Naslov
Važnost prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde za razvoj hrvatskoga antidiskriminacijskog prava
(Importance of the practice of the European Court of Human Rights and European Court of Justice for development of Croatian Antidiscrimination Law)

Autori
Potočnjak, Željko ; Grgić Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
47. sustret pravnika Opatija 2009. / Barbić, Jakša ; Giunio, Miljenko - Zagreb : Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu, 2009, 47-108

Skup
Najnovije u hrvatskom pravu usklađeno s europskom pravnom stečevinom

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 20.05.2009. - 22.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Europski sud za ljudska prava; Europski sud pravde; diskriminacija; Zakon o suzbijanju diskriminacije
(European Court of Human Rights; European Court of Justice; discrimination; Antidiscrimination Law)

Sažetak
U radu se upozorava na nerazvijenost domaće sudska prakse u svezi sa suzbijanjem diskriminacije i na neke nedostatke Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji je kao opći antidiskriminacijski zakon donesen u cilju unapređenja stanja u tom području, ali i radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske Unije. Stoga autori analiziraju izvore prava i praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde nastojeći iz tog razvijenijeg antidiskriminacijskog prava preuzeti osnovne zamisli, pojmove i objašnjenja koja još uvijek nedostaju ne samo hrvatskoj judikaturi već i pravnoj doktrini. U radu se razmatra pojam, osnove, oblici te izuzeci od zabranjene diskriminacije u praksi Europskog suda za ljudska prave i Europskog suda pravde. U području suzbijanja diskriminacije ti sudovi nastoje uskladiti svoju praksu i izbjeći razlike pri tumačenju istih pravnih instituta. U pitanjima antidiskriminacijskog prava jasno je vidljivo njihovo međusobno uvažavanje i prožimanje njihove prakse. Primjerice u predmetu D. H. protiv Češke Europski sud za ljudska prava razvija koncept „ neizravne diskriminacije“ po uzoru na praksu Europskog suda pravde, a u predmetu Stec protiv Velike Britanije stajalište o spolnoj diskriminaciji u mirovinskom sustavu zauzima vodeći računa o činjenici da je o istom pitanju već prethodno odlučivao Europski sud pravde. Jednako uvažavanje postoji i na drugoj strani. U svijetlu tih spoznaja u radu se analiziraju glavne materijalnopravne odredbe Zakon o suzbijanju diskriminacije. Pritom se glavni domaći antidiskriminacijski propis uspoređuju s pravnim standardima razvijenim u praksi Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde. Razmatra se i doseg pojedinih odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije sa stanovišta pravnih izvora koji su bili uzor pri njegovom donošenju. U svezi s tim otvaraju se i pitanja usklađenosti domaćih zakonskih rješenja s uzorima od kojih se polazilo. Autori ocjenjuju da pri daljnjem unapređenju hrvatskog antidiskriminacijskog prava treba polaziti od koncepcija i pojmovnih određenja koja su u svezi sa suzbijanje diskriminacije razvili Europski suda za ljudska prava i Europskog suda pravde.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA