Pregled bibliografske jedinice broj: 393411
Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer
Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer // Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku / Savić, Svenka ; Anić, Rebeka Jadranka (ur.).
Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 2009. str. 206-222 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 393411 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer
(Marija Jurić Zagorka and Josip Juraj Strossmayer)
Autori
Barudžija, Gordana ; Anić, Rebeka Jadranka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku
/ Savić, Svenka ; Anić, Rebeka Jadranka - Novi Sad : Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 2009, 206-222
ISBN
978-86-7188-110-4
Skup
Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 07.03.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
žene ; ženska prava ; novinarstvo ; roman ; Malleus Maleficarum
(women ; women's rights ; journalism ; novel ; Malleus Maleficarum)
Sažetak
Na temelju pisama koje je Marija Jurić Zagorka uputila biskupu Strossmayeru a koja su sačuvana u Biskupijskom arhivu Đakovo i Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te biografskom Zagorkinom tekstu "Što je moja krivnja", sačuvanom u Arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i na temelju objavljenih Zagornikih autobiografskih i biografskih zapisa te nekih njezinih novinarskih i književnih radova, u prvom i drugom poglavlju članka analizira se uloga koju je u Zagorkinom radu i životu imao biskup Josip Juraj Strossmayer kao i Zagorkino vrednovanje te uloge. Razdoblje u kojemu se analiziraju odnosi između biskupa Strossmayera i Zagorke ograničeno je na godine između 1896. i 1905. Posebna pozornost posvećena je Strossmayerovom poticaju Zagorki da napiše povijesni roman u kojemu će, opisujući progonstvo vještica, obraditi temu dostojanstva i uloge žene. Treće poglavlje odnosi se na razdoblje života Marije Jurić Zagorke nakon Strossmayerove smrti. U njemu je prikazana sudbina Zagornika romana Grička vještica, koji je Marija Jurić Zagorka napisala upravo na poticaj biskupa Strossmayera. Autorice ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja međusobnog odnosa Marije Jurić Zagorke i biskupa Strossmayera budući da postoje naznake o postojanju i drugih pisama između Zagorke i Strossmayera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Teologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941560-1542 - Religijski pluralizam, postmoderni religijski pokreti i hrvatski identitet (Tadić, Stipan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
