Naslov
Genetski preinačene Bt kulture
(Gemetically modified Bt crops)

Autori
Igrc Barčić, Jasminka ; Edwards, Richard C. ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
49. seminar biljne zaštite : knjiga sažetaka ; u: Glasilo biljne zaštite 1/2005 (dodatak) / Maceljski, M. - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005, 72-73

Skup
Seminar biljne zaštite (49 ; 2005)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2005. - 11.02.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Bacillus thuringiensis; genetski modificirane biljke; kukuruz
(Bacillus thuringiensis; genetically modified plants (GMO); corn)

Sažetak
Razvoj metoda genetskog inžinjerstva omogućio je genetske transformacije biljaka u smjeru njihove otpornosti na štetnike. Kao izvor otpornosti u transformacijama se najčešće koriste geni bakterije Bacillus thuringiensis koji kodiraju proizvodnju deltaendotoksina. Biljke s ugrađenim genima bakterije B. thuringiensis nazivamo još i « ; Bt biljke» ; ili « ; insekticidne» ; biljke. Danas je poznato oko 90 gena koji kodiraju proizvodnju različitih deltaendotoksina, a u praksi se koristi njih 10. Prva ugradnja B.t. gena obavljena je na duhanu 1987.godine. Već se 1993. godine spominje uspješan prijenos gena u 50 različitih kulturnih biljaka od kojih se kao ekonomski najinteresantnije navode duhan, pamuk, rajčica i kukuruz. Zbog velikog ekonomskog značaja kukuruza kao i zbog činjenice da se najvažniji štetnici kukuruza, kukuruzni moljac i kukuruzna zlatica, mogu uspješno suzbijati deltaendotoksinima bakterije B.thuringiensis, rad na genetskim modifikacijama kukuruza je vrlo intenzivan. Prvi B.t. kukuruz otporan na kukuruznog moljca zasijan je 1996.g. u SAD-u na 1, 4% površina pod kukuruzom. Već nakon 2 godine udio površina dosegao je 19%. Zbog stava javnosti kao i zbog zabrane sjetve GM biljaka u zemljama Europske unije udio površina pod B.t. kukuruzom stagnirao je neko vrijeme i u SAD. Nakon otkrića deltaendotoksina učinkovitog na kukuruznu zlaticu kao i obavljenih istraživanja GM hibrida otpornih na oba štetnika, kukuruznu zlaticu i kukuruznog moljca udio površina pod B.t. kukuruzom ponovno je počeo rasti i dosegao 32% ukupnih površina pod kukuruzom u SAD. Korištenje B.t. kukuruza uvelike ovisi o stavu proizvođača, kao i o stavu potrošača kukuruza. Kako bi se mogli formirati osobni stavovi nužno je podrobno informirati javnost o pozitivnim i negativnim stranama ovih proizvoda. Od pozitivnih strana navodimo da je učinkovitost koju su pokazale ove biljke bolja ili jednaka od učinkovitosti kemijskih insekticida, korištenjem transgenih biljaka smanjujemo rizik izlaganja proizvođača insekticidima, izbjegavamo troškove nabave i primjene insekticida (uključuje rad, nabavku i održavanje aparata za primjenu sredstava), a gledajući dugoročno smanjuje se visina populacije štetnika u okolini. Negativne strane insekticidnih biljaka su u činjenici da korištenje ovih biljaka ne mora nužno osigurati viši prinos tako da očekivanja proizvođača mogu ponekad biti iznevjerena. Sigurnosne zone tzv. « ; refuge» ; koje usporavaju razvoj rezistentnih individua su propisane zakonom, tako da poštivanje zakona povećava vrijeme i troškove sjetve. Štetnici mogu razviti rezistentnost na GM biljke. Ukoliko se pojave drugi štetnici koji nisu osjetljivi na B.t. toksin može se javiti potreba primjene kemijskih insekticida u svrhu suzbijanja tih štetnika. Prigodom izvoza GM uroda ili proizvoda dobivenih od ovih biljaka mogu se javiti neka ograničenja. Zabrinutost oko kontaminacije biljaka koje nisu GM kao i onih u ekološkoj proizvodnji polenom GM biljaka vrlo je velika. U Hrvatskoj do kraja 1997.g. nije postojala zakonska regulativa koja bi propisivala istraživanja i sjetvu GM biljaka. Od 1998.g. postojalo je povjerenstvo za nadzor i provedbu pokusa s GM biljakama koje je odobravalo uvoz malih količina sjemena namijenjenih pokusima i propisivalo uvjete pod kojima se pokusi moraju provoditi. Krajem 1998.g. donesen je zakon kojim se zabranjuju i sva istraživanja vezana na GM biljke, ali se ne zabranjuje uvoz gotovih proizvoda koji sadrže GM organizme. U zemljama Europske unije bila je zabranjena sjetva GM biljaka ali istraživanja nikada nisu bila zabranjena. Kako je Europa u posljednje vrijeme liberalizirala svoj stav o sjetvi GM a Hrvatska će postati dio te zajednice , nužno je preispitati stav o ovoj problematici.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA