Naslov
Udvojeni suglasnici (geminate) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
(Double Consonants (Geminates) in Croatian-Glagolitic Texts)

Autori
Mihaljević, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Vidjeti Ohrid : Referati hrvatskih sudionica i sudionika za XIV. Međunarodni slavistički kongres (Ohrid, 10.-16. rujna 2008.) / Samardžija, Marko - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2008, 43-64

ISBN
978-953-296-000-6

Skup
XIV. Međunarodni slavistički kongres

Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 10.09.2008. - 16.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geminate; udvojeni suglasnici; hrvatski crkvenoslavenski jezik
(geminates; doubled consonants; Croatian Church Slavonic language)

Sažetak
Udvojeni suglasnici u hrvatskoglagoljskim tekstovima mogu se podijeliti na tri skupine: 1. one u stranim riječima, 2. one nastale ulančavanjem i potpunom asimilacijom (rassuditi) i 3. one nastale ispadanjem jerova. U 1. riječ je samo o preuzimanju stranoga načina pisanja. Osim udvojenih suglasnika, u 2. su česti primjeri etimološkoga pisanja (razsuditi) te stegnuti oblici s jednim suglasnikom (rasuditi). Tu se udvojeni izgovor mora pretpostaviti barem kao međustupanj. Bez toga je teško opisati promjenu zž u žd. U 3. je skupini uvijek udvojeni suglasnik, a žž se nikad ne mijenja u žd. Zbog različita ponašanja primjeri iz 2. i 3. moraju biti različito prikazani. Autor pokazuje kako se to može napraviti s pomoću autosegmentne fonološke teorije. U oba je slučaja riječ o izvedenim geminatama za koje nije prihvatljiv jednokorijenski prikaz s pridruženom morom. Primjeri iz 2. ne mogu se prikazati ni kao dvije istovrsne melodije pridružene dvama korijenima ako se asimilacija opisuje kao širenje. Takav bi prikaz za one primjere iz 3. koji su unutar morfema kršio načelo OCP. Zato se za 2. predlaže prikaz u kojemu su dva korijena pridružena jednoj melodiji, a za 3. prikaz u kojemu dva identična suglasnika pripadaju pristupu dvaju susjednih slogova od kojih je prvomu jezgra prazni samoglasnik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA