Naslov
Kukuruzna zlatica- invazivna ili gospodarski štetna vrsta- status u RH (stvarnost i regulativa)
(Western corn rootworm- invasive or economically dangerous species- status in Croatia (reality and legislation))

Autori
Igrc Barčić, Jasminka ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite 1-2/2009 (dodatak) / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 11-12

Skup
53. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2009. - 13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruzna zlatica; Hrvatska; sprečavanje širenja; štete
(western corn rootworm; Croatia; prevention of spreading; damages)

Sažetak
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je „ Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja kukuruzne zlatice. To je još jedan korak u usklađivanju zakonodavstva s onim u EU. Obzirom na stvarno stanje kukuruzne zlatice u RH postavlja se pitanje kome je ovaj pravilnik namijenjen i u kojoj mjeri će on spriječiti širenje zlatice i ekonomske štete? Cjelokupno područje se prema pravilniku dijeli na zaraženo i nezaraženo. Veći dio kontinentalne Hrvatske smješten je u zaraženom području. Ono je definirano kao područje u kojem je zaraza utvrđena u dvije uzastopne godine. U 2007. područje RH zaraženo kukuruznom zlaticom prostiralo se na 28.000 km2. Na tom području uzgaja se oko 95% ukupne proizvodnje kukuruza u RH. Na površini koja obuhvaća 12.000 km2 visina populacije dosegla je razinu na kojoj može uzrokovati ekonomske štete. Prve ekonomske štete zabilježene su u Baranji 2002., a visina šteta ovisila je o klimatskim uvjetima pojedine godine. Štete su bile veće u sušnim, a niže u vlažnijim godinama. U zaraženom području, prema pravilniku, sjetva kukuruza treba se izostaviti najmanje jednom u 3 godine, u plodoredu se trebaju izbjegavati soja i biljke iz porodice Cucurbitaceae, te provoditi mjere temeljene na najnovijim znanstvenim dostignućima. Ne navodi se na kojim dostignućima, a struku o tome nitko ništa nije pitao. Pojas oko granice zaraženog područja širok 40 km (10 km unutar i 30 km prema van) definira se kao područje zadržavanja. U tom pojasu nalaže se provođenje plodoreda. Mjere koje su propisane za zaraženo područje i područje zadržavanja vrijede za 95% uzgojnog područja kukuruza. Nije jasan sustav nadzora i kažnjavanja u slučaju njihovog neprovođenja. Nije jasno tko će poljoprivredne proizvođače uputiti u pravilnik i do koje mjere će ga oni ispravno protumačiti i poštivati kada je sustav nadzora nedefiniran. Na nezaraženom području u slučaju pronalaska zlatice, ministar određuje granice tzv. demarkiranog područja koje se dijeli u žarište zaraze, sigurnosno područje i zaštitni pojas. Za svako od ovih područja definirane su mjere kao što su: zabrana premještanja bilja tijekom vegetacije, berbe u vrijeme pojave odraslih, premještanja tla, obveza čišćenja strojeva, poštivanja plodoreda, suzbijanja odraslih tijekom vegetacije i praćenje pojave štetnika. Za provođenje ovih mjera zadužena je fitosanitarna inspekcija, iako je pitanje koliko one imaju smisla u uvjetima RH. Teško je vidljivo kako će pravilnik pridonijeti sprječavanju šteta s obzirom na stvarnu situaciju sa kukuruznom zlaticom u RH. Budući da pri izradi pravilnika nisu iskorištena iskustva domaćih znanstvenika, proizlazi da je namjera bila pravilnikom zadovoljiti uvjete koje traži EU, a ne stvarna briga za dobrobit hrvatske poljoprivrede.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA