O svemu tome bit e rije i u ovom poglavlju. 4. 2. Treba li zadr~ati odredbu o produljenom kaznenom djelu Institut produljenog kaznenog djela poznaju mnogi pravni sustavi, ali njegovu regulaciju uglavnom prepuataju sudskoj praksi i pravnoj teoriji, dok ga u zakonima ne spominju. To i ne udi, s obzirom na injenicu da je u pitanju i teoretski i prakti no vrlo sporna konstrukcija, nepodobna za zakonsko normiranje. Ipak, novi je hrvatski zakonodavac krenuo suprotnim putem i predvidio odredbu o produljenom kaznenom djelu. Stoga se, ako se govori o reformi ove problematike, mora najprije odlu iti je li dovoljno tu odredbu mijenjati ili bi je bilo najbolje potpuno izbaciti. Razli iti autori iznose razli ita stajaliata o tom pitanju. Zlatari je tvrdio da bi bilo pogreano te~iti opem pojmu produljenog kaznenog djela s unaprijed to no fiksiranim uvjetima jer bi takav pokuaaj bio unaprijed nu~no osuen na propast. Umjesto toga, po njemu bi bilo najbolje izgraditi pojam i uvjete produljenog kaznenog djela za svaku pojedinu vrstu kaznenog djela posebno. Suprotno njemu, Buturovi se zalagao za odredbu opeg dijela kaznenog zakona kojom bi bila regulirana pravna konstrukcija o kojoj je rije . Upozoravajui na pretjeranu raznolikost sudske prakse svog vremena po pitanju produljenog kaznenog djela te naglaaavajui pogubni u inak takve neujedna enosti na jednakost svih graana pred zakonom, on je tvrdio da jedino odredba u opem dijelu kaznenog zakona mo~e biti rjeaenje tog problema. Od novijih pisaca, valja istaknuti Novoselca koji je protivnik odredbe o produljenom kaznenom djelu jer smatra da ona djeluje poticajno na eau primjenu tog instituta, a takva primjena je suprotna modernim tekovinama razvitka kaznenog prava. Pitanje postojanja ili nepostojanja zakonske definicije treba promotriti u kontekstu na elnog stava prema samom produljenom djelu kao institutu kaznenog prava. U pitanju je konstrukcija koja pokazuje brojne mane i esto dovodi do neopravdanog privilegiranja po initelja kaznenih djela. Imajui u vidu sve ato je u ovom radu bilo izneseno na ra un kritika instituta koji je u pitanju, bilo bi najbolje kada bi se slijedili suvremeni trendovi njegove krajnje restriktivne primjene. U tom smislu, odredbu bi svakako trebalo izbrisati u budunosti. Ipak, u ovom trenutku joa ne postoje uvjeti za tako radikalan potez jer je produljeno djelo duboko ukorijenjeno u svijest hrvatskih sudaca kao neato ato je prihvatljivo i ato treba relativno airoko primjenjivati. Osim toga, l. 61. prisutan je ve deset godina i njegovo naglo ukidanje najvjerojatnije bi izazvalo samo joa veu zbrku i neujedna enost sudske prakse. Iz tih razloga, najpametnije bi bilo krenuti okolnim putem i odredbu joa neko vrijeme zadr~ati, ali je i dopuniti dodatnim uvjetima koji e u kona nici dovesti do njene restriktivnije primjene. Kako to u initi? O tome e biti rije i u nastavku. 4. 3. Neki raniji prijedlozi Ve u prethodnom poglavlju (4. 2.) spomenuto je Zlatarievo rjeaenje, prema kojem bi bilo najbolje ovu materiju regulirati na razini posebnog dijela, imajui u vidu posebnosti svakog pojedinog kaznenog djela. Takva solucija, iako zanimljiva, ini se teako izvedivom jer bi vjerojatno dovela do nepreglednosti zakonskog teksta (ako se uzme u obzir relativno velik broj kaznenih djela koje propisuje KZ). Smai je pisao da nije mogue unaprijed i s matemati kom to noau ponuditi definiciju. On je dr~ao da te~iate treba postaviti na normativnu ocjenu. Na temelju te ocjene treba onda iznai rjeaenje za svaki konkretan slu aj, ali u okviru alternativnih sjedinjavajuih uvjeta koji bi, ipak, bili unaprijed zakonom predvieni. To, zapravo, zna i da treba dati definiciju u opem dijelu koja bi bila vrlo openita, svodei se na najnu~nije uvjete, dok bi ostatak bio prepuaten tuma enju sudske prakse. Takvim se rjeaenjem, meutim, ne bi dobilo na pravnoj sigurnosti jer bi sudovi i dalje imali airoku mogunost razli itog tuma enja, dok bi negativni u inak poticajnog djelovanja odredbe ostao. Smaievu ideju u osnovi je nastavio i Buturovi, koji se izri ito zalagao za definiciju u opem dijelu jer je smatrao da je to jedini na in dokidanja neujedna enosti sudskih odluka. Jednako kao i Smai, Buturovi je predlagao da se definicijom obuhvate samo nu~ni elementi produljenog djela i da se potom ostavi sudskoj praksi i pravnoj teoriji da same afirmiraju ostale sastavnice. Ponudio je i definiciju prema kojoj je produljeno kazneno djelo djelo koje je  sastavljeno od dva ili viae dela istog izvraioca od kojih svako posebno ima obele~ja istog krivi nog dela ili njegovog privilegovanog ili kvalifikovanog oblika predvienog u zakonu& koja su meusobno povezana tako da ine jednu kontinuiranu delatnost u kojoj gube svoju pravnu i stvarnu samostalnost i postaju sastavni deo jednog jedinstvenog krivi nog dela . Ovakva definicija je, meutim, preopenita. Nepregledni tekst ne postavlja, zapravo, nikakve suatinske kriterije koji bi sudskoj praksi mogli poslu~iti kao putokaz. Buturovi ne uvia da se ovakvom definicijom udaljuje od svog prvotnog cilja (ujedna avanja prakse). Tako neodreena i apstraktna odredba ne bi sprije ila sudove u razli itoj interpretaciji istovjetnih slu ajeva. Stoga Buturovi upada u proturje je s temeljnom idejom od koje polazi. S druge strane, pozitivnom valja ozna iti njegovu ideju da se odredbom jasno utvrdi kako se zastara kod produljenog djela ima ra unati od trenutka izvraenja posljednje radnje iz sastava. U novije vrijeme, Ba i je predlagao uvoenje definicije u opem dijelu kaznenog zakona kojom bi se odredili elementi produljenog kaznenog djela te bi se joa dodao i stavak koji bi omoguavao sudovima da kaznu propisanu za najte~e od djela iz serije poveaju za jednu treinu. Tu zamisao opravdavao je konstatacijom da je produljeno kazneno djelo u svojoj biti stjecaj i da, zbog toga, ne treba pretjerano favorizirati i privilegirati po initelja. No, ako se prihvati, kako sugerira Ba i, da je produljeno djelo zapravo stjecaj djela, nije jasno zaato bi uope za njega trebala postojati posebna odredba. To je, ini se, poslije uvidio i sam Ba i jer se u svom kasnijem radu koji je napisao nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona jasno zalo~io za tretiranje produljenog kaznenog djela kao realnog stjecaja. Ba i i Pavlovi navode rjeaidbu jednog suda prema kojoj je kao produljeno kazneno djelo ubojstva ozna eno bacanje bombe na etiri osobe, ime je prouzro ena njihova smrt. Oni smatraju da, kako bi se izbjegle takve presude, treba l. 61. st. 1 dodati formulaciju prema kojoj bi se produljeno djelo isklju ilo uvijek kad su u pitanju kaznena djela protiv najviaih osobnih dobara s razli itim titularima. Kritika takvog rjeaenja ve je prikazana pod 3. 2. Najdalje se otialo u Noveli 2003., kada je odredba promijenjena na slijedei na in. Najprije je uklonjena jedna proturje nost postojee definicije, koja se sastoji u tome da se itavo produljeno djelo smatra jednim kaznenim djelom, ali se takoer jednim kaznenim djelom smatra i svaka pojedina na radnja iz njegovog sastava. Ponuena je formulacija prema kojoj je potrebno da po initelj s namjerom po ini viae istih ili istovrsnih protupravnih djela. Puno zna ajnije bilo je uvoenje identiteta oateenika kao nu~ne pretpostavke, ime se htjelo stati na kraj kolebanjima sudske prakse oko tog elementa, ali i utrti put potpunom ukidanju produljenog kaznenog djela. Kako je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo Novelu 2003., ovako izmijenjena odredba nije nikada za~ivjela u praksi. Ona, ipak, mo~e poslu~iti kao osnova za eventualnu buduu reformu ovog dijela Kaznenog zakona. Pritom bi bile mogue i joa neke dopune o kojima e biti rije i u nastavku. 4. 4. Jedno mogue rjeaenje de lege ferenda Prema mialjenju autora ovog rada, a imajui u vidu sve ranije izneseno, l. 61. trebalo bi izmijeniti na slijedei na in. Najprije bi trebalo uva~iti izmjene koje je donijela Novela 2003. Konkretno, to zna i da bi trebalo prihvatiti formulaciju koja govori o viae istih ili istovrsnih protupravnih djela, umjesto istih ili istovrsnih kaznenih djela. S tako izmijenjenom terminologijom morao bi biti usklaen i st. 3. Osim toga, valjalo bi u definiciju iz st. 2 uvrstiti identitet oateenika kao dodatnu nu~nu pretpostavku za primjenu produljenog kaznenog djela. Nadalje, trebalo bi u tom istom st. 2 predvidjeti da se produljeno kazneno djelo, osim s namjerom, mo~e po initi i iz nehaja (za opravdanje v. 2. 2. 5.). Takoer, bio bi dodan i uvjet prostorne povezanosti (obrazlo~enje toga v. u sklopu 2. 2. 4.). Iz st. 2 bila bi obrisana generalna klauzula druge stvarne okolnosti (obrazlo~enje pod 2. 2. 4.). Nu~no bi bilo dodati st. 4, prema kojem se odredbe l. 61. nikada ne bi primjenjivale kad su u pitanju kaznena djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra. Na posljetku, st. 5 bi slijedio prikazanu Buturovievu (v. pod 4. 3.) ideju kada bi odreivao da se zastara kod produljenog kaznenog djela ima ra unati od izvraenja posljednjeg protupravnog djela iz sastava (obrazlo~enje i pod. 2. 3.), dok bi st. 6 rjeaavao pitanje koji se zakon ima primijeniti u slu aju nastupa eventualnih zakonskih promjena u razdoblju nakon izvraenja prvog, a prije dovraetka posljednjeg protupravnog djela (v. 2. 3.). Proizlazi da bi izmijenjena odredba izgledala ovako: Produljeno kazneno djelo lanak 61. Odredbe ovoga Zakona o stjecaju kaznenih djela nee se primijeniti kad po initelj po ini produljeno kazneno djelo. Produljeno kazneno djelo je po injeno kad je po initelj s namjerom ili iz nehaja po inio viae istih ili istovrsnih protupravnih djela na atetu istog oateenika, koja s obzirom na na in po injenja te njihovu vremensku i prostornu povezanost ine jedinstvenu cjelinu. Kad se radi o produljenom kaznenom djelu istog zakonskog opisa, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to kazneno djelo. Ako se radi o istovrsnim protupravnim djelima, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najte~e od tih djela. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se u slu aju kaznenih djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra. Zastara kaznenog progona kod produljenog kaznenog djela po inje tei od dovraenja posljednjeg protupravnog djela iz njegovog sastava. Ako se nakon po injenja prvog, a prije dovraenja posljednjeg protupravnog djela iz sastava produljenog kaznenog djela zakonske odredbe koje se imaju primijeniti u konkretnom slu aju izmijene jednom ili viae puta, primjenjuju se one odredbe koje su na snazi u trenutku dovraenja posljednjeg protupravnog djela. 5. Zaklju ak Produljeno kazneno djelo relikt je proalosti, institut koji je nastao pod utjecajem nekih drugih prilika, okolnosti i potreba u odnosu na one koje postoje danas. Kao takvo, ono je postalo suviano te svojim postojanjem donosi viae problema nego koristi. Temeljei se ni na emu drugome nego obi noj pravnoj fikciji, ono predstavlja mogunost zna ajnog privilegiranja po initelja kaznenih djela, katkada i vrlo teakih. Takvo privilegiranje potpuno je neopravdano, kako sa stajaliata svrhe ka~njavanja i kaznenopravnih sankcija, tako i iz aspekta uloge kaznenog prava u modernom pravnom sustavu. Svi razlozi kojima se konstrukcija produljenog djela u danaanje vrijeme opravdava nisu dovoljan argument u prilog njenom daljnjem postojanju. Suvremene tendencije upuuju na to da je razdoblje produljenog kaznenog djela odavno proalo i da ta pravna figura u danaanje vrijeme mora postati rijetka iznimka, iznimka koja bi trebala potvrivati pravilo da po initelj koji ostvaruje obilje~ja viae kaznenih djela, bez obzira na okolnosti pod kojima to ini, uvijek ini viae kaznenih djela te ga treba suditi za realni stjecaj (izuzev slu ajeva tzv. prividnog stjecaja). Takvo shvaanje jedino je prirodno i u skladu s realnoau. Iz tih razloga, jasno je da je novi hrvatski zakonodavac uvoenjem odredbe o produljenom djelu na inio zna ajan korak unazad, kojim je u velikoj mjeri udaljio domae kazneno zakonodavstvo od modernih ideja. Izmjene su nu~ne. Nai najbolji model promjena vrlo je zahtjevan zadatak koji mo~e biti uspjeano ostvaren samo ako se problemu pristupi sustavno, uzimajui u obzir sve ato je do sada predlo~eno i pa~ljivo analizirajui i va~ui ato od toga treba prihvatiti, a ato odbaciti. Uzore treba, dakako, tra~iti i u komparativnim rjeaenjima, ali ne treba zanemariti niti domae pokuaaje, teoretske i prakti ne. Ovaj rad nastojao je ukazati na probleme vezane uz trenutnu zakonsku regulaciju produljenog kaznenog djela, pri emu je njihov prikaz stavljen u kontekst novije sudske prakse (naravno, u mjeri u kojoj je to bilo mogue s obzirom na dostupnost te prakse autoru teksta). Na prethodnim stranicama izneseni su zaklju ci i prijedlozi koji bi trebali predstavljati skromni pokuaaj u okviru veeg, kolektivnog nastojanja da se odredba l. 61. preformulira na na in koji bolje odgovara zahtjevima novog vremena i da se, na taj na in, hrvatsko kazneno zakonodavstvo joa malo pribli~i svojim inozemnim uzorima. U kontekstu svega ato je ranije re eno i s obzirom na predlo~ene izmjene jedan mogui pravac razvoja pojednostavljeno bi se mogao prikazati na slijedei na in: zadr~ati za sada l. 61., ali ga izmijeniti unoaenjem dodatnih pretpostavki koje bi nu~no dovele do krajnje restriktivne primjene instituta produljenog kaznenog djela i do stvaranja svijesti sudaca da je taj institut zastario i neadekvatan, ato bi u budunosti stvorilo podlogu za kona no i potpuno ukidanje odredbe o produljenom kaznenom djelu. 6. Literatura: Ba i, Moj alternativni nacrt Opeg dijela Krivi nog zakonika Republike Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1/1996 Ba i, Kazneno pravo  opi dio, Zagreb 1998. Ba i  Pavlovi, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2004. Bavcon - `elih, Kaznensko pravo, sploani del, Ljubljana, 1987. Buturovi, Produ~eno krivi no delo, Beograd, 1980. Gara i,Produljeno kazeno djelo u novom Kaznenom zakonu, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, In~enjerski biro, Zagreb 2000. Kramari, O produljenom krivi nom djelu, PRIRU NIK Republi kog sekretarijata za unutraanje poslove SR Hrvatske, br. 4/1984 Novoselec, Kriti ki osvrt na neke odredbe opeg dijela Kaznenog zakona, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 7, broj 2/2000 Novoselec, Temeljne crte novele Kaznenog zakona od 9. srpnja 2003., Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 2/2003 Novoselec, Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. Novoselec (ur.) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb 2007. Paviai  Grozdani  Vei, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2007. Smai, Produ~eno (nastavljeno) krivi no djelo, Naaa zakonitost, broj 10/52 `eparovi, Kazneno izvrano pravo i uvod u penologiju, Zagreb 2003. Zlatari, Krivi ni zakonik u prakti noj primjeni, Zagreb, 1956. Pozitivni propisi: Ustav Republike Hrvatske, pro iaeni tekst i ispravak NN 41/01 55/01 Kazneni zakon NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06 i 110/07 Zakon o kaznenom postupku NN 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 62/03, 115/06 Web adrese:  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr  HYPERLINK "http://www.zupsudkc.hr" www.zupsudkc.hr * Igor Vuleti, asistent na Katedri za kaznenopravne znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku (http://www.pravos.hr/pfos/modules.php?name=Content2&pa=showpage&pid=33)  V. o tome detaljnije npr. u Gara i,Produljeno kazeno djelo u novom Kaznenom zakonu, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, In~enjerski biro, Zagreb 2000, str. 66.  To isti u mnogi autori, smatrajui institut produljenog kaznenog djela krajnje nepodobnim za zakonsko normiranje. Usp. npr. Novoselec, Kriti ki osvrt na neke odredbe opeg dijela Kaznenog zakona, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 7, broj 2/2000, str. 286. Sli no i u starijoj literaturi, usp. npr. Smai, Produ~eno (nastavljeno) krivi no djelo, Naaa zakonitost, broj 10/52, str. 440  O tome viae u Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 287. Takoer i Gara i, op. cit. (bilj. 1), str. 66.  Novoselec, ibid, str. 286.  Ustav Republike Hrvatske, pro iaeni tekst i ispravak NN 41/01 55/01, l. 26 (u daljnjem tekstu: Ustav RH)..  Usp. npr. Zlatari, Krivi ni zakonik u prakti noj primjeni, Zagreb, 1956., str. 200; isto tako i Kramari, O produljenom krivi nom djelu, Priru nik Republi kog sekretarijata za unutraanje poslove SR Hrvatske, br. 4/1984., str. 355  357.  Neki autori u tom slu aju govore o istovjetnosti u pravnom smislu. V. Kramari, op. cit. (bilj. 6), str. 355.  Ibid.  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 289  Usp. Novoselec, Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2007., str. 363.  VSRH, I K~ 700/2006  4;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; stanje na dan 15. sije nja 2008.  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 363  Ibid.  Ibid.  Ibid.  Tako Kramari, op. cit. (bilj. 6), str. 355.  VSRH, III Kr 115/2005  4;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  VSRH, I K~ 904/2005  8,  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  Usp. Kramari, op. cit. (bilj. 6), str. 355  Usp. Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 206  207  Usp. Smai, op. cit. (bilj. 2), str. 438  Usp. Buturovi, Produ~eno krivi no delo, Beograd, 1980., str. 109  Usp. Bavcon - `elih, Kaznensko pravo, sploani del, Ljubljana, 1987., str. 177  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 363  Ibid.  VSRH, III Kr 104/2004  6;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 363  VSRH, III  Kr 21/2004  8;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  Usp. Novoselec, Temeljne crte novele Kaznenog zakona od 9. srpnja 2003., Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 2/2003, str. 282 - 283  Na to upozorava i Novoselec. Usp. djelo iz bilj. 10, str. 364  VSRH III Kr 115/2005  4;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 364  Usp. Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 207; autor navodi i ve spomenute, jedinstvo prostora i identitet oateenika.  VSRH I K~ 904/2005  8;  HYPERLINK "http://www.vsrh.he" www.vsrh.he ; 15. sije nja 2008.  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 446  Npr. VSRH, I K~  923/2005  5, VSRH I K~  111/2005  6, VSRH I K~  288/2004  4 (u toj odluci govori se o svrsi po injenja);  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  VSRH, I K~  63/2005  5;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr ; 15. sije nja 2008.  VSRH, I K~  111/2005  6;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr; 15. sije nja 2008.  Usp. Smai, op. cit. (bilj. 2), str. 437  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 364  Ibid.  Ibid.  Ibid.  Tako ini npr. }upanijski sud u Osijeku u odlukama K}-23/07-6 i K~-121/07-4; isto i }upanijski sud u Koprivnici u rjeaidbi K~-235/06-2 (potonja je dostupna na internet adresi  HYPERLINK "http://www.zupsudkc.hr" www.zupsudkc.hr , prema stanju na dan 15. sije nja 2008.) .  Usp. Smai, op. cit. (bilj.2), str. 442, 443  Usp. Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 204  Ibid. (fusnota broj 95)  l. 60. st. 2d ka~e:  Ako je za dva ili viae kaznenih djela po injenih u stjecaju za koja je propisana kazna zatvora deset godina ili viae, utvrdio kazne zatvora, sud mo~e izrei jedinstvenu kaznu zatvora koja ne smije dosegnuti zbroj pojedina nih kazni zatvora niti biti vea od dvadeset godina. Za kritiku te odredbe v. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 461 i 462  Da kazneno djelo silovanja predstavlja jako te~ak oblik povrede osobne sfere oateenika, ali i velik udar na javni interes i pravni poredak u cjelini, svjedo i i injenica da je u nekim dr~ava SAD  a za silovanje joa i danas propisana smrtna kazna. Viae o tome u `eparovi, Kazneno izvrano pravo i uvod u penologiju, Zagreb 2003., str. 249  Tako i u Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 289  Ibid. Takoer v. i Paviai  Grozdani  Vei, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2007., str. 234  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 289.  Ibid.  Isto i Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 183 i 184  Usp. Paviai  Grozdani  Vei, op. cit. (bilj. 51), str. 234; Isto i Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 214  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 289; Gara i, op. cit. (bilj. 1), str.  Usp. Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 178  Ustav RH, l. 31. st. 2.  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 288 i 289; Gara i, op. cit. (bilj. 1), str. 60  Usp. Novoselec, ibid, str. 290  Ibid.  Usp. Smai, op. cit. (bilj. 2), str. 444  445  O sustavu kumulacije viae u Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 460  O povijesnom razvoju produljenog kaznenog djela v. detaljno Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 15 - 21  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 288  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 460  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 288.  Usp. Ba i  Pavlovi, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2004, str. 342  343  Prijedlog rjeaenja tog problema nudi Novoselec u Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 366  Usp. Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 80  Za to se rjeaenje zala~e njema ki Savezni sud, usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 366  Ibid.  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 287  Ibid.  Ibid.  Nabrajanje se temelji na pregledu novije sudske prakse VSRH, objavljene na internetu i dostupne na  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr (prema stanju na dan 15. sije nja 2008). I u starijoj literaturi se navode spomenuta, ali i neka druga kaznena djela. Usp. npr. Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 83.  Zlatari se zalagao da se pitanje produljenog kaznenog djela regulira u posebnom dijelu, za svako kazneno djelo posebno. Usp. Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 200  Npr. VSRH III Kr 115/2005  4; VSRH I K~ 904/2005  8;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr, stanje na dan 15. sije nja 2008. Isto u Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 364.  Usp. npr. VSRH K~m 32/2005  5. U toj odluci, sud otklanja primjenu l. 61. i to obrazla~e ovako: Isklju ena je konstrukcija produljenog kaznenog djela kod djela kojima se atite najviaa osobna pravna dobra, kao ato su ~ivot, tijelo, sloboda i ast. Stoga, ne dolazi u obzir pravna oznaka jednog produljenog djela kod viae razbojniatava, kao ato je to ovdje slu aj, po injenih na atetu razli itih osoba&  . ;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr, stanje na dan 15. sije nja 2008.  Ibid.  III K~ 9/2005-7;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr , stanje na dan 15. sije nja 2008.  I K~  64/2004-15;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr , stanje na dan 15. sije nja 2008.  Usp. npr. VSRH K~m 32/2005  5 , VSRH I K~ 653/2005-7, VSRH I K~  592/2005-4, VSRH KZZ 16/2005  2;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr , stanje na dan 15. sije nja 2008.  Npr. VSRH I K~  923/2005_5, I K~  63/2005-5, K~m 65/2005-3 itd.;  HYPERLINK "http://www.vsrh.hr" www.vsrh.hr , stanje na dan 15. sije nja 2008.  Neke dr~ave SAD-a joa i danas predviaju smrtnu kaznu za silovanje djeteta. V. o tome viae u `eparovi, op. cit. (bilj. 49), str. 249  Usp. Turkovi u Novoselec (ur.) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb 2007. str. 160 i 161  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 10), str. 207  Usp. Zlatari, op. cit. (bilj. 6), str. 197  198. Taj pisac navodi zakonodavstva obi no ne donose posebne odredbe o produljenom kaznenom djelu, ali navodi i neke (rijetke) iznimke.  Ibid, str. 200  Usp. Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 211  Usp. Novoselec, op. cit. (bilj. 2), str. 286 - 287  Tako i u Novoselec, op. cit. (bilj. 29), str. 283  V. Smai, op. cit. (bilj. 2), str. 440  Buturovi, op. cit. (bilj. 22), str. 211  Ibid, str. 212  Usp. Ba i, Moj alternativni nacrt Opeg dijela Krivi nog zakonika Republike Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1/1996, str. 139  Usp. Ba i, Kazneno pravo  opi dio, Zagreb 1998., str. 356  Usp. Ba i  Pavlovi, op. cit. (bilj. 68), str. 343  Detaljno u Novoselec, op. cit. (bilj. 29), str. 282 i 283  U kritici produljenog djela oatar je Ba i, op. cit. (bilj. 97), str. 355  356 PAGE  PAGE 29 $_&_ddJgxgghh|jjnnoo*v,vtyzz{<}j}Z\>.0ڐܐҤԤP̩&(Į֮FHl F\Խh$#hv,5CJaJhv,56CJaJhv,5CJaJ hv,56 hv,6jhv,0JUhv,h)hv,6JԤNPR̩JvDLNP $dha$gdv,\^>@FRVfhj4XP HZXj b(b(4fͿ hv,56hvhv,6hhv,6 hH!hv,h:ehv,6 h:ehv,heN)hv,56CJaJhv,56CJaJhv,5CJaJjhv,0JUhv, hv,6jhv,0J6U9(@&<N&2X $ & Fdha$gdv, $dha$gdv, $dha$gdv,N XZ~JL^D(8:NԾԾԲԲԲԦԲԲԲԲԦԓԓԓhmhv,6CJaJ hYhv,h6hv,6CJaJh4{Xhv,6CJaJh/jhv,6CJaJjhv,0JUhv,hv,5CJaJh!'L5CJaJhjGhv,56 hv,6 hv,56: ZL:l$ & Fdha$gdv,$ & Fdha$gdv, $dha$gdv,$dh`a$gdv,Njl24@BDZ\^`bշvc\QK h!'L0Jhv,hv,CJaJ h/jhv,$h2hv,0JCJOJQJ^JaJ8jh2hv,B* CJOJQJU^JaJphhv,0JCJOJQJ^JaJ'jhv,0JCJOJQJU^JaJhH<hv,0JjhH<hv,U hH<hv,jhH<hv,UhH<hv,CJaJ hv,6hH<hv,6CJaJhv,l4`!l"%`&&x'Z):*J**2+,n,,,gdv,$a$gdv,$a$gdsgdv,$ & Fdha$gdv, $dha$gdv,$ & Fdha$gdv, !!!V!f!h"j"l"n"h#~#$$%%%%&"&`&b&d&z&&&:'p'x'z'''>(R(Z)\)))8*:*<*J*L*X*j*******0+2+4+h+j++++++,,,2,l,hdY6h!'L0Jjh!'LUjh!'LU h3h!'Lh h!'L6 h`h!'L hLZh!'L h!'L6jh!'L0JU h.h!'Lh!'LBl,n,p,~,,,,,,,,,,---<->-~--------->.@.B.X.Z........./J/L/N/Z/h//////(0*0,080X000ϻϻ hp9h!'L hHh!'L h2h!'L hNh!'LjDh!'LUhG~eh!'L0Jjwh!'LUjh!'LU ha1h!'Lh6h!'L6 h!'L6h!'Ljh!'L0JU h:h!'L9,,--..L//*00,1<12V23@4455677t96::P;;;;$a$gdv,00000*1,1.1:1<1>1v1x1111112222T2V2X2222222233*3@3@4B4h4z444444:5<5>5T5V55555555556 hr[h!'Ljh!'LU hlh!'Ljh!'LU h:h!'LhdY6h!'L0Jjh!'LUjh!'LUhsh!'L6 h!'L6h!'Ljh!'L0JU h#/ h!'L;66666>7@7B7X7Z777777778888,9.909F9H9r9t9v999999: :6:8:p:r::::::::;;P;R;^;t;;; hGh!'Ljh!'LUjh!'LU h*h!'Lhhv h!'L0JjEh!'LU h 7h!'L h!'L6hdY6h!'L0Jjxh!'LUjh!'LUh!'Ljh!'L0JU hFQh!'L6;;;;;;;;B=D====== > >>&>f>h>j>v>>>>>>>&?NAAAAAAC DDDDDDDDDEVEEEEEEFFF*F,Fh>>>ADDEF*FFzG HHHlIII JJKKBLLHMNdN$a$gdv,FFFFF,G@GxGzG|GGGGGH H"H.HDH~HHHHHHH"I4IjIlInIzIIIIIIIIIJ J"J\JrJJJJ*K@KKKKKKKKKKL@LBLDLPLfLLLLL hKoh!'L hhh!'L hh!'L ha&h!'L hh,h!'L h9^4h!'L h2dh!'L hT7h!'L h!'L6h!'Ljh!'L0JU h&Sh!'LDLFMHMJMMMNNN*NbNdNfNNN O"O$O2O4O@OVOOOOOOOOzP|PPPPPPQQ0R2R4RFR0SDS|S~SSSS2T4T6TLTNTTTTTTUUɵɵ hMth!'LjV h!'LU hMz[h!'Lh]*h!'L0Jj h!'LUjh!'LU hJh!'L h2h!'L h/;h!'L h!'L6jh!'L0JU h~h!'Lh!'L^P^T^^^^^^^__R_T_`_t_``````aBaDaFaRahaaaaaabbb b.bfbhbjblbbbbbbbbddd"d0dddddddeee0eve h9h!'L hbXh!'L h_h!'L hUh!'L hGHh!'L hW+h!'L hYh!'Ljh!'L0JU h_gh!'L h!'L6h!'LEexef f2f4f6fNfPfRfTfVfgdv,h]hgdF@5 &`#$gdF@5$a$gdv, vexezeeeff f"f.f0f2f6f8fDfFfJfLfNfTfVfhv,hv,CJaJh!'L0JmHnHu h!'L0Jjh!'L0JU hSh!'L h!'L6h!'Ljh!'L0JU hDYh!'L,1h. A!"#$% DyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK www.zupsudkc.hryK Hhttp://www.zupsudkc.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.heyK @http://www.vsrh.he/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK www.zupsudkc.hryK Hhttp://www.zupsudkc.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.vsrh.hryK @http://www.vsrh.hr/yX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> s Footnote TextCJaJ@&@@ sFootnote ReferenceH*4U@4 v, Hyperlink >*ph"O!" v,a1ph4 @24 F@5Footer  p#.)@A. F@5 Page Number*I) 3hb!"y#.')*l++ /M1*568i99t;?,@@BE0FG!IK\M.PLSTTIUYZk[]C^)`aa&k moo qqrvw-z, ؄;(!;ÎΒ]RԶ/I)\h%  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdLFc3;kMW_gY+| A 6 v  z 1 Jx]#+c&Vq&m7gH.~T.w !!J!u!! "_"""%#(#h%,-./vw$[\]eF+ +''(*--!-|3w; > >,>DJKQSLU3WDWXF^,e-e.esemt|PQ~j?UVea_`С9:3?@A#b/x,_'F@F678Q]P #$K<jHZW&'smZbDt~     R    = h  ]   )  0X%-Bq-JRM}M.^@o U{5  U!!!"""#H#q###G$$$$L%M%V%W%X%d%e%f%i%000000000x0000000000000000x00000000000000000000000000000000000000x00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0000 0 0x0 0x000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  000 0 0 000 0 00@0x@0@0@0@0@0@0x@0@0@00@00@00@0x@0@0@0@0@0@0@0@00@0x@0@0@0@0@00@00@0x@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0x@0@0@0@0@0x@0@0@0@0@0@00@00@00@0x@0@0@0@0x@0@0@0@0@0x@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0x@0h@00@00@00@0x@00@00@0@0@0x@0@0@0@0@0@0x@0@0@0@0x@0@0x0f@0@0A00@0@0A0080 BN$_Nl,06;FLU"]veVf468:<=?@ACDFGI*a l,;dNeVf579;>BEHTf#h%XXX !!6B_   N p | Su0<,NZ#/Su(#XXXXXXXXXXXXXXXXXX"=l >l ?l @ll Al Bl< Cl Dl\ El Fl|Gl,HlIlJl$KlLlDMlNlOl4PlQlDRlSl$TltUl"Vl<>!WlDrXl Yl"Zlr[l| \l<]ll^l,.00GqLLMPOATTei0jkSH4Ji%      !,.00GxLLMVOHTTe!i7j"kZOĜ;þPi%  !C"*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 173. st188. st192. st218. st224. st29. st31. st311. st337. st392. st405. st56. st60. st61. st ProductID" " " " " " " " " """"""" " """ " "" " " " " """ "" " " */vw#$ Y]efILEG) , $ % HI36\]pqz{!#\]kl=>\]*-hkMN%&tu)+beTU s!t!!!""y#|#####%%&&(&D&E&_&`&n&o&p&q&&&&&&&&&&&.'1'T'U'_'a'''''''''''(())**** +!+F+G+l+o+++++++++,,,,,,--!-"-'-(-T-U---------..0. //*/+/A/B/////00 0 000"0$0+0,000M1P111f2h222223333@3A3T3V3{3|333*5-555T6U66666778899i9m999t;w;====> >,>->6>7>:>;>M>N>>>>>>>??@@+@0@@@@@@@HAIABBSBTB\B]BCCCC%D'D}D~DDDEE"E#E(E*EXEYEEE0F3FTFUFjFkFFFFFGGGG4G5GTGUGGGGG7H9HTHUHHHHH!I$I}I~IIIJJ JJTJUJJJJJJJKKKKKKKKLLLL[M_MMMMMMM1N3NOO.P1P=P?PbPcPPPPPPPQQRRLSRSSSSSSSSSTTTTUT_T`TTTTTUUIUMUUUVV2W3WDWEWXXYYTZUZZZZZk[n[\\]]C^G^^^__#`$`)`,`T`U`aaaaaabb[b\bccccccddee+e.esete=f>f=g>g=j@j&k*k=k>k mm=m?moooo q q=q>qqqrrsssstt6t7tttuUuVuuuvv.v0vDvEvUvVvvvvvnwpwwwwwUxVxUyVy-z0z@zAzGzHzUzVzzzZ{[{{{E|F|||<}>}U}V}5~7~M~N~pr23NOUV,/ ؄ۄ;>(+-.<=?@OQUW}RSik!$͈Έ()ʼnƉ45;? UVÎŎ9:jk#$Βђ̔ΔTVef]b ab_`ϡС tu٤ۤ)*8:=>˧Χ<=TUmnuvب٨ͩΩ35RU>?,-̱ͱ\](*02acil$%,-24Զ׶_`{| ɹ˹ӹչ۹ܹ/2%&bchiIL=A57#$bc5656 !&'/0RS[\ .0JLRSkl@AKLuw2389mn 9;vy./FGop )-@B\`pq'(%&./ BDpqEG>ADGIJ13no68prij  %BCBC;<hjGHYZVWst#')qu;=NPmoY\bdrt#DFsv|   " ; ^ i m           Q T         & * = ? g j       ] _ z |         ( +       /2;=6AEXZu%'-/BDps ,/ILRTdfLO|LO-0]`@Bnq zUW5Xcg')Mv(KVZ{}   5 7 ; < z      6!7!T!W!!!!!!!""""""##G#J#p#s#####F$I$$$$$$$$$9%<%K%M%f%i%+/uw#$Z]dfEG* , *+''((**-- -"-{3|3v;w;> >+>->DDJJKKPSRSKUMU2W3WCWEWXXE^G^+e.erete mmtt||OQ}ik>?TVdf`b^`ϡС8:24>A"$ac.0wy+-^`&(EG?AEG58PQ\]OP "%JK;<ijGHYZVW%')ruloY\adCFsv} "         Q T       < ? g j   \ _     ( +    /2WZ$',/BDps,/ILQTLO|LO-0]`?Bnq TWz}4 7 z    T!W!!!!!""""""##G#J#p#s#####F$I$$$$$$$K%M%f%i% Y-e.eAA&'((L%M%U%X%c%i%'M%f%i%`>w/ Fo.^A{r6ʨ2~ $_0Ch^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH/ A{r6 $_`ܸjZ& {(m)v,x2-]A4F@5n>!'L1aM(SC_(`xbir{q80{S.~pZ>yEst+i%i2@L8$$$ $$$$$$$&$*$/$1$5$>$@$A$D$M$P$U=V=W=Y=^=_=e=q=y=z=~====h%PP PP @PPPP(P.P0P4P@PDPTP\PfPjPrPPPPPPPd@PPPPPPPPPPPPPPBUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"\ɆQcf &&!r43QH)?s Predano 15vuleticvuletic    Oh+'0l   ( 4 @LT\d Predano 15vuleticNormalvuletic31Microsoft Word 10.0@hx@@F,D&՜.+,D՜.+,L hp  Pravni fakultet Osijek  Predano 15 Title 8@ _PID_HLINKSA~9chttp://www.zupsudkc.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#s3http://www.vsrh.hr/#s0http://www.vsrh.hr/#s-http://www.vsrh.hr/#s*http://www.vsrh.hr/#s'http://www.vsrh.hr/#s$http://www.vsrh.hr/#s!http://www.vsrh.hr/9chttp://www.zupsudkc.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#dhttp://www.vsrh.he/#shttp://www.vsrh.hr/#s http://www.vsrh.hr/#s http://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/#shttp://www.vsrh.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRSUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F^DData K$1TableTwWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q