ࡱ> /1*+,-.%`"bjbjٕ;4 8Ȭt<w<.((((9*9*9*9*9*9*9$U?hAXN9NNNN9 ((<,N *(((9N(91 :(ر J*lA 4(+| /<Hw<\hB*BPdB( 5N9N9Djw<NNNNZ,ld@,l   RAZVOJ UPITNIKA SAMOISKAZA RIZI NOG I DELINKVENTNOG PONA`ANJA MLADIH (SRDP-2007) Silvija Ru evi Marina Ajdukovi Daniela `incek Marina Ajdukovi, Sveu iliate u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada V. Nazora 51, 10000 Zagreb; Silvija Ru evi i Daniela `incek, Sveu iliate J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Studij psihologije, L. Jagera 9, 31000 Osijek. Autor za korespondenciju: Silvija Ru evi, Sveu iliate J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Studij psihologije, L. Jagera 9, 31000 Osijek; e-mail:s.rucevic.03@cantabgold.net; tel:031/211-400 Sa~etak Osnovni cilj ovoga rada bio je prikazati konstrukciju i psihometrijska obilje~ja Upitnika samoiskaza rizi nog i delinkventnog ponaaanja (SRDP  2007). Ispitivanje je provedeno u Osijeku i Zagrebu na uzorku od 1422 u enika (866 ~enskog i 556 muakog spola). Prosje na dob sudionika je bila 16.07 (SD = 1.49 godina, raspon 13 do 19 godina). Kona ni oblik upitnika SRDP-a sastoji se od 42 estice koje su zasiene sa sedam faktora: 1) Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja; (2) Nepo~eljna normativna ponaaanja; (3) Rizi na spolna ponaaanja; (4) Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari; (5) Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima; (6) Teake krae, provale i razbojniatvo; i (7) Suicidalna i autoagresivna ponaaanja. Ovi su faktori u meusobno niskim do umjereno pozitivnim korelacijama, a njihove pouzdanosti interne konzistencije su zadovoljavajue. Kako bi se ispitala valjanost dobivenih mjera rizi nog i delinkventnog ponaaanja, izra unate su njihove povezanosti s kontaktima s policijom i/ili sudom te akolskim uspjehom na kraju prethodnog razreda. Dobiveni rezultati su u skladu s o ekivanjima pri emu su sudionici koji su ponavljali razred te oni koji su imali kontakte s policijom i/ili sudom iskazali viae rizi nog i delinkventnog ponaaanja od drugih skupina sudionika. Klju ne rije i: samoiskaz, delinkventno i rizi no ponaaanje mladih, indeks te~ine ponaaanja, psihometrijska obilje~ja Abstract This paper describes construction and psychometric characteristics of the Youth self-reported delinquency and risk behaviors questionnaire (SRDP-2007). Participants were 1422 adolescents from Osijek and Zagreb (866 females and 556 males). The respondents had a mean age of 16.07 years (SD = 1.49 years, range 13 to 19 years). The final form of the questionnaire comprises 42 items which are saturated by seven theoretically predictable factors: (1) Misdemeanor and minor delinquent behaviors, (2) Undesirable normative behaviors, (3) Risky sexual behaviors, (4) Drug abuse, (5) Violence in close relationships, (6) Serous delinquency - theft, burglary and robbery, and (7) Suicidal and self-aggressive behaviors. These factors have low to moderate positive intercorrelations, and satisfactory internal consistencies. In order to examine the validity of the obtained measures of delinquent and risk behaviors, correlations with the police and/or juvenile judge contacts and school success at the end of the previous school year were calculated. As expected, youth who reported having had contact with either the police or juvenile judge and ones who repeated a grade in school had the highest self-reported delinquency and risk behaviors. Keywords: self-report, juvenile delinquent and risk behaviors, seriousness index, psychometric characteristics Uvod Razvoj samoiskaza i njegovo koriatenje u prou avanju delinkventnog ponaaanja smatra se jednom od najveih metodoloakih inovacija u kriminologiji 20. stoljea (Thornberry i Krohn, 2000). Iako je samoiskaz kao metoda prisutan od najranijih istra~ivanja delinkventnog ponaaanja (npr. Shaw, 1930), samoiskaz se po inje koristiti kao primarni izvor podataka tek od 50-tih godina proalog stoljea. Do tada se veina istra~ivanja isklju ivo zasnivala na slu~benim podacima, odnosno podacima dobivenim iz policije, suda i zatvora. Iako slu~beni podaci pru~aju obilje informacija koje su omoguile se npr. identifikaciju sociodemografskih obilje~ja delinkvenata (Thonrberry i Krohn, 2002), oni imaju i niz nedostataka. Prvo, slu~beni podaci se odnose samo na one osobe koje su uhvaene u injenju nekog delinkventnog ponaaanja te kod kojih je to i slu~beno zabilje~eno. Drugo, u slu~benim podacima se naj eae bilje~e samo te~i oblici kaznenih djela (McCord, 1990). Na primjer, odgovorne osobe mogu odlu iti da e u slu aju lakaeg kaznenog djela, umjesto slu~bene zabiljeake, izravno raditi s po initeljem kaznenog djela i njegovom obitelji ili mladu osobu smjestiti u ustanovu socijalne skrbi (Espiritu, Huizinga, Crawford i Loeber, 2001). Tree, iako mladi esto ine kaznena djela u grupi, slu~beni podaci nerijetko bilje~e samo vrstu kaznenog djela, ali ne i broj sudionika (Reiss i Farrington, 1991). Dakle, slu~beni podaci podcjenjuju broj mladih delinkventnog ponaaanja kao i broj delinkventnih ponaaanja u populaciji mladih (Espiritu i sur., 2001). Tako su Moffitt i sur. (2001) utvrdili da se prema kriteriju prve sudske presude svega 4% mladia do petnaeste godine ponaaalo delinkventno, prema kriteriju postojanja dijagnosticiranog poremeaja u ponaaanju njih 23%, dok je ak 80% mladia na samoiskazu izjavilo da je prije petnaeste godine po inilo neko delinkventno ponaaanje. I na kraju treba napomenuti da na slu~bene podatke utje u i promjene u zakonodavstvu (npr. kriminalizacija odreenih ponaaanja), poveanje osjetljivosti javnosti, te medijska popraenost i spremnost pravosudnih organa da penaliziraju mlade za odreena ponaaanja. Usporedbom slu~benih podataka i samoiskaza dobivaju se razli iti trendovi delinkventnog ponaaanja. Slu~beni podaci pokazuju da sve vei broj mladih u opoj populaciji manifestira delinkventno ponaaanje te da se broj kaznenih djela poveava. S druge strane, prema samoiskazima udio mladih uklju enih u delinkventno ponaaanje se neznatno poveao (8-10%) dok je broj delinkventnih ponaaanja ostao podjednak (J.C. Howell, 2003). S obzirom na navedene nedostatke primjene slu~benih podataka, u istra~ivanjima su se po ele koristiti upitni ke mjere delinkvencije koje se zasnivaju na samoiskazanim podacima (Ajdukovi, 1988; Thornberry i Krohn, 2000). U po etku primjene samoiskaza delinkventnog ponaaanja postojao je veliki skepticizam hoe li sudionici biti voljni priznati sudjelovanje u nezakonitim aktivnostima. No istra~ivanja su pokazala da su mladi ne samo voljni priznati ve da to ine i u iznenaujue velikom broju (Farrington i West, 1990; Piquero, Farrington, i Blumstein, 2007). Samoiskaz je metoda koja se danas naj eae koristi u prou avanju delinkventnog i kriminalnog ponaaanja, no i njegova upotreba je povezana s nizom metodoloakih izazova kao ato su uzorkovanje, valjanost i pouzdanost. Poseban izazov predstavlja odabir reprezentativnog uzorka koji bi trebao uklju ivati i mlade koji ine osobito nasilna djela ili su skloni kriminalnom povratu (Espiritu i sur., 2001; Farrington i West, 1990). Meutim, velika je vjerojatnost da e takve osobe zbog izra~enosti delinkventnog ponaaanja do~ivjeti neke druatvene sankcije (npr. upuivanje u odgojni zavod ili kazna maloljetni kog zatvora) ili e odbiti sudjelovanje u istra~ivanju zbog straha od otkrivanja njihovih nezakonitih aktivnosti policiji (Farrington i sur. 2000; Piquero i sur., 2007). Drugi problem samoiskaza je problem kriterijske valjanosti. Za sada je jedini mogui na in mjerenja kriterijske valjanosti usporedba dviju mjera delinkventnog ponaaanja i provjera stupanja slaganja odgovora. Huizinga i Elliot (1986) su provjeravali slaganje samoiskaza delinkventnog ponaaanja i slu~benih sudskih podataka. Pokazalo se da postoji zna ajna razlika izmeu samoiskaza i slu~benih podataka, ak i kada je odreeno ponaaanje zabilje~eno u oba izvora podataka. No istra~ivanja su takoer pokazala da je grupa za koju postoje slu~beni podaci o delinkventnom ponaaanju ujedno i grupa koja na samoiskazima ima zna ajno viae delinkventnog ponaaanja (Ajdukovi, 1988; Farrington, Loeber, Stouthamer-Loeber, Van Kammen, i Schmidt, 1996; Farrington i sur., 2000). Istra~ivanja valjanosti novijih samoiskaza su pokazala da je sadr~ajna valjanost prihvatljiva, konstrukta valjanost vrlo visoka, dok je kriterijska valjanost u rasponu od umjerene do vrlo visoke. Novija istra~ivanja pokazuju da samoiskazi imaju izvrsnu test-retest pouzdanost koja je esto iznad 0.80. Ova vrijednost je impresivna s obzirom da se samoiskaz koristi za mjerenje ponaaanja osjetljive prirode, odnosno neprijavljene kriminalne aktivnosti. Uz test-retest, za provjeru pouzdanost, koristi se i usporedba samoiskaza u anonimnoj i neanonimnoj situaciji ispitivanja. Naime, neanonimna situacija omoguuje usporedbu sa slu~benim podacima, te je va~no razlikuju se podaci samoiskaza dobiveni u takvoj situaciji od onih u anonimnoj. Iako bi se moglo o ekivati da e sudionici u neanonimnoj situaciji umanjivati svoje delinkventno ponaaanje istra~ivanja su pokazala da se samoiskaz ne razlikuje u te dvije situacije (Ajdukovi, 1984; Hindelang, Hirschi i Weis, 1981; Junger-Tas i Marshall, 1999; Thornberry i Krohn, 2000). Kada se sve ovo uzme u obzir, mo~e se zaklju iti da su za veinu analiti kih postupaka samoiskazi prihvatljivo to ni i valjani (Farrington i sur, 1996; Farrington i sur., 2000; Jolliffe i sur., 2003). No pred istra~iva ima je izazov da samoiskaze koje koriste u istra~ivanjima konstruiraju tako da sadr~ajno ato bolje odgovaraju aktualnim druatvenim odreenjima ponaaanja koja predstavljaju kraenje zakona ili su rizi na. Istra~iva i bi takoer trebali ponuditi na in odgovaranja kojim bi se postigla vea osjetljivost pri razlikovanju ciljanih grupa sudionika s obzirom na estinu i te~inu tih ponaaanja. Zna ajan doprinos razvoju standarda konstrukcije upitnik samoiskaza delinkventnog ponaaanja dali su Thornberry i Krohn (2000) koji u opse~noj analizi ove metode navode da upitnici samoiskaza trebaju (1) sadr~avati airoki raspon delinkventnih ponaaanja koja se kreu od minornih prekraaja do teakih kaznenih djela i (2) omoguiti davanje odgovora na skali estine ime bi se omoguilo razlikovanje izmeu povremenih po initelja lakaih prekraajnih i kaznenih djela od onih koji su kroni ni po initelji. Ovim osnovnim standardima dodali bi joa jedan, upitnike bi trebalo sustavno sadr~ajno revidirati kako bi njihova vanjska valjanost ato bolje odgovarala aktualnom druatvenom odreenju delinkventnog ponaaanja. Pojedino druatvo tijekom vremena mo~e postati tolerantnije prema nekim oblicima ponaaanja i dekriminalizirati ih, dok e neka ponaaanja ui u domenu kaznenog zakonodavstva ili/i se po eti (stro~e) ka~njavati. Tako se, na primjer, zbog sve vee osjetljivost druatva prema nasilju koje po ini maloljetnik, npr. nasilje u obitelji ili partnerskim vezama, po inje prepoznavati kao delinkventno, a ne samo kao agresivno ponaaanje. Ubrzani razvoj elektronskih medija je takoer otvorio mogunosti sasvim novim pojavnim oblicima delinkventnog ponaaanja kao ato su internet pornografija ili izlaganje drugih psiholoakom nasilju. Uslijed ovih promjena bitno je imati upitnik koji je prilagoen odreenoj populaciji u odreenom druatvenom kontekstu u odreenom vremenu. Prvi upitnik samoiskaza delinkventnog ponaaanja u Hrvatskoj konstruiran je 1982. godine (Ajdukovi, 1988). S obzirom na prethodno navedene razloga bilo je potrebno pristupiti sustavnoj reviziji ovog upitnika i konstruirati novi koji mo~e biti izvor kvalitetnih podatka o estini i te~ini delinkventnog ponaaanja mladih danas. Pri konceptualizaciji nove verzije samoiskaza proairen je raspon tvrdnji tako da osim opisa delinkventnog ponaaanja obuhvaaju i rizi na. Rizi na ponaaanja mladih su ponaaanja koja nisu kraenje postojeih pravnih propisa, ali su se u dosadaanjim istra~ivanjima pokazala kao ponaaanja koja esto prethode delinkventnom ponaaanju ili se javljaju uz delinkventno ponaaanje te predstavljaju zdravstveni ili/i psihosocijalni rizik za mlade kao ato su to npr. konzumacija alkohola, bje~anje iz akole ili rizi na spolna ponaaanja. Za razliku od ranijih razdoblja kada su takva ponaaanja imenovana kao devijantna ili aberantna, u suvremenom pristupu mladima nazivaju se rizi nim ponaaanjima s obzirom da predstavljaju i razvojni rizik za mlade koji ih ine, ali i rizik za njihove bli~nje (Sharland, 2006). Pri konstrukciji nove verzije Upitnika takoer smo odlu ili uvesti i skalu te~ine ( indeks te~ine) iskazanih delinkventnih i rizi nih ponaaanja. Skala te~ine ponaaanja omoguava razlikovanje osoba koje su po initelji samo lakaih prekraajnih i kaznenih djela, od onih koji ine i lakaa i te~a ili samo te~a kaznena djela (Sellin i Wolfgang, 1964; Wolfgang, Figlio, Tracy i Singer, 1985). Instrumenti samoiskaza koji uklju uju i  indeks te~ine su u svijetu vrlo rijetki te pod tim vidom uklju ivanje ovog aspekta u konstrukciju upitnika predstavlja konceptualno unapreivanje mjere delinkventnog i rizi nog ponaaanja. Cilj ovog rada je prikazati na in na koji je konstruiran Upitnik samoiskaza rizi nog i delinkventnog ponaaanja (SRDP  2007) te njegova osnovna psihometrijska obilje~ja. Metoda Sudionici Ispitivanje je provedeno u Osijeku i Zagrebu 2007. godine na uzorku od 1422 u enika (866 ~enskog i 556 muakog spola). U Osijeku je sudjelovalo 707, a u Zagrebu 715 u enika. Sudionici su bili polaznici 7. i 8. razreda osnovne akole te 1. do 4. razreda srednje akole (gimnazije i strukovne akole). Raspon dobi sudionika bio je od 13 do 19 godina (M = 16.07; SD = 1.49). Prosje na dob mladia (M = 16.01; SD = 1.54) i djevojaka (M = 16.11; SD = 1.46) je gotovo identi na (t(1413) = -1.24; p > .05). Upitnik je primijenjen anonimno (725 sudionika) i neanonimno (697 sudionika). U neanonimnoj situaciji se od sudionika tra~ilo da se potpiau. Nisu dobivene zna ajne razlike izmeu sudionika koji su rjeaavali upitnik u anonimnoj i neanonimnoj situaciji s obzirom na spol, dob i akolski uspjeh. Koriateni uzorak izvu en je iz populacije adolescenata tako da je uzorak ispitanih akola bio prigodan, dok su razredi koji e unutar pojedine akole sudjelovati u ispitivanju kao i na in primjene upitnika (anoniman/neanoniman) izabrani slu ajno. Mjerni instrumenti Razvoj upitnika se odvijao u tri faze. U prvoj fazi zapo elo se sa osuvremenjivanjem originalnog Upitnika samoiskaza delinkventnog ponaaanja konstruiranog 1982. godine (Ajdukovi, 1988). Upitnik je dan na procjenu stru njacima centara za socijalnu skrb (dva psihologa, dva socijalna radnika i dva socijalna pedagoga) s uputom da izbace estice kojima se opisuju ponaaanja koja se viae ne pojavljuju, te da dodaju opise ponaaanja koja su se u novije vrijeme pojavila ili su prepoznata kao delinkventna i rizi na (npr. konzumiranje novijih vrsta droge i sli no). Tim postupkom je dobivena verzija upitnika od 72 estice. U drugoj fazi ispitivane su metrijske karakteristike proairene verzije Upitnika (72 estice) na uzorku od 1422 u enika i u enica. Ispitivanje je provedeno grupno s cijelim razredom tijekom jednog akolskog sata uz koriatenje standardnih uputa. Sudionici su najprije trebali procijeniti koliko su se puta tijekom ~ivota ponaaali na opisani na in (nikad, 1-2 puta, 3-5 puta i viae od 5 puta). Za svako ponaaanje za koje je sudionik naveo da se ponaaao na opisani na in najmanje jedanput, sudionik je trebao navesti i razred u kojem je bio kada je prvi put manifestirao opisano ponaaanje. Nakon primjene proairene verzije upitnika provedena je faktorska analiza, a za svaku pojedinu esticu izra unana je diskriminativna valjanost te Cronbach-alpha koeficijenti podljestvica i cijelog upitnika u slu aju da se ta estica ukloni iz upitnika. Kona ni oblik upitnika sastoji se od 42 estice kojima se opisuju razli ita rizi na i delinkventa ponaaanja. Ovaj broj estica je u skladu sa suvremenom konceptualizacijom upitnika samoiskaza koji uobi ajeno sadr~e 30 do 40 estica kojima je obuhvaen airok raspon ponaaanja, od delinkventnog ponaaanja do zlouporabe droge (Browning, Huzinga, Loeber i Thornberry, 1999; Thornberry i Krohn, 2000). Obilje~ja zavrane verzije upitnika od 42 estice prikazana su u poglavlju o rezultatima. U treoj fazi su se na zavranoj verziji upitnika odreivali  indeksi te~ine za svaku esticu. U ovoj fazi sudjelovalo je 20 procjenjiva a. Njihov zadatak je bio da za svako ponaaanje, na ljestvici od 1 do 9, odrede  indeks te~ine odnosno te~inu i ozbiljnost nekog ponaaanja. Pri tome je jedan ozna avao najmanje, a devet najte~e druatveno neprihvatljivo ponaaanje (vidjeti raspravu prednostima ove metode u odnosu na neke druge u Cullen, Travis i Wozniak, 1985 i O Connell i Whelan, 1996). U odreivanju  indeksa te~ine sudjelovali su stru ni suradnici centara za socijalnu skrb (psiholozi, socijalni radnici i socijalni pedagozi), stru ni suradnici domova za odgoj (psiholozi i socijalni pedagozi), te socijalni pedagozi Opinskog suda i Opinskog dr~avnog odvjetniatva (McCleary, O Neil, Epperlein, Jones i Gray, 1981). Nakon ato su prikupljene procjene 20 stru njaka krenulo se s odreivanjem prosje nog  indeksa te~ine za svaku esticu. Pri tome se koristila dominantna vrijednost jer nas je zanimala procjena te~ine ponaaanja veine stru njaka. Ovako odreeni  indeksi te~ine omoguuju formiranje kona nog rezultata sudionika. Rezultat se za pojedinu esticu odreuje tako da se estina koju je ozna io sudionik pomno~i s  indeksom te~ine koji pripada toj estici. Rezultati na pojedinim podljestvicama Upitnika SRDP se odreuju kao zbroj umno~aka estina pojedinih ponaaanja (nikad, 1-2 puta, 3-5 puta i viae od 5 puta) i pripadajuih  indeksa te~ine (1-9) na svim esticama unutar pojedine podljestvice. Vei rezultat ukazuje na izra~enije rizi no i delinkventno ponaaanje. Ovakav na in formiranja ukupnog rezultata je preferirani na in s obzirom na neke druge, npr. zbroj estina ponaaanja (nikad, 1-2 puta, 3-5 puta i viae od 5 puta) ili zbroj iskazanih ponaaanja (1-ponaaanje je manifestirano, 0-ponaaanje nije manifestirano). Razlog tomu je vea osjetljivost upitnika. Na primjer, pouzdanost cijelog Upitnika SRDP je jednaka ( = 0.89) neovisno o na inu formiranja ukupnog rezultata, meutim, dobivaju su razlike u indeksu osjetljivosti. Indeks osjetljivosti se definira kao omjer izmeu broja razli itih opa~enih bruto rezultata i ukupnog broja ispitanika. Na primjer, kada se ukupni rezultat formira na preferirani na in indeks osjetljivosti iznosi 0.41, dok se formiranjem ukupnog rezultata zbrajanjem samo estine pojedinih ponaaanja dobiva vrijednost 0.07 (Nunnally i Bernstein, 1994). U Tablici 1 naveden je teorijski raspon rezultata na podljestvicama te raspon rezultata dobiven u ovom istra~ivanju. Rezultati Mjere simetri nosti su pokazale da distribucije veine varijabli zna ajno odstupaju od normalne distribucije. Ovisno o izra~enosti asimetrije pojedinih varijabli koriatene su razli ite odgovarajue statisti ke transformacije, na primjer, logaritamske transformacije (vidjeti opairnije u Tabachnick i Fidell, 2007). Statisti ki postupci (npr. faktorska analiza, t-test, ANOVA) provedeni su na transformiranim podacima dok se, zbog lakaeg razumijevanja, vrijednosti aritmeti kih sredina i standardnih devijacija prikazanih u ovom radu odnose na bruto rezultate. Zbog ve spomenute asimetri nosti standardne devijacije su u odnosu na aritmeti ke sredine iznimno velike (D.C. Howell, 2006). Faktorska analiza i pouzdanost Upitnika SRDP Kona ni oblik Upitnika SRDP-a sastoji se od 42 estice. Korelacijska matrica izmeu estica podvrgnuta je faktorskoj analizi na zajedni ke faktore s Varimax rotacijom. Dobiveno je 14 faktora s vrijednoau karakteristi nog korijena (eigen vrijednost) veim od 1. Na temelju Scree plot kriterija, meutim, jasno se izdvaja sedam faktora koji objaanjavaju 49.16% varijance. S obzirom na estice koje ih saturiraju nazvani su (1) Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja; (2) Nepo~eljna normativna ponaaanja; (3) Rizi na spolna ponaaanja; (4) Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari; (5) Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima; (6) Teake krae, provale i razbojniatvo; i (7) Suicidalna i autoagresivna ponaaanja. Tablica 1 ovdje Nespuriozne korelacije izmeu ukupnog rezultata i pojedinih podljestvica kao i korelacije meu podljestvicama su pozitivne, umjerene i zna ajne (vidjeti Tablicu 2). Tablica 2 ovdje Kao ato je ve navedeno, u treoj fazi konstrukcije Upitnika SRDP pristupilo se odreivanju  indeksa te~ine za 42 estice pri emu se koristila dominantna vrijednost. Intraklasne korelacije izmeu procjenjiva a za pojedine podljestvice su se kretale od r = .80, p < .001 za podljestvicu Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja do r = .98, p < .001 za podljestvicu Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima, s prosje nom korelacijom meu procjenjiva ima od r = .94, p < .001. U Tablici A1 u Prilogu navedene su podljestvice s pripadajuim esticama i njihovim  indeksima te~ine. Kao mjere pouzdanosti koriateni su koeficijent unutarnje pouzdanosti i prosje na korelacija meu esticama. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije (Cronbach-alpha) sedam dobivenih skala je zadovoljavajue visoka (vidjeti Tablicu 1). Pregled dosadaanjih istra~ivanja je pokazao da se Cronbach-alpha u upitnicima samoiskaza kree iznad 0.80 (Thornberry i Krohn, 2000). Kao ato mo~emo vidjeti koeficijenti unutarnje pouzdanosti za ove podljestvice su neato ni~i, pogotovo za podljestvicu koja se odnosi na suicidalno i autoagresivno ponaaanje. Radi se o dimenziji ponaaanja koja se u pravilu ne uklju uje u tipi ne upitnike samoiskaza delinkventnog ponaaanja, no ovdje je uklju ena kao dio konstrukta rizi nih ponaaanja. Prosje ne korelacije meu esticama se kreu od r = .29 za cijeli Upitnik  $* , . 0 T  b    8 < > r 6 24:FHTXjpxnp,Dzh&hh 6 hh h hch h]Kh htht hDht hDhehD hthDh hth hth hth: hthe hth*K hthh;7   "$ ( * $d7$8$H$a$gdDd7$8$H$`gdP 7$8$H$`gdPz * , . 0 > " d7$8$H$gd $d7$8$H$a$gd d7$8$H$gdP,."8x&2J}!MNSWZ\^blp : T Ϳͳͧͳؠ{hOhE)hCh3E htht hthr hth_ hth)h h 6mH sH h h \mH sH h h 0J6mH sH h h mH sH  h?h hlh 6 h 6 h 6h hch h 0NS|#,"26<TDJOnfdgdPOd7$8$C$Eƀ2FH$gdPd[$\$gdW d7$8$H$gd&> d7$8$H$gdP$d7$8$H$a$gd< d7$8$H$gd !''''''(((.)2)t)v)))))****&*4*D*R*׶ϯׯ׫߽߽׎׎ hr~"hr~"hO hthDhF hthy$hy$ hr~"hB= hthr~"hD h<h( h<hHB2hB=hHB2hr~"h<h( hth hthjR hththE)hC8R*d*z*,,,,,,,8---. ...//////0~0000000000101V1\1n1|1122 202r222ȼ}ļ hthjR h`gh ? h`gh h`gh2} hth2} hth hth&P hthS hths-h"\h?}hF h ?h/hP hthT*hT*h<< hth<<hD hthr~" hr~"hr~"hr~"/2222222223633333333V4f4l445:5x556D666666.707z7ɻɴɭɞqbqh_:hm CJOJQJaJh_:hOPCJOJQJaJhWhXCJOJQJaJhWh]BCJOJQJaJhth]B] hthX hthj hth&P hth5 hthA hthOPhthOLd] hOLd]hth]hthjR]h`g hthjRh"\h&9"z7~7R8T888Z::h;;P<R<~<<<<<<<<=H=N=t===`>>>n@ĸĬĝĂĝsddUUh_:hF CJOJQJaJh_:haZCJOJQJaJhWh=aCJOJQJaJh_:h CJOJQJaJh1CJOJQJaJh_:hTp<CJOJQJaJh_:CJOJQJaJh{kCJOJQJaJh_:h=aCJOJQJaJh_:hWCJOJQJaJh_:hOPCJOJQJaJh_:h&PCJOJQJaJn@r@@@,A6AABBBBBBBHDRDTDbDEFbF~FFFFFFFFǸ֩|mm|f_X_QXQXQXJQ hthBg hthA hth hthOP hthFh_:h_:CJOJQJaJh_:hhHCJOJQJaJh_:h+CJOJQJaJh_:h]CJOJQJaJh_:h CJOJQJaJh_:h=aCJOJQJaJh_:h@-CJOJQJaJh_:hOPCJOJQJaJh_:hF CJOJQJaJhQCJOJQJaJFF.JlJpJJJJJ"L`LLLM8NNzNNOzOOOOO8QRQ.R:RvRRRZS^SSSSSTTT,TlTTDUHUVZVVW.W0WrWWWWWWXXȬȥȡȬȖȖȺhrc hthN h<~o hthNA hthj/ hthM<\ hth= hth hthOP hthv hth; hthj hthwG hth+ hthA hthBg;X4XPXYYYY^ZjZ8[F[\\]]]:^F^t^^^^^^_ ____l_|_____` `j`p`6a8aLaNa^anaa0b2bc dddd dpddd˽˶˽Ľ h~'h9 h~'hA h~'hf hth"Xh{k hth l hth= hth9q hth hthf hth= hth; hthM<\ hthBg hthj/hI hthOP8O8[dhXjfjzjlnpr{oc d7$8$H$gdW d7$8$H$gd~ d7$8$H$gd Vs$d7$8$H$a$gdS'$d7$8$H$a$gd; d7$8$H$gdPMd7$8$EƀvH$gdP ddddd@eBeBff"g(gxgzgggghhhivixiiiiiiij"jXjdjfjzjjjjkktkkdljlllmm@mBmDmHmJmRmVmXmZm\m^m`mfm|mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnn0n2n4n6n@nLnNnTnVnZn\n^n`ndnfnjnȺȳȫȺȚȳ h Vsh h Vsh8V6]h Vsh8V6 h Vsh8V h Vshp h Vsh h Vshfhth6 hth8Vhg hthp hthf hthhthf6;jnlnznnnnoooopppp.rrrrrrrrBsVs t@tXtvt|tttttttttuu u$u0uTudufuþ~wwppppp hIVhp hIVhC hIVh9 hIVh hIVh8V hIVhh; hthh; hth8V hthf hth xhth8V6 h_:6h VshW6 h VshWh Vsh~6hW hWhWhAC hWh~ hWhh Vsh_:6,rrw,& $da$gdU$d-DM a$gdrkd-DM gdrk $da$gdZ=dgdP $da$gd;dgd#B d7$8$H$gd#Bdgd.o$d7$8$H$a$gde fuuuuuuu vvvvv*v6vHvdvvvvvvvwwwwwwwwwwwxxvxxxxxxxxyzzϽ|u h.oh|Ey h.ohh h.oh(hP< h.oh:h.oh(;6h.oh:6h.oh(;56 h.oh(; h.oh xh $ hn~h hn~h hn~h8V hIVhlO hIVh hIVhn hIVh(; hIVh _ hIVh8V,zz{{{{{{|||d|f|h||||||}}^~`~l~n~~~~6: 6V>ȶȫȤȖ}vvovhv h.ohb h.oh. h.oh h.ohhjv h.ohh; h.oh(; h.oh h.ohw$ h.oh  h.ohbhY h.oh.o h.ohhP< h.oh8V h.oh|Ey h.oh }L h.oh: h.oh,x h.oh h.oh& h.ohm$(>@zځ܁,:>Tbhxz‚Ẵ΃փ؃@`օڅüüټ h#Bh#Bh#B h#BhY hYhYhY hth hth8V hth xh h.oh h.oh  h.ohh.oh8V6 h.oh x h.ohp h.ohg / h.oh8V h.ohhjv- <>LNֆ8bdćʇRVNdftv ^jϼϼϴޢޢ h\hthQ*\hth`)O6 hth6I hth`)OhY hYhYhYB*phh[B*phhth:B*phhth8VB*phh[h hth8Vh#B# *hYhYCJOJQJ^JaJ2vlHRxΑ&TX4@BHʕļİɫɫɫɦɖh_hho ~hShShS\ hX\ h_\ hLu&\ hthenhthen\ hen\ ho ~\hth \\ h\ hthIhthI\ h\hthQ*\hth _\6(j~:<>fh"$:^Z^h ,<@Ҟ؞4:<Dü| hthWg hth.mht\ hYhU hth hth h 6hth8V6 hthh(. hth- hth:" hthIh\4 hth|=h; hthIhT hth hth;< hth8V/Drt(ܠ.>ԡ¢آ&4JP(*V026DzDzhhLo6 hhLo hh hh hth;<hh hthLo hthX@ hth? htht hthN3hshh hthyZ2hrk hthWghth \6hthWg6268>BDFHƥΥХҥ֥إޥȦʦΦЦԦڦܦަ Χ򼴼|ulhthX@aJ hth2 hth;< hTmhK hTmh;< hTmh9 hTmh2& hTmhiT hTmh~! hTmhv1phTmhLo6 hTmhLo hh8/hhLoB*ph hh \ hhiThhLo6 hhg hhLo hhBV*&`.("|teZ $da$gdt$d7$8$H$a$gd dgd $da$gd d7$8$H$gd $d7$8$H$a$gd5c$d`a$gdPMd7$8$Eƀ.tH$gdP ΧVZƨvĩȩ0fh&ḽЭǾusuUh_h{6aJh_h{aJh_hz GaJh_h^aJhthhgaJhth?aJhth`aJhth3aJhth/OaJhth2aJhthX@aJhth)z,aJ hz GaJ haJhth{aJhth^aJ-do r = .46 za podljestvicu Rizi na spolna ponaaanja (vidjeti Tablicu 1). Prosje ne korelacije se smatraju vrlo dobrima ukoliko su umjereno visoke, odnosno trebale bi biti u rasponu od .15 do .25 za konstrukte viaeg reda, a iznad .30 za u~e definirane konstrukte (Netemeyer, Bearden i Sharma, 2003). Iako su ove mjere pouzdanosti zadovoljavajue, u daljnjim istra~ivanjima koja se planiraju provesti na uzorcima mladih identificiranih kao po initelja kaznenih djela potrebno ih je dodatno provjeriti. Kriterijska valjanost Za kriterijsku valjanost se naj eae koristi  valjanost poznate grupe tj. usporeuju se oni koji imaju slu~beni delinkventni status s ostalim, ali se koriste i mjere kao ato je samoiskaz kontakta s policijom i sudom. U Tablici 3 prikazane su korelacije pojedinih podljestvica i formalnih intervencija (ispitivanje na policiji ili sudu kao osumnji enika) i neformalnih reakcija predstavnika nadle~nih slu~bi (opomena policije i drugih slu~benih osoba). Tablica 3 ovdje Sve korelacije izmeu podljestvica Upitnika i formalnih intervencija i neformalnih reakcija su zna ajne i pozitivne. Najveu korelaciju s ovim mjerama druatvene reakcije ima podljestvica Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja, dok najmanju imaju ponaaanja koja se u pravilu odvijaju "u etiri zida" odnosno skrivene su od nadle~nih slu~bi, a kao ato je npr. Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima te Suicidalna i autoagresivna ponaaanja. O ekivano su dobivene viae korelacije podljestvica s neformalnim reakcijama u usporedbi s onima dobivenim za formalne intervencije. Naime, Upitnikom SRDP su, osim delinkventnih ponaaanja koja uz formalnu intervenciju esto rezultiraju i neformalnim reakcijama, obuhvaena i rizi na ponaaanja koja ne iziskuju formalnu reakciju. Prognosti ka valjanost Takoer je ispitan odnos podljestvica Upitnika SRDP sa akolskim uspjehom. Ovaj je odnos ispitan radi utvrivanja prognosti ke valjanosti dobivenih mjera rizi nog i delinkventnog ponaaanja, budui da akolski uspjeh predstavlja zna ajan adaptacijski ishod, pogotovo za adolescente (Farrington i West, 1990; Singer i sur., 2002). Kao mjera akolskog uspjeha koriaten je uspjeh na kraju prethodno zavraenog razreda, a sudionici su bili podijeljeni u pet podskupina i to: (1) ponavlja godinu, (2) dovoljan, (3) dobar, (4) vrlo dobar te (5) odli an.. Podaci o akolskom uspjehu bili su dostupni samo za uzorak iz Osijeka (n = 707). Djevojke su u prosjeku bolji u enici t(700) = -4.28, p < .001 od mladia te rjee ponavljaju razred od mladia. Jednosmjernim analizama varijance dobiven je zna ajni efekt akolskog uspjeha za ukupni rezultat (F(4,630) = 17.98, p < .001( i aest podljestvica: Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja (F(4, 681) = 9.10, p < .001(, Nepo~eljna normativna ponaaanja (F(4, 668) = 9.43, p < .001(, Rizi na spolna ponaaanja (F(4, 674) = 8.60, p < .001(, Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari (F(4, 687) = 12.72, p < .001(, Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima (F(4, 697) = 3.01, p < .05( te Suicidalna i autoagresivna ponaaanja (F(4, 690) = 10.16, p < .001(. Veli ine poduzoraka s obzirom na akolski uspjeh kao niti njihove varijance nisu podjednake te je kao post hoc analiza odabrana Games-Howellova analiza (Tabachnick i Fidell, 2007). Post hoc analizom (Games-Howell) utvrene su zna ajne razlike s obzirom na akolski uspjeh pri emu su na ukupnom uratku i aest podljestvica u enici loaijeg akolskog uspjeha iskazivali zna ajno viae rizi nog i delinkventnog ponaaanja od u enika s boljim uspjehom (p < .01). Anonimna i neanonimna primjena upitnika Na kraju je ispitano razlikuju li se odgovori sudionika s obzirom na na in, tj. anonimnu i neanonimnu primjenu upitnika. S obzirom da se samoiskazom mjere nepo~eljna i nezakonita ponaaanja pitanje je hoe li sudionici biti voljni priznati postojanje odreenih ponaaanja. U Tablici 4 prikazane su aritmeti ke sredine i standardne devijacije podljestvica zasebno za anonimnu i neanonimnu primjenu upitnika. Tablica 4 ovdje Dobivena je zna ajna razlika na tri podljestvice s obzirom na na in ispitivanja. Iako bi se o ekivalo da e mladi koji su ispunjavali upitnik neanonimno  skrivati odreena ponaaanja na dvije podljestvice, Nepo~eljna normativna ponaaanja i Rizi na spolna ponaaanja, sudionici su u prosjeku imali viae rezultate od onih koju su upitnik ispunjavali anonimno. Ponaaanja obuhvaena ovim podljestvicama su ona koje adolescenti smatraju  po~eljnima te kroz koje se nerijetko dokazuju sebi i drugima (Maggs, 1997). Jedno od takvih ponaaanja je i konzumiranje alkohola, odnosno opijanje. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2003. pokazuju da danaanji petnaestogodianjaci viae piju nego njihovi vranjaci prije pet godina, i to djevojke 5 puta viae, a mladii dva puta viae. Takoer se pokazalo da petnaestogodianjaci u Hrvatskoj sve ranije po inju eksperimentirati s alkoholom. Takoer je va~no naglasiti sa se ova ponaaanja rijetko formalno sankcioniraju. Odnosno, unato  zakonima koji ga zabranjuju, alkohol je mladima i djeci lako i airoko dostupan. Suprotno tome, na podljestvici Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari sudionici koji su anonimno ispunjavali upitnik imali su viae rezultate u odnosu na neanonimnu skupinu. Ovi rezultati su o ekivani posebice ako se uzme u obzir da se odreena ponaaanja iz ove podljestvice, npr. preprodaja droge, zakonski sankcioniraju. Unato  dobivenim razlikama veli ina u inka je za sve tri zna ajne razlike mala (Hedges  = 0.11 - 0.17). Navedena spoznaja je izuzetno va~na jer u kasnijim istra~ivanjima olakaava povezivanja slu~benih podataka i podataka dobivenih samoiskazom delinkventnog ponaaanja, longitudinalno praenje odreene skupine mladih i sli no. Napominjemo da su isti nalazi koji ukazuju na nepostojanje razlike u samoiskazu pri anonimnoj i neanonimnoj primjeni dobiveni i pri psihometrijskoj provjeri prve skale samoiskaza u nas po etkom 80-tih godina (Ajdukovi, 1984). Zaklju ak Faktorskom analizom dobiveno je sedam faktora kojima su sadr~ajno obuhvaeni razli iti aspekti rizi nog i delinkventnog ponaaanja. Koeficijenti pouzdanosti (Cronbach-alpha i prosje ne korelacije meu esticama) su zadovoljavajui. Upitnik je konceptualno unaprijeen uklju ivanjem i  indeksa te~ine kojim se mjeri te~ina i ozbiljnost nekog ponaaanja ime je postignuta i vea osjetljivost upitnika. Ukupni rezultat se odreuju kao zbroj umno~aka estina pojedinih ponaaanja (nikad, 1-2 puta, 3-5 puta i viae od 5 puta) i pripadajuih  indeksa te~ine (1-9) na svim esticama unutar pojedine podljestvice. Vei rezultat ukazuje na izra~enije delinkventno ponaaanje. U skladu s prethodnim istra~ivanjima sudionici koji su ponavljali razred te oni koji su imali kontakte s policijom i/ili sudom posti~u viae rezultate s obzirom na estinu i te~inu ponaaanja. Ovi rezultati idu u prilog valjanosti Upitnika. Na tri podljestvice, Nepo~eljna normativna ponaaanja, Rizi na spolna ponaaanja te Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari dobivene su zna ajne razlike s obzirom na na in primjene, anonimno ili neanonimno, meutim, veli ina u inka je mala. I na kraju treba napomenuti da je jedan od nedostataka ovog istra~ivanja to ato nisu obuhvaeni mladi poznati po svojoj delinkvenciji npr. one koje su u institucionalnom tretmanu zbog delinkventnog i druatveno neprihvatljivog ponaaanja. Literatura Ajdukovi, M. (1984). Problem anonimnosti u istra~ivanju neprihvatljivog ponaaanja mladih. IV. Dani psihologije u Zadru. 1983., 2., 195-200. Ajdukovi, M. (1988). Samoiskaz i izu avanje delinkventnog i druatveno neprihvatljivog ponaaanja mladih u nas. Penoloake teme. 1-2, 15-37. Browning, K., Huzinga D., Loeber, R., Thornberry, T. P. (1999). Cause and correlates of delinquency program, Fact Sheet- FS 99100. Washington, DC: U.S. Department of Justice. Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention. Cullen, F., Travis III, L., Wozniak, J. (1985). Consensus in crime seriousness: empirical reality or methodological artifact? Criminology. 23, 99 118. Espiritu, R.C., Huizinga, D., Crawford, A.M. and Loeber, R. (2001). Epidemiology of self- reported delinquency. U: Loeber, R., Farrington, D.P. (Ur.) Child Delinquents: Development, Interventions, and Service Needs. Sage Publications. Beverly Hills. 47-67. Farrington, D.P., Jolliffe. D., Hawkins, J.D., Catalano, R.F., Hill. K.G., Kosterman. R. (2000). Comparing Delinquency Careers in Court Records and Self-reports. Neobjavljeni rukopis. Cambridge University. UK. Farrington, D.P., Loeber, R., Stouthamer-Loeber, M., Van Kammen, W. B., Schmidt, L. (1996). Self-reported delinquency and a combined delinquency seriousness scale based on boys. mothers. and teachers: Concurrent and predictive validity for African-American and Caucasians. Criminology. 34, 493-517. Farrington, D. P., West, D. J. (1990). The Cambridge Study in delinquent behaviour: A long term follow-up of 411 London males. U: Kerner, H. J., Kaiser, G. (Ur.) Criminality: Personality, Behaviour, Life History. Springer-Verlag. Berlin. 115-138 . Hindelang, M.J., Hirschi. T., Weis. J.G. (1981). Measuring delinquency. Sage Publications. Beverly Hills. Huizinga, D.H., Elliott, D. S., (1986). Reassessing the Reliability and Validity of Self- Reported Delinquency Measures. Journal of Quantitative Criminology. 2, 293-327. Hod~i, A. (2007). Nasilje ne prolaz samo od sebe. Izvjeataj o istra~ivanju rodno uvjetovanog nasilja u adolescentnim vezama u Republici Hrvatskoj. CESI. Zagreb. Howell, J.C. (2002). Preventing and reducing juvenile delinquency: A comprehensive framework. Sage Publications. Beverly Hills. Howell, D.C. (2006). Statistical Methods for Psychology. (6th ed.). Wadsworth Pub Co. New York. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2003). imbenici rizika i ovisni ko ponaaanje u mladih. prihvaeno 15. svibnja 2009. s http://www.hzjz.hr/Skolska/ESPAD_2003_prez_files/frame.htm Jolliffe, D., Farrington, D. P., Hawkins, J. D., Catalano, R. F., Hill, K. G., Kosterman. R. (2003). Predictive, concurrent, prospective and retrospective validity of self-reported delinquency. Criminal Behaviour and Mental Health. 13, 179-197. Junger-Tas, J., Marshall, I. H. (1999). The self-report methodology in crime research. U: Tonry, M. (Ur.), Crime and Justice. A Review of Research. Vol 25. The University of Chicago. Chicago. 291-367. Maggs, J. L. (1997). Alcohol use and binge drinking as goaldirected action during the transition to postsecondary education. U: Schulenberg, J., Maggs, J.L., Hurrelmann, K. (Ur.) Health risks and developmental transitions during adolescence. Cambridge University Press. Cambridge, United Kingdom. 345-371. McCleary, R., O Neil, M., Epperlein, T., Jones, C., Gray, R. (1981). Effects of legal education and work experience on perceptions of crime seriousness. Social Problems. 28, 276 289. McCord, J. (1990). Getting a Handle on Co-offending and Criminal Careers. Paper presented at the Criminal Careers and the Control of Crime Conference, Rutgers University, Newark, New Jersey, July 26-27. Moffitt, T.E., Caspi, A., Rutter, M., Silva, P.A. (2001). Sex Differences in Antisocial Behavior: Conduct Disorder, Delinquency, and Violence in the Dunedin Longitudinal Study. Cambridge University Press. Cambridge, UK. Netemeyer, R. G., Bearden, W. O., Sharma, S. (2003). Scaling procedures: issues and applications. Sage Publications. Thousand Oaks, CA. Nunnally, J.C., Bernstein, I.H. (1994). Psychometric Theory (3rd ed.). McGraw-Hill. New York. O Connell, M., Whelan, A. (1996). Taking wrongs seriously: public perceptions of crime seriousness. British Journal of Criminology. 36, 299 318. Piquero, A. R., Farrington, D.P., Blumstein, A. (2007). Key Issues In Criminal Career Research. Cambridge University Press. Cambridge, UK. Reiss, A. J., Farrington, D.P. (1991). Advancing knowledge about co-offending: Results from a prospective longitudinal survey of London males. Journal of Criminal Law and Criminology. 82, 360-395. Shaw, C. R. (1930). The Jack-Roller. University of Chicago Press. Chicago. Sellin, J. T., Wolfgang, M.E. (1964). The Measurement of Delinquency. John Wiley & Sons. New York. Singer, M., Kov o Vukadin, I., Cajner Mraovi, I. (2002). Kriminologija. Nakladni zavod Globus/ Edukacijsko-rehabilitacijski fakultete Sveu iliata u Zagrebu. Zagreb. Sharland, E. (2006). Young people, risk taking and risk making: Some thoughts for social work. British Journal of Social Work. 36, 247-265. Tabachnick, B., Fidell, L. (2007). Using Multivariate Statistics (5th ed.). Pearson. New York. Thornberry, T. P., Krohn, M. D. (2000). The Self-Report Method for Measuring Delinquency and Crime, prihvaeno 15. sije nja 2008., s  HYPERLINK "http://www.ncjrs.gov/criminal_justice2000/vol_4/04b.pdf" http://www.ncjrs.gov/criminal_justice2000/vol_4/04b.pdf Thornberry, T. P., Krohn, M. D. (2002). Comparison of Self-Report and Official Data for Measuring Crime. U: Pestrer, J. V., Petrie, C. V. (Ur.) Measurement Problems in Criminal Justice Research: Workshop Summary. National Academies Press. London. 43-94. Wolfgang, M.E., Figlio, R.M., Tracy, P.E., Singer, S.I. (1985). The National Survey of Crime Severity. Bureau of Justice Statistics. Washington DC. Tablica 1 Faktorska struktura i deskriptivna statistika Upitnika SRDP Podljestvice% varijanceBroj esticaRaspon ORa(TRb)MSDPK1. Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja11.35110-135 (0-147)23.9423.74.81.382. Nepo~eljna normativna ponaaanja7.7070-36 (0-36)14.4610.21.71.373. Rizi na spolna ponaaanja7.5740-36 (0-36)10.338.47.80.464. Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari6.7760-114 (0-114)19.8518.19.72.315. Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima6.2950-129 (0-129)26.5923.88.68.356. Teake krae, provale i razbojniatvo5.0860-102 (0-129)20.4919.28.67.307. Suicidalna i autoagresivna ponaaanja4.4030-63 (0-72)19.3812.74.53.31SRDP ukupno49.16420-480 (0-663)70.1961.31.89.27aOstvareni raspon na podljestvici bTeorijski raspon predvien na podljestvici PK-prosje na korelacija meu esticama unutar podljestvice Tablica 2 Nespuriozne korelacije podljestvica i ukupnog rezultata na Upitniku SRDP Podljestvice2.3.4.5.6.7.SRDP ukupno1. Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja.51**.32**.47**.36**.50**.14**.61**2. Nepo~eljna normativna ponaaanja.42**.36**.24**.26**.20**.53**3. Rizi na spolna ponaaanja.40**.21**.17**.20**.45**4. Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari.36**.36**.28**.58**5. Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima.25**.28**.45**6. Teake krae, provale i razbojniatvo.11**.48**7. Suicidalna i autoagresivna ponaaanja.30*****p < .001 ** p < .01; * p < .05 Tablica 3 Povezanost podljestvica Upitnika SRDP i formalnih intervencija i neformalnih reakcija predstavnika nadle~nih slu~bi PodljestviceFormalne intervencijeNeformalne reakcije 1. Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja.40**.56**2. Nepo~eljna normativna ponaaanja.26**.48**3. Rizi na spolna ponaaanja.27**.28**4. Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari.35**.37**5. Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima.14**.19**6. Teake krae, provale i razbojniatvo.38**.36**7. Suicidalna i autoagresivna ponaaanja.12**.14**SRDP ukupno.46**.56*****p < .001 ** p < .01; * p < .05 Tablica 4 Usporedba rezultata na Upitniku SRDP u anonimnoj i neanonimnoj primjeni AnonimnaNeanonimnaPodljestviceMSDMSDt-vrijednost1. Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanja15.7523.7214.2821.35 1.612. Nepo~eljna normativna ponaaanja15.6710.9017.1810.20 -2.56** 3. Rizi na spolna ponaaanja3.784.317.277.10 -2.05*4. Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari7.3017.054.7911.08 2.77**5. Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosima6.3016.216.9017.14 -0.786. Teake krae, provale i razbojniatvo3.2111.042.538.52 1.037. Suicidalna i autoagresivna ponaaanja2.488.222.457.53 -0.11SRDP ukupno54.8966.7551.2150.88 -0.15***p < .001 ** p < .01; * p < .05 Prilog Tablica A1 estice Upitnika SRDP s pripadajuim indeksima ozbiljnosti ponaaanja. 1. FAKTOR- Prekraajna i lakaa delinkventna ponaaanjaITaSkidao/la dijelove s tueg automobila, motora ili bicikla (npr. brisa e, svjetla i sl.) i prisvojio/la ih.5Namjerno razbio/la prozor, uli nu svjetiljku, izlog, koaeve za smee, klupu ili sli no.5Ispustio/la gume na automobilu ili ga na neki drugi na in oatetio kao npr. izgrebao/la lak, razbio/la prozor i sl..3Primio/la ili kupili neato za ato si znao/la da je ukradeno (mobitel, sat i sl.).4Uzeo/la graevinski materijal ili druge stvari s gradiliata ili iz skladiata.5Sudjelovao/la u krai ili nekoj drugoj krivi noj aktivnosti koju su predvodili neki tvoji prijatelji.6Vozio/la skuter ili motor, a da nisi imao/la potvrdu o poznavanju prometnih propisa odnosno odgovarajuu voza ku dozvolu.2Preprodavao/la presnimljeni audiovizualni materijal (albume, filmove i sl.).3Naaao/la neato vrijedno (npr. mobitel) i to zadr~ao/la bez pokuaaja da to vratia vlasniku.2Sudjelovao/la u nasilju na utakmicama (npr. palio/la baklje, tukao/la se, kidao/la stolce i sl.).5Sudjelovao/la u napadu na osobu zbog njene vjere, rase ili spolne orijentacije (npr. Romi, homoseksualci, transvestiti).9 Tablica A1 (nastavak) 2. FAKTOR-Nepo~eljna normativna ponaaanjaITaNisi vratio/la novac roditeljima ili drugim lanovima obitelji nakon ato si obavio/la kupnju, a da ti oni nisu dozvole da zadr~ia taj novac.2Crtao grafite bez slu~bene dozvole (npr. vlasnika kue, stanara zgrade, vlasti za npr. akolu, tramvajske stanice, vlakove& )2`vercao/la u vlaku, autobusu ili tramvaju.1Opio/la pivom ili vinom.2Opio/la oatrim alkoholnim piima kao npr. votka, viski i sl.3Pobjegao/la iz akole.1Ostao/la puno dulje vani no ato ste se dogovorili s roditeljima.13. FAKTOR-Rizi na spolna ponaaanjaKoliko si spolnih partnera imao/la u ~ivotu?3Stupio/la u seksualne odnose bez zaatite (bez prezervativa/tablete)?3Stupio/la u seksualne odnose na jednu no s usputnom partnericom/ partnerom?3Strahovao da ti je partnerica trudna?/ Koliko si puta strahovala da si trudna?34. FAKTOR-Koriatenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari Snifao/la ili  gongao/la se (udisao/la ljepilo).5Puaio/la marihuanu ili haaia.4Koristio/la ecstasy ( bombone ).  ice i sli e droge.6Koristio/la neku teaku drogu kao npr. kokain, heroin, LSD, Speed i sl.8Bio/la u akoli pod utjecajem neke droge.6Preprodavao/la drogu.9 Tablica A1 (nastavak) 5. FAKTOR- Nasilni ko ponaaanje u bliskim odnosimaITaRazbijao/la stvari po kui kad su ti roditelji ili drugi odrasli lan neato zabranili (izlazak, vo~nju mopedom i sl.) ili ti nisu dali novac koji si tra~io/la.8Udario/la majku, oca ili drugog odraslog lana kada su ti neato zabranili (izlazak, vo~nju mopedom i sl.) ili ti nisu dali novac koji si tra~io/la.9Udario/la ili ozbiljnije ozlijedio/la nastavnike ili profesore.9Prijetio/la svojoj djevojci/mladiu da ea ju/ga udariti/ozlijediti.8Bio/la fizi ki nasilan/na prema svojoj djevojci/mladiu.96. FAKTOR-Te~a kraa, provale, razbojniatvoNasilno uaao u akolu, trgovinu, tui stan da bi uzeo/la novac ili vrijedne stvari.7Iskoristio priliku (npr. otvoren prozor) i uaao u akolu, trgovinu, tui stan da bi uzeo novac ili vrijedne stvari. 6Nasilno otvorio zaklju ani automobil da bi uzeo novac ili vrijedne stvari.7Uzeo/la u samoposluzi ili nekoj drugoj trgovini stvar ili stvari vrijedne viae od 100 KN, a da nisi platio. 5Prijetio/la batinama nekoj osobi da bi doaao/la do novca ili vrjednijih stvari.9Prijetio/la oru~jem (hladnim  no~, baseball palica ili vatrenim  piatolj, bomba) nekoj osobi da bi doaao/la do novca ili vrjednijih stvari. 97. FAKTOR-Suicidalna i autoagresivna ponaaanja Tabletirao/la se (namjerno uzeo/la prekomjernu dozu lijekova).7Imao/la pokuaaj samoranjavanja (rezao/la st, gasio ikove po sebi i sl.).8Imao/la pokuaaj suicida.9a Indeks te~ine- indeks ozbiljnosti ponaaanja     PAGE  PAGE 27 PAGE  r X^`n\|.n(6Zƽƽƽƪqmib h|h h3[ah5c h 6CJOJQJ\^JaJhh%hth B*\phhJKH hth hth 6hth^5aJhthaJhthX@aJhth^aJ h_aJ hz GaJ h_h h;aJh_hgaJ haJh_h{aJ&fbdprt"$Z\^*, 04@BFv»hjLl hthhn+ j]h|h h|h 6] j[h|h h|h 6h|h PJ h|h h F "0XLbd4VZln(,(fl*PRV ̺}}vrhDS h8Ph8P h8Ph_ h8Ph{_W h8Ph3 h8Ph2o& h8Ph8V h8PhFQ0hFQ0h_ hth{h% hthShiZ hth3 hth8VhLfh3[a hthaihthhS6 hiZ6hth6hth8V6,"\| l* hd`hgdPd-DM ^`gdiO d7$8$H$gdiO$d^`a$gd dgd3[a $da$gddgdP   J  0    l      >hjlz(,.24:<>@FHJʿʴѓьʈ hthShLf hthv hthfhthv]hthf]hth8V6] hthN.hFQ0 hthFh_ hth8V hth2o&h8Ph, h8Ph@ h8Ph8P h@h8Ph@ h@hDS2$`h2>P4&*8:HN"*8ѼѸѴtiti^t^thX:h$YCJaJhX:haCJaJhX:h8VCJaJh_h8VCJaJh_haCJaJh_h$YCJaJ h_\h_h_\ h_h_hiOhv hX:h hX:h2 hX:hKe hX:h8V hX:h$Yh_h3[a h]Kh3[ah hthS hth8V$8z>R$"&"@"\#b#d#f# $̶vi\OvhYhH{dOJQJ^JhYh nOJQJ^JhYh.dOJQJ^JhYh OJQJ^J hth! hth h_h%%@''n 0d*$^gdP 0d*$gdPd[$\$`gdYd[$\$gdYd[$\$^gdYd[$\$gdP d`gdPd^`gdP$d^`a$gdW $$$>%%%@'((()L)) +"+$+>+@+b+d+,B,ʽʮ{l[J[9 hthX@CJOJQJaJ hthz$@CJOJQJaJ hthg@CJOJQJaJhthgCJOJQJaJ#hth!0J6CJOJQJaJ#hth 0J6CJOJQJaJhth CJOJQJaJhthJCJOJQJaJhth8OJQJ^Jhth OJQJ^JhYh<@hYh6@hYOJQJ^JhYhYOJQJ^J'()@++2--..\/00J11x d`gdPdgdPd[$\$`gdPd[$\$gdPd7$8$H$`gdP d7$8$H$gdPd[$\$^gdPd[$\$gdPd[$\$^gdP B,D,V,b,p,z,|,,,,,-,-2------... /B/D/\/h/j/000`1111޻޻unf_X_ hth! hthUzDhthUzD\ hthhth!OJQJ]^Jhth OJQJ]^Jhth OJQJ^J hth8 hth!hth ] hth #hthg@CJOJQJ]aJ hthX@CJOJQJaJ hthg@CJOJQJaJ hth@CJOJQJaJ"111,2>2@2N2P2X2Z2f2j2l2z2|2222 3"3$3&3@3D3^3b3d33344h55555r6ƻziz hthp CJOJQJ^JaJ hth CJOJQJ^JaJ hth! hthth^h{W\hth{W\ h{W\h^h^\ h^\ h^h^h{W h8Ph{Wh hth8\hthZ\ hthZ hth hth\hth \$1Z2l2&334D55x6"7\79n:vj d7$8$H$gdY 0d[$\$^`0gdY 0d[$\$^`0gd; 0d[$\$^`0gdPd^`gdP d^gd^dgd{W d`gdPdgdP r6t6x6z66666"7$747H7X7\78V8Z8z8|8888888v9999ͼＫͼsasOsOsOsOsOaH hYhY"hK{YCJOJQJ^JaJmH sH "h;CJOJQJ^JaJmH sH (h;h;CJOJQJ^JaJmH sH (hK{Yh;CJOJQJ^JaJmH sH h;CJOJQJ^JaJ hthXCJOJQJ^JaJ hth CJOJQJ^JaJ hth8CJOJQJ^JaJ hth!CJOJQJ^JaJ hthZCJOJQJ^JaJ9<:D:F:l:n:::;;0;V;<<==`>>>>>?H?????D@F@R@V@@@@AAAAXAZAvAAA$B8BBʾʱuhthXB*phhYhXB*phhYhXB*\ph hYhX hYhShS hShShShS\ h]hh]h]gh hth! hthz$ hthJh3'N hthD6 hth3'N hYhYhY-n:0;;<z=>,??F@R@AvA$BB>C d`gdP d7$8$H$gdYd7$8$H$`gdY d7$8$H$gdP d`gddgd d^gddgdP d^gdPdgdYd7$8$H$^gdYBBBCCCDDDDDDDDDDDD8E:E`EbEdEvExEE F FFFFGGGGGH(HdHH····ʭ··~vn~fhth ]h@&h ]h@&hcD] h@&h hth8 hth h'h ] h'h h'h'mH sH h'B*\phh'h'B*phh'B*phh'h'B*\phh'hCmH sH hthcD]hth+1] hthz$ hth+1'>CDDdExE FF|GGHH>IJbKtd-DM [$\$gd  d^gdodgdo d`gdPdgdPd7$8$H$`gdP d7$8$H$gdPd1$7$8$H$`gd' d1$7$8$H$gdPd7$8$H$^gdP HHHHHjIIIIIIII6J:JJ@JJJJKKKLǿǨ̞̑|c|L,h hoB*CJOJQJ\^JaJph0h ho0J>*B*CJOJQJ^JaJph)h hoB*CJOJQJ^JaJphh he9ho0Jhe9ho0J\jhe9hoU\ hthohtho\ ho\jhoU\ h^\hth;\hth \ hth hths hthcDLL\LLLLLLMMM"M(M*M.MzMMMMMMMMMҽҽҽ}r^VNAhth OJQJ^Jhth <htho<'h @B*CJOJQJ^JaJphh h CJaJ0h h 0J6B*CJOJQJ^JaJph#h B*CJOJQJ^JaJph)h h B*CJOJQJ^JaJph)h hoB*CJOJQJ^JaJph,h hoB*CJOJQJ\^JaJph,h hoB*CJOJQJ]^JaJphbKLjMMMMMMMM{l]d[$\$gdPd[$\$gdodgdo d^gdod-DM [$\$^gdodgd d-DM [$\$`gdBd-DM [$\$gd d-DM [$\$^gd  MMMMNNN.N0NHNJN^NpNzN|NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNѰ|g|gc\ hsahsahsa)hthsa5CJH*OJQJ\^JaJ hsa5CJOJQJ\^JaJ hxs5CJOJQJ\^JaJ#hthsa5CJOJQJ^JaJ&hthsa5CJOJQJ\^JaJhthai6 hY6hthl6 hthl hth8Vhth8V<hth8V<OJPJQJ^J"MMN|NNNNNNNNNN $$Ifa$gdsa$d$-DIfM a$gdd$-DIfM gdPd-DM gdPdgdP NN,OZO3'' d$IfgdPkdm$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8NNfOlOpOvOxOzO~OOOOOOOOOPP PPPPP@PFPHPJPPPPPPPPPPPP>QBQFQNQPQRQVQQQQԶ혋ԧԧ|h^ {5CJOJQJ^JaJhthsaOJQJ^JhthsaOJPJQJ^JhXzw5CJOJQJ^JaJhb5CJOJQJ^JaJhsa5CJOJQJ^JaJ#hthsa5CJOJQJ^JaJ hthsa$hthD8CJ KH OJQJ^JaJ 0ZOfOlOxOOOOOO$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gdOOO3 d$If[$\$gdPkdO$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8OPPP P,P8P@PHP$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gdHPJPP3' d$IfgdPkd1$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8PPPPPPPPP$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gdPP4Q3' d$IfgdPkd$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD84Q>QBQPQ`QlQxQQQ$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gdQQQQ3'' d$IfgdPkd$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8QQQQQQQRR.R4R6R8RRRRRRRRRRRRR6S:S>SDSFSHSLStSzS|S~SSSSSSSSSSSSSSԶԧԘ捃hthiH*\ hthD8hzhz5CJOJQJ^JaJhE5CJOJQJ^JaJh<b5CJOJQJ^JaJhsa5CJOJQJ^JaJ#hthsa5CJOJQJ^JaJ hthsa$hthD8CJ KH OJQJ^JaJ 0QQQQRR&R.R6R$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gd6R8RR3' d$IfgdPkd$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8RRRRRRRRR$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gdRR,S3d$-DIfM gdPkd$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8,S6S:SFSTS`SlStS|S$d$-DIfM a$gdsa$d$-DIfM a$gd$d$-DIfM a$gd|S~SS3d$-DIfM gdPkdU$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8SSSSSSSSS$d$Ifa$gdsa$d$Ifa$gd$d$-DIfM a$gdSS4TT3##d-DM gdPkd)$$Iflִ <e!#` Ht**uu t    44 lagƦytD8STT2T4T6THTJTVTTTTUUUUU2UFUHUJUbUfUhUvUxUUUUUUUUVV:VWDWHWJWLWWWWWWWWWWWWWWXX6X:XBXFXNXRXTXZX^X`XbXXXXXXXXXXɼ hth1jhth1jOJQJ^JhthRMOJQJ^JhthRMOJPJQJ^J hth+h![ hthRMhthRMH*GVVVVWWWW&W2W>WJWLWWWWWWWWWWXFf d$IfgdPFf'd$If[$\$gdPFfc$d$Ifa$gdrXX*X,X.X0XY@YFfsFf$d$Ifa$gdrX d$IfgdPXXXYYHYLYNYTYXYZY\YYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZ(Z*Z,ZBZDZlZvZ|Z~ZZZZZZZZZZZ[[[.[X[Z[[[ؽhth#@XB*\ph hS'6 h#@X6hth#@X6 hth#@Xh#@XhaihthiT6 hthiThthai6 hthaih![hthRMH* hth1j hth+ hthRM:@YBYNYZY\YYYYYYYYYYY ZZZZZZZdgdPd-DM gdPFf%d$-DIfM gdPFf7!$d$Ifa$gdrXZ,Z[.[Z[[[[[[[olkdi'$$Ifl4FH $  t4%6    44 laf4ytCa$d$Ifa$gdCa d$IfgdCadgd#@X [[@\L\X\ss$d$Ifa$gdCad$If[$\$gdCaikd'$$IflFH $  t4%6    44 laytCa[\>\@\^^^^^^^^^^^^_ __ _H_X_Z_p_r________```J`L`````ÿάzslszs hth \ hth& hthG&hthG&6 hth.0 hthFhthai6hth6 hmy6hth n6h#@X hth3h3h0\ hth0\ hthaihth#@X6 hth#@Xhth#@XOJQJ^Jhth#@XOJPJQJ^J(X\Z\\\\zz$d$Ifa$gdCa d$IfgdCaikd($$IflFH $  t4%6    44 laytCa\\]]&]zz$d$Ifa$gdCa d$IfgdCaikd($$IflFH $  t4%6    44 laytCa&](]~]]]zz$d$Ifa$gdCa d$IfgdCaikdw)$$IflFH $  t4%6    44 laytCa]]]]]zz$d$Ifa$gdCa d$IfgdCaikd)$$IflFH $  t4%6    44 laytCa]^P^\^h^qq$d$Ifa$gdCad$-DIfM gdCaikdm*$$IflFH $  t4%6    44 laytCah^j^^^^qq$d$Ifa$gdCad$-DIfM gdCaikd*$$IflFH $  t4%6    44 laytCa^^^^^^^^^^^^^^ _}}}}}}}}}}}}dgdPd-DM gd#@Xikdc+$$IflFH $  t4%6    44 laytCa _______$d$-DIfM a$gdmyd$-DIfM gdPdgdP________q\DDDDD$d$-DIfM a$gdmyd$-DIfM gdPkd+$$IflrJ#| t44 laytiT_``\`r`6** d$IfgdPkd,$$Ifl֞TJ# t44 laytiTd$-DIfM gdPr`~`````` d$-DIfM gdP$d$-DIfM a$gdmy```aK88d$If[$\$gdPkdX-$$Ifl֞TJ# t44 laytiT``aa4a*hth6B*ph3fhthH*hth=o6hh=o hth=ohthB*phhth6hthB*ph hthhthzH*hth5hth5\hth8V6hth `6 h6 hj6&ffff`K3$d$-DIfM a$gd(Od$-DIfM gdPkd2$$Ifl0#!#v  t0644 l` apytffgg`K3$d$-DIfM a$gd(Od$-DIfM gdPkd3$$Ifl0#!#v  t0644 l` apytgghh`K3$d$-DIfM a$gd(Od$-DIfM gdPkd4$$Ifl0#!#v  t0644 l` apythh$$Ifl0#!#w  t0644 lapytqqrrgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkd?$$Ifl0#!#w  t0644 lapytrrrrgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkd@$$Ifl0#!#w  t0644 lapytrrrrgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdzA$$Ifl0#!#w  t0644 lapytrrLsPsgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdZB$$Ifl0#!#w  t0644 lapytPsRssgK$d$-DIfM a$gdtG[kd:C$$Ifl0#!#w  t0644 lapytRsssu>v@vxxxyy y(}}},~.~<>`b‚ ,.<xz|ɿؿؿؿؿؿؿا{{ hY0JjhY0JUh,ojh,oUh hthy] hH*hthy]H*hthH*hth5hth5\hth=o6 hth=o hthhth25B*\ph#hth2CJOJQJ\^JaJ0ssssg$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPjkdD$$Ifl# t0644 laytssttlT$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdP}kdD$$Ifl0#!#w t0644 layttt$u(ulT$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdP}kd>E$$Ifl0#!#w t0644 layt(u*uuulT$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdP}kdE$$Ifl0#!#w t0644 laytuu>ve$d$-DIfM a$gdtG[}kdxF$$Ifl0#!#w t0644 layt>v@vvvpX$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPzkd#G$$Ifl#  t 0644 lap ytvvvviT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdG$$Ifl0#!#v  t0644 lapytvv\w`wiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdH$$Ifl0#!#v  t0644 lapyt`wbwwwiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdI$$Ifl0#!#v  t0644 lapytwwJxNxiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdZJ$$Ifl0#!#v  t0644 lapytNxPx|xxiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkd5K$$Ifl0#!#v  t0644 lapytxxxxxxyidddT<$d$-DIfM a$gdtG[d-DM gdPgdPkdL$$Ifl0#!#v  t0644 lapyty"y$yyfzjzH33d$-DIfM gdPkdL$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt$d$-DIfM a$gdtG[jzlz{{`K3$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdM$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt{{||`K3$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdN$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt| |||`K3$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdO$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt||"}&}`K3$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdgP$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt&}(}}`D$d$-DIfM a$gdtG[kdFQ$$Ifl0#!#w  t0644 l` apyt}}(~,~pX$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPzkd3R$$Ifl#  t 0644 lap yt,~.~gR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdR$$Ifl0#!#w  t0644 lapytgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdS$$Ifl0#!#w  t0644 lapytgR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkd}T$$Ifl0#!#w  t0644 lapyt8<gR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdOU$$Ifl0#!#w  t0644 lapyt<>\`gR:$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkd!V$$Ifl0#!#w  t0644 lapyt`bgK$d$-DIfM a$gdtG[kdV$$Ifl0#!#w  t0644 lapyt‚DHpX$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPzkdW$$Ifl#  t 0644 lap ytHJރiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdX$$Ifl0#!#v  t0644 lapytiT<$d$-DIfM a$gdtG[d$-DIfM gdPkdTY$$Ifl0#!#v  t0644 lapytz~ia________dgdPkd!Z$$Ifl0#!#v  t0644 lapyt „Ąք؄ڄ܄ބ $h]ha$gd*Kh]h&`#$ $h]ha$gd)$&`#$a$gdS3h]hgdS3 &`#$gdtĄƄ҄Ԅքڄ܄ " hthy]h8Vh,ohz0JmHnHu hY0JjhY0JUhY   "dgdP901hP:p0\. A!"#$% mDyK 8http://www.ncjrs.gov/criminal_justice2000/vol_4/04b.pdfyK http://www.ncjrs.gov/criminal_justice2000/vol_4/04b.pdfyX;H,]ą'c$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5u/ gƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5u/ gƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5ugƦytD8$$If!vh5` 5H5t55*5*5u5u#v` #vH#vt#v#v*#vu:V l t5` 5H5t55*5u/ gƦytD8$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55/ 244 f4pPyt> Jkd $$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> $$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55/ 244 f4pPyt> Jkd $$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> v$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55244 f4pPyt> Jkd$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> v$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55244 f4pPyt> Jkds$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> v$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55244 f4pPyt> Jkd7$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> v$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55244 f4pPyt> Jkd$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> v$$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55244 f4pPyt> Jkd$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4pPyt> $$If!vh515555555#v1#v#v:V  44 P6,55/ 244 f4g ƦpPyt> Tkd#$$If 44ִ%7HYj{ # P6    24 af4g ƦpPyt> $$If!vh55 5#v#v #v:V l4 t4%655 5/ f4ytCa$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5/ ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCay$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5ytCa$$If!vh55 5#v#v #v:V l t4%655 5/ ytCa$$If!vh55y5<5~5#v#vy#v<#v~#v:V l t55|555/ ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555/ ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555/ ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555ytiT$$If!vh55=5<5<5<5B5#v#v=#v<#vB#v:V l t5555/ ytiT$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/ ` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/  pyt$$If!vh5H$#vH$:V l t065yt$$If!vh5!5#v!#v:V l t0655wyt$$If!vh5!5#v!#v:V l t0655wyt$$If!vh5!5#v!#v:V l t0655wyt$$If!vh5!5#v!#v:V l t0655w/ yt$$If!vh5H$#vH$:V l  t 065p yt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655v/  pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w` pyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/ ` pyt$$If!vh5H$#vH$:V l  t 065p yt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655wpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655wpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655wpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655wpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655wpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655w/ pyt$$If!vh5H$#vH$:V l  t 065/ p yt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655vpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655vpyt$$If!vh5!5#v!#v:V l  t0655vpyt#@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHX@X Naslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ P@P Naslov 27$8$@&H$^`CJ aJ P@P Naslov 3I7$8$@&H$^I`CJaJH@H Naslov 4$<@&5CJ\aJ>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa V^@V Standard (Web)dd[$\$OJPJQJ^J6U@6 Hiperveza >*B*phHV@H SlijeenaHiperveza >*B* phhC@"h Uvu eno tijelo teksta$dh7$8$H$`a$aJ>B@2> Tijelo tekstaCJ$aJ JBJ  Balloon Text1CJOJQJ^JaJF'QF Referenca komentaraCJaJB@bB Tekst komentaraCJaJBabB Comment Subject15\JOJ refentrydd[$\$CJOJQJaJNN 8VTekst balon iaCJOJQJ^JaJ8 @8 Podno~je  p#2)@2  Broj stranice0X@0 Istaknuto6]lOl Normal (Web)1d$dd[$\$!B*CJOJPJQJ^JaJphDjabD xcZPredmet komentara5\:@: *K Zaglavlje  p#6O6 G1CM33 7$8$H$OJQJNON G1 bodytextfp!dd[$\$CJOJQJaJJO"J bodytext"dd[$\$CJOJQJaJ        !      ܉3ÊvȋR/0#$ãģJ00xJ00J00J00J00 (J0 0 J0 0 J00J004J00x@0J0d0eL@0 J0n0o@0 J00@0 J00l@0 0 cdtksz{|}~ N S !t #:&+l023335677G:y?lAfIpI'LTL)O9OOOCRVdWzWFYVY`\w\Lctce!eHijllllxodqYrZr[r\r]r^r_r`rkrrrOsssjttu\uv^vv,wx_xxXygyyzpzz{5{{{{P||}E}}}~CVǀ -upsDž!TORSTUVWXdljΉ׉ى܉މ'-37;<_dflsyÊNJˊ̊ #'(CTY[bjpvz~‹ȋ̋Ћы !".47>FLRVZ[}:GJMPSVY^efٍ %&'-39?EFdxyz{ŽÎĎʎЎ֎׎ 0:;<=>?@FGijklmnoy$%&SY_`"(./V\bcӑԑՑ֑בّؑڑۑܑݑޑ01:;FGHUWZ[]`mnڒ.389>CNOmȓѓ֓ܓݓ &',1;<[ejopuzהؔٔڔ۔ܔݔ5jnoڕܕݕ578RTU8:;LNOșʙ˙̙͙ΙϙЙљ"$%PRSlnośǛț /0]_`GIJ؝ڝ۝\^_B-/0prs#$wyz<>?ãģRTUnpqäĤŤΤϤФѤҤӤԤդ֤פؤ٤ڤۤܤݤޤߤ00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0000{0{00{000 0 0 00 0 0 0 0 0 00 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 00 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 00 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0@0H00@0H00@0H00@0H00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0H00000000000000000000000000000000H00 cdtksz{ N S !t #:&+l023335677G:y?lAfIpI'LTL9OOOCRVdWzWFYVY`\w\Lctce!elxoYrZrkrrrOsssu\uv^vv,wx_xxXygyyzpzz{5{{{P||}E}}}~CVǀ -upsDž!TORSTUVWXdljΉ׉ى܉މ'-37_dfsyÊNJ#TY[jpvz‹ȋ̋ .47FLRV}:GJMPSVYe%&'-39?Exyz{ŽÎĎʎЎ֎ :;<=>?@FGijy$%&SY_`"(./V\bcӑԑՑ֑ޑ01:;FGHUWZ[]`mn.38>CNѓ֓ܓ &,1;ejopuzהؔڔ۔ܔݔ5jnoڕܕ57RT8:LNșʙ̙љ"$PRlnśǛ /0]_GI؝ڝ\^B-/pr#$wy<>ãģRTnp00000000000000000000000000000@0@0J00@0J00@0@000000J0+00000000000@0@00J0000J0 00000000000@0@0@0@0J0J0}@00000J0P0Q00o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o0oJ0o0p,J0o0J0 00oJ0q00o0oJ0t0uJ0t0J000o0o0o00o00o0o0o0o0o0o0o0o0o0oJ00zJ00yJ00J00J00 0oZ0J3Z0J3Z0J3Z0J3Z0J3J00J00J0.0J0.0J0.0J0.0J0.0J00CJ00J00CJ00J00 J00J00c J00J0;0J00J0 0;Z00 J00J0'0a J00J00J00J003J00 J00J000_ J00J00J00J00+J00J00J090] J00J00J00J0!0#J00J0 0J0B0[ J00J00J00J0)0J0$0 J0 0J00J00J00J00J010J0*0J00J0,0RJ00J0n0_J00J090 J0B0 J0Q0U J0,0Q J0,0R J0,0P J0 0J0B0J00J00Z0J3Z0J3J00eJ00eJ00 Z00 Z00 J00 J00 J00 J00J00J00 Z00 Z00 J00 J00 J00 J00J00Z00 Z00 Z00 J0 0 J0 0 J0 0 J00J00J00 Z00 Z00 J00 J00 J00 J00J00J00J00J00J00J00 J00 J00B0 0J00J00J00J00J00J00J0 0B0 0J0$0 J0$0 J0$0 J0$0 J00  J00 J0 0J0 0J0*0J0*0J0*0J0*0J0*0J0*0J0*0J0*0J0*0J0B0 J0B0J060,J00 J00 Z0j3 Z0j3 J00 J0`0J00 J00 Z0o3 J0b0J00 Z00 Z0s3 J0d0J00 J00 Z0w3 J0f0J00 J00Z0{3 J0h0J00 J00Z03 J0j0J00 J0$0 Z03 J00J00 J0*0J00J00 J00 J0B0 J00 J00 J00 J0B0J060,J060,J060,J060,J060,J060,J051J051J051J051J051 @0 J020 J020 J020 J0(1J020 J020 J020J00 J00 J040J040J040J040J040Z00 J060J060J060J060J060J00 J080J080J080J080J080J00J0:0J0:0J0:0J0:0J0:0J00J0<0J0<0J0<0J0<0J0<0J0$0 J0>0J0>0J0>0J0>0J0>0J0*0J0@0 J0@0 J0e1`f9J0@0 J0@0 J0@0J0B0 J0B0 J0B0 J0B0 J0B0 J0B0 J0^1LJ0B0J00J00Z0J3Z0J3Z0J3Z02X0J3X0J3X0N3 Z0N3 X0P3 X0P3 Z0P3 Z0R3 Z0R3 Z0T3 Z0T3 Z0V3 Z0V3 Z0X3 Z0X3 Z0Z3 Z0Z3 Z0\3 Z0\3 Z0^3 Z0^3 Z0`3 Z0`3 Z0b3 Z0b3 Z0d3 Z0d3 J0@2J0@2Z0J3J0E2Z0N3 Z0h3 Z0h3 Z0j3 Z0j3 Z0l3 Z0l3 Z0n3 Z0n3 Z0p3 Z0p3 Z0r3 Z0r3 Z0t3 Z0t3 J00@0Z0x3 Z0x3 Z0z3 Z0z3 Z0|3 Z0|3 Z0~3 Z0~3 J00@| 0Y/dZ03 Z03~ Z03z Z03y Z03u Z03t Z03p Z03o Z03k Z03j Z03f Z03e J02PZJ02OJ02NZ0J3J00Z0N3 Z03\Z03\ Z03\ Z03W Z03W Z03R Z03Q Z03M Z03L Z03H Z03G J00@m0H'Y,KZ037 Z037 J00J00J00J00J00 J00 J00 J00 J00 Z03- J00 @0Z03) Z03( Z03' Z03& J0R2J0R2Z0N3 %03336, R*2z7n@FXdD6Χ 8 $B,1r69BHLMNQShVX[`HeRs"W[]^_`abcefgijklmnopr(G* Or&"'1n:>CbKMNZOOOHPPP4QQQ6RRR,S|SSSTVX@YZ[X\\&]]]h^^ ___r``a\aaaFbbbczccdBdhdddffgh@iijkNl mmnopqqrrrPssst(uu>vvv`wwNxxyjz{||&}},~<`H"XZ\dhq      !"#$%&')*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFH Y:X !%,6!!!8@A@@0(  B S  ?2(2(t2(2(2(t2(42(P2($^2(d>2(,P2(42(N2(lP2(O2(O2(2(d 64~~ *     <4~~ (88   = *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCityC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region (g 707, a ProductID    ",X\{!()/BN%@GKU       ) * / > M a k  nqsw  #)V^v}cmdj!,5=GJOkulvy},4DNQU5?'S\dnpvx !!!!v""i#r#z################2$<$[$e$s$}$$$$$z&&&&&&&&b)s)6*9*,,_,h,o-y- //Z0b01111111111112 2&303U3Y3u33E8O888991=6=D=P=H>R>>>>>>>>>????0A6A8A>AAAHASAZA]AcABBBBBBBBBBDDDDgEsEFFGGHHHH%I3IJJJJJJJJLLOLSLrLvLLLCMHMlMqM@OKO|OOOO:P>PPPPPQQ`QlQQQQ RRRoStSSSSSSSST#T/TTTqU}UkVtVvV}VVVWWXXsYY ZZZZ=[I[[[\\\\]]]]]]__aaaab b bbb(b+b1b?bBbMbRbSbYbbbccddddLeXeeeffggaimi[jgjijljjjkk,l6lklzlllllmm-o9ovppqqkrtrrssssssssssssssssssssst&t*t1t=tEtFtMtRt]t^thtjtptvt|tttttttttttttttttttu uuu u(u3u9uFuRuVuZu\udueupuuu{uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuv vvv#v*v2v:vBvFvNvWvfvovpv{v|vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwwww&w4w8w9wAwBwMwTw\w]whwiwtwuwzw{wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx xxx*x-x.x7x8x=xAxKxLxUxYx]x_xcxdxjx|xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxy yyyy-y6y7yByIyUyXy_y`yeygyoywy~yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{${&{-{.{3{5{;{J{U{V{]{^{a{b{l{y{{{{P|X|^|h|q|x||||||||||||||||||||}}}}}}$})}/}0}6}E}K}L}O}U}]}m}p}q}u}v}|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~H~T~~~~~~~~~CKSW]flqw{"$%.3;<CEJKTY\]efmruv}ǀ΀րۀ (*12:<GMUY\]deqrwyƁ́ف "#')+-5=Fbhtz{łǂ͂΂ق݂%.8@IVYZ`dlmsu}ƒуڃۃ !"(38:AEMNQVaʄ҄ %+018?EFMDžυ܅ !%'./6:@T^djw|}dž̆܆߆ Ň·Ӈ #(/8>GILWX`dlmtu}ˆʈЈ؈݈  "(,34>Ήщ҉Չމ"&[ep|}׌48:FY] HTjm•ĕ~FHٙۙʚ͚69KNPUXZgi&.ţϣLNӤԤbdstjkrsy M N R Z (s{ ##9&A&+,k0s02233333355667777F:N:x??kAsAeIfIoIwI&L'LSL[L(O)O8O@OOOOOBRJRVVcWdWyWWEYFYUY]Y_\`\v\~\KcLcsc{cee e(eGiOijjllllwoocqkqXr`rjrkrrrrrNsOsssssitjtttuu[u\uvv]v^vvv+w,wxx^x_xxxWyXyfygyyyzzozpzzz{{4{5{{{{{{{O|P|||}}D}E}}}}}~&~~~:BCUVƀǀ ,-tuorsƅDž !STNYcdƉlj͉Ή։׉ۉ܉&',-2367:<^_cdklrsxy~ŠÊƊNJʊ̊ "#&(BCSTXYabijopuvyz}‹Njȋˋ̋ϋы  "-.3467=>EFKLQRUVY[|}9:FGIJLMOPRSUVXY]^df؍ٍ $',-2389>?DFcdw{ĎɎʎώЎՎ׎ /09@EGhoxy#&RSXY^`!"'(-/UV[\acґޑ/19;EHTUY[_`lnْڒ-.2379=>BGMOlmǓȓГѓՓ֓ۓݓ  %'+,06:<Z[deijnptuy~֔ݔ45ijmoٕڕܕݕ4578QRTU78:;KLNOǙșʙљ!"$%OPRSklnoěśǛț .0\]_`FGIJם؝ڝ۝[\^_AB,-/0oprs"$vwyz;<>?£ģQRTUmnpq¤äӤԤ333333kkEE| N N lm¤ŤФФҤҤӤԤjmӤԤ)K1   J%F"e+2ra XV4" Y c%&:xNw(h0 `o*         T߈7X;0PRο."`O/6~t)1Edd70|VNU__f1m0,&B3)PS2+U%7B3U%770sY;`OMAIqt)1ESsFHNHNPS|VNUf1m2+Iq[ZTIJ> -1Yd**-`\l 0>&/9Hms;bX|>0noS'oLhS=a1 / #` p |l m  N% 2 \4 4Q d * SETV[{&9C]Memx@$rNIV+P<ijvAU5h.o^?RO ejKu aw*KXb !DbEixmyirBVps WZw2 xI t\ Mn !~!x"r~" $+:$J$m$w$y$&@&G&7Z&2o&Lu&l'~'(]())O;*Q*ip*+"+JZ+eg+z,)z,2- 8-@-oR-JS-s-.8//g /~//@/D/`/j/.0FQ0Q0t01k1G1HB2Q2yZ2y23N344T42Y4-!5h+5{5h6y 7M{7#8D8sD899 B9X:,E:_:E;I;(;h;]<<<e4<;<<<Tp<=B==2= 4=|=G%>&> ? ?Hn?p?y~?}R@X@?AcAABtB!{BC(6CACTC_'K_$1=Zv n~Qj')(.~3<mIYJb8\ct"&=26*N.Oj1k~"S9H^d+wPSf `O*r-8t?}<JpHi/ !Z0TB $66;arc7lTEj D6d2>3;P3/:RW\ DQp;IaVT*iTsO%V [{(WMg,x2}~<piOTmvt*`4qK (#BYbg<XY7`S{z$DYZ0*+iZ.m{uT;UJ[ ?N^{@2qT#nen2&4^njw2<@dfb(O02C4A_jy3G&@$U n)*QE)i:A\@Sk_sB*Fl(<bEdt. , ,:f=k@!(AKe?NAM| =isR#9r8u;5'Uh59DaZsa+Xefx1e>+W"Xv{+{k~>&4D6F{W$S3~<XV? \d'JpzV%.lu Z=W`it -*_.dWgaD3Y)\9@^ &)n(539?X_Y&uc?hXbLfzZtlMoN{bfye 5fInuǀXdlj׉ى܉މ'-37;<_dfsyÊNJˊ̊#'(TY[jpvz~‹ȋ̋Ћы !".47FLRVZ[:GJMPSVYef %&'-39?EFxyz{ŽÎĎʎЎ֎׎ :;<=>?@FG%&SY_`"(./V\bc01:;FGHUWZ[]`mn.389>CNOѓ֓ܓݓ &',1;<ejopuzݔ5jnoڕܕݕ578RTU8:;LNOșʙ˙"$%PRSlnośǛț /0]_`GIJ؝ڝ۝\^_-/0prs#$wyz<>?ãģRTUnpqYcYcYc3@ llht'llc ccccccccccccc c!c$c'c(c)c*c+c-c.c/c0c1c2c3c4c5c6c7c8c9c:c;c<c?cAcCcFcGcHcIcJcKcLcNcRcScTcU 0@ "*.02468<>BDFLRTVXZ^`bdfhjlnprtvxz|UnknownxySilvija Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial9AdvTimescFuturaBT-BoldTimes New RomanI& ??Arial Unicode MS5& zaTahoma7&  VerdanaUUtopiaTimes New Roman?5 z Courier New;Wingdings"1Նp&T*T*!4dLL 2qHP ?8V2 SudioniciSilvijaSilvijaP            Oh+'0  4 @ L Xdlt| SudioniciSilvijaNormalSilvija163Microsoft Office Word@89@I@ΐ*@ OA՜.+,D՜.+,< hp  Home*TL'  Sudionici Naslov 8@ _PID_HLINKSA+>8http://www.ncjrs.gov/criminal_justice2000/vol_4/04b.pdf   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~      !#$%&'()0Root Entry Fv1lA2Data JZ1TablexeBWordDocument;SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8"CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q