Naslov
Kukuruzna zlatica- stvarnost i status u Republici Hrvatskoj
(Western corn rootworm- the reality and the current status in Croatia)

Autori
Bažok, Renata ; Igrc Barčić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
5. Simpozij o zaštiti bilja u BiH, Zbornik rezimea / Ostojić, Ivan - Sarajevo : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2008, 6-6

Skup
5. Simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 16.12.2008. - 18.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruzna zlatica; kukuruz; zakonska regulativa
(western corn rootworm; maize; legislation)

Sažetak
U 2007. područje RH zaraženo kukuruznom zlaticom prostiralo se na 28.000 km2. Područje s ekonomskom populacijom proteže se na 12.000 km2. U tom području nalazi se oko 50% ukupnih površina pod kukuruzom u RH. Prema procjeni na 25% površina učestala je ponovljena sjetva. Prve štete su zabilježene u Baranji 2002., a do danas visina šteta ovisi o klimatskim uvjetima pojedinih godina. Iako se zlatica proširila na glavninu uzgojnog područja u kojem se proizvodi 95% cjelokupne količine kukuruza, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je 11.07.2008. „ Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja kukuruzne zlatice„ . Pravilnik je još jedan korak u usklađivanju zakonodavstva s EU. Obzirom na štetnika, cjelokupno područje RH dijeli se u zaraženo i nezaraženo. Veći dio kontinentalne Hrvatske smješten je u zaraženom području koje je definirano kao područje u kojem je zaraza zlaticom utvrđena u dvije uzastopne godine. Pojas oko granice zaraženog područja širok 40 km koji se proteže 10 km unutar i 30 km prema van definira se kao područje zadržavanja. U tom pojasu nalaže se provođenje plodoreda. U ostatku zaraženog područja sjetva kukuruza treba se izostaviti najmanje jednom u 3 godine, u plodoredu se trebaju izbjegavati soja i bilje iz porodice Cucurbitaceae, te provoditi mjere temeljene na najnovijim znanstvenim dostignućima. Na nezaraženom području u slučaju pronalaska zlatice, ministar određuje granice tzv. demarkiranog područja koje se dijeli u žarište zaraze, sigurnosno područje i zaštitni pojas. Za žarište zaraze definirane su mjere kao što su: zabrana premještanja bilja tijekom vegetacije, berbe u vrijeme pojave odraslih, premještanja tla, te obveza čišćenja strojeva, poštivanja plodoreda i suzbijanja tijekom vegetacije. Slične mjere su određene i za sigurnosno područje, dok je za zaštitni pojas propisana mjera praćenja pojave štetnika. Pravilnik propisuje mjere ali ne propisuje sustav nadzora i kažnjavanja u slučaju da se one ne provode. Malo je vjerojatno da će mali poljoprivredni proizvođači pročitati ovaj pravilnik, te ga ispravno protumačiti. Stoga je unatoč vrlo detaljnom pravilniku teško vidljivo kako će on pridonijeti sprječavanju šteta obzirom na stvarnu situaciju sa kukuruznom zlaticom u RH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA