Naslov
Profesionalne alergijske bolesti u Hrvatskoj
(Occupational allergic diseases in Croatia)

Autori
Macan, Jelena ; Kanceljak-Macan, Božica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Prvi kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa s međunarodnim sudjelovanjem- Zbornik radova / Stipić Marković, A., Čvoriščec, B. - Zagreb : Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2009, 26-27

ISBN
978-953-6201-15-0

Skup
Prvi kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2009. - 23.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
profesionalne bolesti; profesionalna astma; profesionalni alergijski kontaktni dermatitis; kontaktni alergeni; azitromicin
(occupational diseases; occupational asthma; occupational allergic contact dermatitis; contact allergens; azithromycin)

Sažetak
Profesionalna bolest (PB) označava pravno definiranu kategoriju bolesti prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti (NN 162/98 i NN 107/07), te Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 102/98). Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, a utvrđena dijagnoza PB bolesniku donosi specifične pravne, financijske i socijalne beneficije. Prema važećoj Listi profesionalnih bolesti, profesionalne alergijske bolesti (PAB) sadržane su u dijelu liste koji se odnosi na bolesti uzrokovane kemijskim tvarima s alergogenim djelovanjem, bolesti kože uzrokovane tvarima s alergijskim ili nadražujućim djelovanjem, alergijski alveolitis, astmu uzrokovanu udisanjem tvari s alergijskim ili nadražujućim djelovanjem, te alergijski rinitis. Prema godišnjim izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za period 2002.-2007.godine, profesionalne kožne bolesti činile su 8-14%, a profesionalne astme 2-5% svih PB. Pri tome nisu prikazivane zasebno alergijske i iritativne kožne bolesti i astma, pa prema ovim izvještajima nemamo točnih podataka o pojavnosti PAB na razini RH. U navedenom periodu zabilježena su i 3 slučaja profesionalnih alergijskih alveolitisa. U ambulanti medicine rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u zadnjih 10 godina utvrđena su 4 slučaja profesionalne alergijske astme od koja su 3 bila uvjetovana senzibilizacijom na pšenično brašno u pekara, a jedan senzibilizacijom na lateks u medicinske sestre. U istom periodu utvrdili smo 49 slučajeva profesionalnih alergijskih kontaktnih dermatitisa (PAKD). Najčešći uzročni kontaktni alergeni u PAKD bili su soli tvrdih metala (53, 1%), guma i dodaci gumi (18, 4%), profesionalni frizerski alergeni (8, 2%), antibiotici (8, 2%), te epoksidne smole (6, 1%). U skupini antibiotika, uz amoksicilin i ampicilin, utvrdili smo i po prvi puta opisali u literaturi profesionalnu kontaktnu senzibilizaciju na azitromicin. PAKD je najčešće utvrđen kod radnika u građevinarstvu (22, 4%), obućarstvu (14, 3%), kemijskoj, metalskoj industriji i u frizera (svaki 12, 2%). U 26 (53%) slučajeva PAKD, vrijeme od početka radne izloženosti uzročnom alergenu do pojave simptoma bolesti bilo je 15 godina ili više, u 15 (30, 6%) slučajeva taj period je iznosio 5-14 godina, a u 6 (12, 2%) slučajeva 1-4 godine. Kako soli tvrdih metala i dodaci gumi čine više od 80% uzročnih alergena u utvrđenim PAKD, potrebno je rano otkrivanje te senzibilizacije u sklopu profesionalne orijentacije i pregleda radnika prije zapošljavanja kao važne mjere u prevenciji i dijagnostici PAKD koji predstavlja najčešću PAB danas u RH.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA