Naslov
Štete od kukuruzne zlatice - kakve jesu i kolike mogu biti
(The damages caused by WCR - the current and possible situation)

Autori
Igrc Barčić, Jasminka, Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
47. Seminar biljne zaštite : knjiga sažetaka ; u: Glasilo biljne zaštite 1/2003 (dodatak) / Maceljski, M. - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003, 7-8

Skup
Seminar biljne zaštite (47 ; 2003)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2003. - 14.02.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruzna zlatica; kukuruz; štete
(western corn rootworm; maize; damage)

Sažetak
Od 1995.g. kada je prvi puta utvrđena prisutnost kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u Hrvatskoj Zavod za poljoprivrednu zoologiju je upozoravao stručnjake i poljoprivrednike na veliku potencijalnu opasnost od ovog štetnika. Visinu populacije koja može prouzročiti ekonomske štete utvrdili smo u najistočnijim dijelovima Hrvatske već u 2000.g. Zbog ekstremnih klimatskih prilika u 2000.g. nivo populacije je pao, pa u 2001.g. nisu zabilježene veće štete. U 2002.g. uočena je visoka populacija odraslih oblika na području Baranje i u okolici Vinkovaca. Temeljem dojava stručnjaka HZPPS obiđena su polja na području Baranje na kojima su uočene vrlo velike štete od ličinki kukuruzne zlatice. Na njima je ocjenjeno oštećenje korijena te utvrđen gubitak prinosa. Na polju veličine 1, 3 ha u Topolju u Baranji utvrđena je šteta od ličinki, ali i šteta od odraslih oblika. Na polju u Karancu utvrđene su povijene biljke, a na parceli u Andrijaševcima je na cijelom polju utvrđeno 92 % povijenih biljaka. Temeljem ovih nalaza pristupilo se temeljitoj procjeni visine prouzrokovanih šteta na ova tri polja. Štete su utvrđivane temeljem 3 osnovna kriterija: a) vađenjem korijena, ispiranjem i ocjenjivanjem stupnja oštećenja ; b) utvrđivanjem postotka poleglih biljaka na parceli ; c) vaganjem prinosa zaraženih i nezaraženih biljaka ; Ispiranje korijena i ocjenjivanje šteta na poljima s vidljivim simptomima pokazalo je da su štete u 2002.g. na promatranim poljima bile daleko iznad praga tolerantnosti. Na poljima na kojima nije bilo vidljivih simptoma u obliku polegnuća prosječna ocjena oštećenja korijena bila je na nivou ili ispod praga tolerantnosti. U Topolju je utvrđena prosječna ocjena oštećenja korijena od 5, 5. Zabilježeno je 28% potpuno poleglih biljaka koje nisu uopće dale prinos, 68% povijenih biljaka kod kojih je utvrđen gubitak prinosa od 44, 6%, te svega 4% uspravnih biljaka. I te su biljke bile oštećene ali zbog nedostatka neoštećenih biljaka nije bilo moguće utvrditi je li prinos oštećenih i uspravnih biljaka bio ispod prinosa kojeg bi dale neoštećene biljke. Zbog povoljnog rasporeda oborina tijekom srpnja i kolovoza došlo je do jake regeneracije korijena koja je umanjila moguće gubitke prinosa. Dio izgubljenog prinosa odnosi se i na gubitke uslijed šteta od odraslih oblika i slabe oplodnje. Prema podacima vlasnika parcele cjelokupni gubitak uzrokovan ovim štetnikom bio je 85%. U Karancu se ocjena oštećenja korijena kretala od 2, 75 do 4, 09, a udio povijenih biljaka bio je od 2 do 14%. Razlike u prinosu uspravnih i povijenih biljaka kretale su se od 10, 8 do 28, 2%. Ukupni gubitak prinosa kretao se od 0, 3 do 2, 5% a uočavala se korelacija između ocjene oštećenja korijena i gubitka prinosa. U Andrijaševcima je utvrđeno 92% povijenih biljaka sa značajnim štetama na prinosu. Populacija kukuruzne zlatice iz godine u godinu značajno raste što pridonosi sve većoj vjerojatnosti da će do šteta u ponovljenoj sjetvi kukuruza dolaziti na sve većem području. Iako je u svim medijima upozoravano na značaj ovog štetnika i na potrebu izbjegavanja ponovljene sjetve kukuruza, poljoprivredni proizvođači se nisu pridržavali ovih upozorenja. Statistički podaci o ukupnim poljoprivrednim površinama po županijama Republike Hrvatske i podaci o površinama pod kukuruzom ukazuju da idući prema zapadu postotak zastupljenosti kukuruza u plodoredu raste. Isto tako se smanjuje prosječna veličina parcele i povećava udio gospodarstava s pretežito stočarskom proizvodnjom kojima je kukuruz najznačajnija kultura. Zapadna linija proširenja kukuruzne zlatice u 2002.g je Mali Bukovac- Carevdar- Dubrovčak Lijevi- Mala Gorica-Hrvatska Kostajnica na granici s B i H. Procjenjuje se da je zaraženo područje od 19, 000 km2 na kojem se uzgaja 250, 000 ha kukuruza.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA