Naslov
Popazatelji toksičnosti teških metala u vodenoj leći (Lemna minor L.) i luku (Allium cepa L.)
(Indicators of heavy metal toxicity in duckweed (Lemna minor L.) and onion (Allium cepa L.))

Autori
Vujčić, Valerija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.05

Godina
2009

Stranica
50

Mentor
Pevalek-Kozlina, Branka

Neposredni voditelj
Radić Brkanac, Sandra

Ključne riječi
fitotoksičnost; Lemna minor; Allium cepa; genotoksičnost;
(phytotoxicity; Lemna minor; Allium cepa; genotoxicity)

Sažetak
Vodena leća se često koristi kao modelna biljka zbog svoje osjetljivosti na različite toksične tvari te jednostavnog i brzog uzgoja. Običan luk je vrlo pogodan za istraživanje genotoksičnosti zbog malog broja vrlo dugačkih kromosoma (2n = 16). Teški metali prvotno djeluju na korjenski sustav te se dalje mobiliziraju uslijed transpiracije uzrokujući klorozu listova i inhibiciju rasta. Istraživala sam fitotoksične i genotoksične učinke teških metala nasađivanjem vodene leće i običnog luka na površinske vode (Sava Županja, Sava Jesenice i Sutla Prišlin) uzorkovane tijekom 3 mjeseca te otpadne vode ZGOS (uzorkovane kroz 24 sata) i Jakuševac. Biljni materijal je uziman nakon tjedan dana (vodena leća) ili 24h (luk) inkubacije. Metodom atomske apsorpcijske spektrometrije u uzorkovanim vodama su određeni esencijalni i neesencijalni teški metali. U ovom radu praćeni su rast i relativna masa svježe tvari, sadržaj klorofila i karotenoida, aktivnost gvajakol peroksidaze te citogenetička analiza. Svi uzorci voda su izazvali inhibiciju relativnog prirasta broja biljaka i relativne mase svježe tvari, smanjenje sadržaja klorofila i karotenoida te aktivnosti gvajakol peroksidaze. Aktivnost tog antioksidacijskog enzima bila je povećana samo u uzorcima otpadne vode ZGOS 4 i 5. Smjesa teških metala uzrokovala je inhibiciju rasta korjenčića i morfološke promjene kao što su vrškovi zavinuti u obliku kuke. Teški metali iz testnih voda smanjili su mitotski indeks i broj stanica u pojedinim fazama staničnog ciklusa. Citogenetička analiza pokazala je najveći broj kromosomskih aberacija u otpadnim vodama te površinskoj vodi Sutla Prišlin. Najčešće kromosomske aberacije prisutne u uzorcima, sljepljivanje, c-mitoza i zaostali kromosomi su vjerojatno posljedica povećanih količina olova, kroma i žive u uzorcima vode. Rezultati dobiveni u ovom radu na dvjema biljnim vrstama, vodenoj leći i luku, ukazuju na fito-, cito- i genotoksične tvari u uzorkovanim vodama i indiciraju potencijalan rizik ne samo za biljne vrste nego i za sve žive organizme

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA