Pregled bibliografske jedinice broj: 3950
Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj
Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka priopćenja Šestog kongresa biologa Hrvatske / Huber, Đuro (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 224-225 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 3950 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj
(Analysis of wolf damage compensation requests in Croatia)
Autori
Štahan, Željko ; Huber, Đuro ; Kusak, Josip ; Kovačić, Darko ; Karadža, Katarina ; Novosel, Dinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja Šestog kongresa biologa Hrvatske
/ Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 224-225
Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vuk; štete; analiza
(wolf; damages; analyses)
Sažetak
Sivi vuk (Canis lupus) u Hrvatskoj je zaštićena životinjska vrsta od svibnja 1995., a sukladno tom statusu vlasnici domaćih životinja imaju pravo tražiti od države nadoknadu štete koji im počini vuk. Budući da prije zaštite vuka štete nisu bile isplaćivane nije bilo niti evidencije o njima, a sada, kada za svaku prijavu ovlašteni inspektor obavlja očevid i ispisuje predviđeni obrazac, moguća je analiza prijavljenih šteta. Također su izvršena vlastita terenska istraživanja tragova na mjestu šteta i načina držanja stoke. Od 156 odštetnih zahtjeva od veljače 1995. do listopada 1996. čak 146 (94%) bilo je s područja Šibenske i Splitsko-dalmatinske županije. Traženo je obeštećenje za ukupno 925 zaklanih, ozlijeđenih ili nestalih grla stoke u ukupnoj vrijednosti od 693915 kuna. Za 106 slučajeva (68%) službeno je procijenjeno da je štetu počinio vuk i za to je odobrena ispata od 209000 kuna. Velika većina od ukupno 141 napada na stoku (90%) desila se dok su životinje bile na paši. Samo 25 (49%) od 64 promatrana stada stoke na paši bilo je čuvano, a samo 5 od 25 (20%) pastira tih stada je imalo i psa. Krupna stoka i manja stada redovito nisu čuvana. Samo 6 (4%) nezgoda desilo se dok je stoka bila u toru. Najveći dio šteta prijavljen je za razdoblje od svibnja do kolovoza (66%). U 108 (69%) slučajeva izmjeren je razmak ugriznih rana očnjaka, pri čemu je 12 puta (15%) najveći izmjereni razmak bio manji od 36 mm, a 3 puta (4%) veći od 55 mm, a što se smatra izvan raspona razmaka očnjaka u vuka. Terenskim istraživanjem je utvrđena prisutnost većeg broja pasa koji se nekontrolirano kreću terenom, pa i jedno razmnažanje pasa u divljini. Utvrđena je prisutnost čaglja u istraživanom području. Zaključujemo da je stoka je nedovoljno čuvana i da je među predatorima u istraživanom području vuk je u brojčanoj manjini u odnosu na pse i čagljeve.Dokazano je najmanje 8 slučajeva ubijanja i 3 druga stradanja zakonski zaštićenog vuka. Vuk je lovljen većim intenzitetom nego prije zaštite i za to još niti jedan počinitelj nije kažnjen. Zbog kratkog vremena zaštite i velikog broja ubijenih vukova nije moguće da je režim zaštite doveo do porasta populacije vuka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija