Naslov
Arhiva Hrvatske čitaonice na Trsatu
(Archive of The Reading Room of Trsat)

Autori
Polić, Maja ; Strčić, Petar

Izvornik
Sveti Vid : zbornik (1333-221x) XIII (2008); 47-59

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Arhiva; čitaonica Trsat; Rijeka
(Archive; The Reading Room of Trsat; Rijeka)

Sažetak
U jeku hrvatskoga narodnog preporoda, u prvoj polovici XIX. stoljeća, započeto je osnivanje čitaonica koje su utisnule trajni biljeg i postale važnim ishodištem daljnjega razvoja nacionalnoga života Hrvata u Hrvatskoj i izvan nje. Pa su čitaonice osnivanje i kasnije, među njima i na Trsatu u Sušaku (danas istočni dio Rijeke) ; osnovana je 1876/77., ali je stvarno zaživjela 1887. godine. Poslije je nosila ime „ Hrvatska čitaonica Trsat“ . Ta je institucija postala utvrdom kulture i nacionalne svijesti stanovnika Trsata, ponad tadašnje Rijeke (preko potoka Rječina) koja je u rukama Mađara, i okolice, listom Hrvata. Razvoj možemo pratiti proučavajući u njoj pohranjenu građu, nastalu u proteklih 130 godina. Arhiv je bogat, a riječ je o zapisnicima sjednica, korespondenciji s upravnim tijelima i ostalim institucijama, udrugama i društvima, kopijama računa, programima proslava priredbi koje su se u njezinim prostorijama redovito odvijale, kao i o društvima koja su djelovala i djeluju u okrilju čitaonice (primjerice, nekadašnje Pjevačko društvo « Primorski Hrvat» a danas Mješoviti pjevački zbor), zatim o pozivnicama na različite manifestacije (o nekima, inače, nemamo traga), itd. Sačuvana je i korespondencija s pojedinim istaknutim ličnostima, primjerice, dr. Izidorom Kršnjavim, te građevinski nacrt velikoga čitaoničkog Doma, izgrađenoga 1897. godine. Iz razdoblja od osnutka Čitaonice do konca Drugoga svjetskoga rata, nažalost, nije sačuvano mnogo građe, pa je njezin život u tome razdoblju povijesno teže rekonstruirati. U svojoj dugovječnosti, Hrvatska čitaonica na Trsatu, na uskome prostoru između trsatskoga frankopanskog kaštela i znamenitoga Bogorodičina svetišta uz franjevački samostan, vidljivo je iz vrela u njezinu arhivu, odigrala je osobitu ulogu u životu niza generacija Trsaćana, ali, stjecajem povijesnih okolnosti, i cijele Rijeke, pa i Kvarnerskoga primorja, obogaćujući njihov život različitim kulturnim sadržajima, svečanostima, koncertima, izložbama i predstavama, a – stjecajem povijesnih okolnosti – i nacionalnopolitičkom potkom. Čitaonica je i danas važan čimbenik u cjelokupnome životu Rijeke, a potvrdu toga nalazimo u pismohrani nastaloj njezinom bogatom djelatnošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA