Pregled bibliografske jedinice broj: 393658
Ustaštvo i Nezavisna Država Hrvatska između znanstvenih istraživanja i političkih odrednica
Ustaštvo i Nezavisna Država Hrvatska između znanstvenih istraživanja i političkih odrednica // Hrvatska između slobode i jugoslavenstva : zbornik radova sa znanstvenog skupa / Jonjić, Tomislav ; Matijević, Zlatko (ur.).
Zagreb: Naklada Trpimir : Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata grada Zagreba, 2009. str. 377-398 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 393658 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ustaštvo i Nezavisna Država Hrvatska između znanstvenih istraživanja i političkih odrednica
(Ustasha Movement and the Independent State of Croatia between Scientific Researches and Political Determinants)
Autori
Birin, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Hrvatska između slobode i jugoslavenstva : zbornik radova sa znanstvenog skupa
/ Jonjić, Tomislav ; Matijević, Zlatko - Zagreb : Naklada Trpimir : Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata grada Zagreba, 2009, 377-398
ISBN
978-953-55421-1-7
Skup
Znanstveni skup Hrvatska između slobode i jugoslavenstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.01.2008. - 09.01.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ustaški pokret; Nezavisna Država Hrvatska; Bleiburg
(Ustasha Movement; Independent State of Croatia; Bleiburg)
Sažetak
Slom komunizma i raspad Jugoslavije otvorio je početkom 1990ih mogućnost za objektivniju znanstvenu analizu i reinterpretaciju novije hrvatske povijesti, osobito kada je riječ o Ustaškom pokretu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Umjesto toga, dotadašnje su ocjene jugoslavenske historiografije, koje su se uklapale u političko-ideološke okvire koje je nametala komunistička partija i jugoslavenska država, postale i službenom verzijom hrvatske historiografije. Svaki pokušaj osporavanja i reintepretacije tih političko-ideoloških ocjena i teza, kojima se tijekom skoro pedeset godina sustavno ocrnjivao ustaški pokret i NDH, pritom se, od jednog dijela povjesničara, proglašava pukim političkim i historiografskim revizionizmom odnosno “ historiografskom retardacijom i društveno-političkom anomalijom” . Kada je o ustaškom pokretu riječ, on se tako i dalje prikazuje naci-fašistički pokret za koji je izgleda bitno jedino to da je u borbi za neovisnu Hrvatsku zagovarao najradikalnije metode borbe i za koji se tvrdi da je bio opsjednut nasiljem dok se, nasuprot tome, analiza uvjeta u kojima je nastao i oblikovao se, analiza njegovih osnovnih ciljeva i vanjsko-političkih čimbenika koji su predodredili buduća savezništva, pritom jednostavno izostavlja ili stavlja u drugi plan. Istovjetna “ znanstvena” metodologija – koja svjesno prešućuju uzroke a ističe posljedice, koja događaje i procese hotimično vadi iz povijesnog konteksta i njima manipulira – vidljiva je i u pristupu NDH koja se i dalje prikazuje tek kao puka naci-fašistička tvorevina. S podjednakim žarom, s kojim se u historiografiji i dalje često preuveličavaju zločini poraženih, istovremeno se besramno umanjuju zločini pobjednika, kako to najbolje pokazuje primjer Bleiburga i Križnog puta. Ovo političko-ideološko tumačenje novije hrvatske povijesti – na koje je ukazano nizom primjera – postalo je i službenim stajalištem Republike Hrvatske te je, na neki način, legalizirano Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske. Prilika da se, osiguravanjem ustavne neutralnosti države prema sukobima iz prošlosti, jednom zauvijek prevladaju stare podijele na taj je način propuštena što je hrvatsku historiografiju ponovno podredilo političkim a ne znanstvenim odrednicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
