Pregled bibliografske jedinice broj: 394120
Podizanje morske razine i stabilnost obala u području Kvarnera
Podizanje morske razine i stabilnost obala u području Kvarnera // Hrvatsko geotehničko društvo, 5. Savjetovanje: Izvori rizika u geotehničkim zahvatima. / Mulabdić, Mensur (ur.).
Osijek: Hrvatsko geotehničko društvo, 2009. str. 1-8 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 394120 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Podizanje morske razine i stabilnost obala u području Kvarnera
(Sea level rise and coastal stability in the Kvarner area)
Autori
Benac, Čedomir ; Ružić, Igor ; Dugonjić, Sanja ; Jardas, Branka ; Jagodnik Vedran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Hrvatsko geotehničko društvo, 5. Savjetovanje: Izvori rizika u geotehničkim zahvatima.
/ Mulabdić, Mensur - Osijek : Hrvatsko geotehničko društvo, 2009, 1-8
Skup
5. Savjetovanje: Izvori rizika u geotehničkim zahvatima
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.05.2009. - 21.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
morska razina; erozija; hazard; stabilnost obale
(sea level; marine erosion; hazard; coastal stability)
Sažetak
U ovom radu su opisani primjeri povecanja stupnja hazarda zbog podizanja razine Jadranskog mora. Takoder je opisano povecanje rizika prouzrocenog cešcim pojavama nestabilnosti razlicitog tipa na obalnim padinama. Dat je pregled ranjivosti obala u podrucju Kvarnera, kao kanalskog dijela sjevernog Jadrana, koji je otocnim nizovima podijeljen na Rijecki zaljev, Kvarner, Kvarneric i Vinodolsko-Velebitski kanal. U obalnom pojasu podrucja Kvarnera prevladavaju karbonatne stijene, dok su siliciklasticne stijene - fliš, reduciranog prostiranja. Kvartarni sedimenti s znacajkama tala, djelomicno pokrivaju osnovne stijene. Na relativno rezistentnim karbonatnim stijenama, koje prevladavaju na obalama, ucinak marinske erozije je slabo izražen. Flišna stijenska masa je opcenito manje otporna na djelovanje marinske erozije. Medutim, ti dijelovi obale zašticeni su tijelima žala koja su se oblikovala tijekom milenijske stagnacije morske razine. Prema novim predvidanjima, može se ocekivati ubrzani rast razine Jadranskog mora u rasponu od 20 do 60 cm do kraja 21. stoljeca. 1. prosinca 2008. godine na mareografu kod Bakra zabilježena je do sada najviša morska razina od 117 cm iznad srednje razine. U tim danima puhali su jaki vjetrovi iz južnog kvadranta pa se moglo ocekivati da ce dijelovi obala otvorenih prema valovima iz tih smjerova biti osobito izloženi destruktivnom djelovanju. Obilaskom više lokacija utvrdeno je izraženo potkopavanje nožica u manje rezistentim sedimentima. Takoder je primijeceno potkopavanje nožica i padanje blokova u karbonatnim stijenama. Primjetna su premještanja dijelova tijela šljunkovitih žala, kako i promjena njihovog oblika. Znacajne štete vidljive su i na obalnim gradevinama. U bliskoj buducnosti ocekuju se cešce pojave ekstremno visoke razine mora (acqua alta) što ce ubrzati geomorfološke procese i potencirati pojave nestabilnosti na obalama Kvarnera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
082--0822161-2187
114-0822695-2568 - Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom u području Kvarnera (Benac, Čedomir, MZOS ) ( CroRIS)
114-0982709-2549 - HIDROLOGIJA OSJETLJIVIH VODNIH RESURSA U KRŠU (Ožanić, Nevenka, MZOS ) ( CroRIS)
119-1191152-1169 - Recentni sedimenti i fosilni okoliši jadranskog priobalja (Juračić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Sanja Dugonjić Jovančević
(autor)
Vedran Jagodnik
(autor)
Igor Ružić
(autor)
Čedomir Benac
(autor)