Naslov
Chlamydia trachomatis u urogenitalnim infekcijama
(Chlamydia trachomatis in urogenital infections)

Autori
Škerk, Višnja ; Schonwald, Slavko ; Baršić, Bruno ; Car, Vladimir ; Kružić, Vladimira

Izvornik
Pharmaca (0031-6857) 37 (1999); 75-86

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Clamydia trachomatis; cervicitis/uretritis; asimptomatska infekcija; liječenje
(Chlamydia trachomatis; cervicitis/urethritis; asymptomatic infection; treatment)

Sažetak
Chlamydia trachomatis vodeći je bakterijski uzročnik spolno prenosivih bolesti. Zbog često asiptomatskog ili blagog kliničkog tijeka u žena i u muškaraca, infekcija C. trachomatis se ne prepozna, pa te osobe postaju stalni izvor zaraze u populaciji s mogućim teškim i nepopravljivim posljedicama. Cilj ovoga rada bio je: 1. odrediti učestalost C. trachomatis u bolesnika s akutnim negonokoknim cervicitisom, uretralnim sindromom i uretritisom, te učestalost izolacije C. trachomatis iz obriska endocerviksa/uretre u asimpromatskih osoba, 2. pratiti način lijčenja bolesnika s akutnim klamidijekim cervicitisom, uretralnim sindromom i uretritisom, te osoba s asimptomatskom infekcijom. Metode i bolesnici: Ispitivano je 85 bolesnika obaju spolova, starijih od 16 godina, u kojih je iz obriska endocerviksa/uretre kulturom na stanicama McCoy potvrđena prisutnost C. trachomatis. U svih je isljučena infekcija gonokokom, vaginalnim trihomonasom, kandidom i sifilis, a za vrijeme ovog ispitivanja suzdržavali su se od nezaštićenog spolnog odnosa. Klinička i bakteriološka djelotvornost primjene terapije azitromicinom ili doksiciklinom procijenjna je jedan do dva, te četiri do pet tjedana nakon završenog liječenja. Rezultati: Infekcija C. trachomatis dokazana je u 35 od 58 (60.3%) bolesnica s negonokoknim cervicitisom, u 17 od 35 (48.6%) bolesnica s negonokoknim uretralim sindromom, u 13 od 21 (61.9%) bolesnika s negonokoknim uretritisom, te u 20 od 64 (31.3%) ispitanih asimptomatskih osoba. Bolesnici s klamidijskim cervicitisom, uretritisom i uretralnim sindromom, kao i asimptomatski inficirane osobe liječeni su azitromicinom ili doksiciklinom. Klinička i bakteriološka ocjena djelotvornosti obaju primjenjenih antibiotika u bolesnika, te bakteriološka ocjena obaju primjenjenih antibiotika u asimptomatskih osoba nije se značajno razlikovala. Usporedba bakteriološke ocjene antimikrobnog liječenja svih bolesnika s akutnim klamidijskim uretritisom, cervicitisom i uretralnim sindromom i asimptomatskih osoba inficiranih C. trachomatis pokazala je značajno nižu eradikaciju u osoba s asimptomatskom infekcijom. Zaključak: Terapijska shema antimikrobnog liječenja akutnog klamidijskog uretritisa, cervicitisa i uretralnog sindroma i terapijska shema antimikrobnog liječenja asimptomatskih osoba (često bolesnikova partnera) s dokazanom klamidijskom infekcijom donjeg urogenitalnog trakta, prema rezultatima ovoga ispitivanja, nije jednaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA