Naslov
Organizacija litoloških podataka te prikaz tehnike izrade hidrogeoloških profila na primjeru vodonosnika Velika Kopanica
(Organisation of the lithology data and the review of the hydrogeology cross-section creation technique on the example of the aquifer Velika Kopanica)

Autori
Vuletić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.04

Godina
2006

Stranica
32

Mentor
Posavec, Kristijan

Ključne riječi
litološki stup; hidrogeološki profil; bušotine; LogPlot; RockWorks; Access; Visual Basic; Velika Kopanica
(lithology log plot; hydrogeology cross-section; boreholes; LogPlot; RockWorks; Visual Basic; Velika Kopanica)

Sažetak
S posebnim naglaskom na korištenje novog pristupa u izradi litoloških stupova i hidrogeoloških profila provedena je obrada litoloških podataka iz 8 novih strukturno-piezometarskih bušotina na primjeru crpilišta Velika Kopanica - Babina Greda. Tradicionalan način izrade litoloških stupova i hidrogeoloških profila u LogPlot-u i RockWorks-u se temelji na tome da se podaci u programe upisuju ručno, ne pohranjuju se na “ profesionalan“ način, ne mogu se koristiti u druge namjene, a obrada velikog broja podataka nije niti brza niti jednostavna. Iz tog je razloga, za izradu litoloških stupova i hidrogeoloških profila korištena nova tehnika koja omogućuje organizaciju i pohranu litoloških podataka u bazi podataka kao što je Access te pomoću namjenskih Visual Basic programa omogućuje automatizirani prijenos podataka iz Accessa u programske pakete LogPlot i Rockworks u kojima se vrši izrada litoloških stupova i hidrogeoloških profila. Šljunkoviti vodonosni sloj “ Velika Kopanica” pripada istočnoslavonskom području. Nalazi se između Save na jugu i linije Vrpolje-Cerna na sjeveru. U području između V. Kopanice, Babine Grede i Kruševice sloj ima hidrogeološki najpovoljnije karakteristike. Regionalna hidrogeološka istraživanja koja su provedena tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća rezultirala su odabirom lokacije između Velike Kopanice i Babine Grede kao najpovoljnije za smještaj crpilišta čije su zalihe dostatne za vodoopskrbu cijele regije. Zbog pomanjkanja sredstava crpilište na odabranoj lokaciji nije realizirano. U međuvremenu je izrađen projekt budućeg kanala Sava – Dunav čija trasa prolazi sredinom planiranog bunarskog polja. Zbog nedostatnih količina vode tijekom 2004. godine oživljava ideja o izgradnji regionalnog crpilišta. Zbog projektirane trase kanala napušta se istražna lokacija i započinje s istražnim radovima južnije, bliže Savi. Tijekom 2005. godine izvedeno je osam bušotina i to šest sjeverno i dvije južno od autoputa Zagreb – Lipovac. Provedenom interpretacijom novih litoloških podataka bušenja, može se zaključiti da je stara lokacija crpilišta odabrana osamdesetih godina hidrogeološki najpovoljnija jer su proslojci sitnozrnatijeg materijala u sloju rijetki, a debljina krovinskih naslaga vodonosnika je u prosjeku preko 10 m, što predstavlja solidnu zaštitu vodonosnika. Od novih lokacija istraženih tijekom 2005. god., lokacija uz Savu ima manji udjel glinovito-prašinastog materijala u šljunkovito-pjeskovitom sastavu vodonosnika. Međutim, ovdje su krovinske naslage tanke, u prosjeku ispod 5m, što znači da je vodonosnik na ovoj lokaciji relativno slabo zaštićen od onečišćenja s površine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA