Naslov
Morfološko-anatomska svojstva korijena nekih genotipova soje
(The morphological and anatomical characteristics of the root of several soya genotypes)

Autori
Britvec, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.04

Godina
1992

Stranica
49

Mentor
Dubravec, Katarina

Ključne riječi
soja; kultivar; linija; glavni korijen; postrano korijenje; anatomska građa korijena; ksilem; floem
(soya; cultivar; line; main root; side roots; anatomical characteristics of the root; xylem; phloem)

Sažetak
Komparativna morfološko-anatomska svojstva korijena 14 genotipova soje istraživana su na biljnom materijalu uzgojenom u poljskim pokusima u dvije vegetacijske sezone. Dužina glavnog korijena, te broj i dužina postranog korijenja bili su veći u sušnijoj vegetacijskoj godini uzgoja soje. U toj sezoni bio je promjer sekundarnog i tercijarnog korijenja manji. Dužine glavnog korijena soje kod istraživanjih genotipova varirale su oko 14 cm. Najveći utjecaj ekoloških faktora na ispoljavanje ovog morfološkog svojstva zapažen je kod slijedećih sorata: 'Srećka', 'McCall', 'Simpson' i 'Hei-He', a najmanji kod linija pod šifrom HY 31, Toulouse 766, Dornburg 1 i Dornburg 2. Proučavani genotipovi imali su 4-7 sekundarnih korijena po biljci u prvoj i 6-9 sekundarnih korijena po biljci u drugoj, sušnijoj vegetacijskoj godini uzgoja soje. Genotipovi soje s najvećim dužinama sekundarnog korijenja u sušnijoj vegetacijskoj sezoni uzgoja bili su: linija Toulouse 766 (10,4 cm), sorta 'McCall' (10,3 cm) i sorta 'Dubravka' (10,1,). Glavni korijen soje svih genotipova imao je sekundarnu građu i na poprečnim presjecima mogli su se razlikovati: primarni ksilem, sekundarni ksilem i sekundarni floem. Među sortama i linijama soje utvrđene su razlike u širini primarnog ksilema samo u jednoj, i to klimatski povoljnijoj vegetacijskoj godini. U toj vegetacijskoj sezoni uočen je deblji primarni ksilem. Najširi primarni ksilem imala je linija Dornburg 2 (180, 0 um) i naša linija XL 38 (166,9 um). Većina proučavanih genotipova soje imala je tanji sekundarni ksilem i sekundarni floem u sušnijoj vegetacijskoj godini, kada je bilo moguće utvrditi i razlike među genotipovima, Širina sekundarnog ksilema bila je oko 3-4 puta veća od širine primarnog ksilema. Naša sorta 'Srećka' i linija L 1159/65-1 ubrajaju se među genotipove s najširim sekundarnim ksilemom. Širine sekundarnog floema istraživanih genotipova varirale su oko 153 um u prvoj i oko 134 um u drugoj, sušnijoj vegetacijskoj godini uzgoja soje. Sorte 'Dubravka' i 'Srećka' imale su najširi sekundarni floem u obje vegetacijske sezone. Dobiveni rezultati morfoloških svojstava: dužina i dimenzije glavnog i postranog korijenja, te anatomskih svojstava korijena: širina primarnog i sekundarnog ksilema, te sekundarnog floema prilog su poznavanju mogućih proizvodnih potencijala proučavanih sorata i linija soje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA