Naslov
Stanje i perspektive razvoja hrvatskog tržišta revizorskih usluga
(State and conditions of Croatian auditing services market development)

Autori
Zenzerović, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Konferencija Ekonomije moderne (2 ; 2005)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
revizor; revizorska tvrtke; institut za reviziju; potražnja za revizijom
(auditor; audit firm; institute of auditors; demand for auditing services)

Sažetak
Dajući pregled trenutnog stanja na tržištu revizorskih usluga u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na obilježja revizorskih tvrtki koje su bile predmetom istraživanja, cilj je rada utvrditi željene pravce razvoja revizije. U tom smislu biti će korištena metode deskripcije, opisujući trenutno stanje tržišta revizorskih usluga u Republici Hrvatskoj, te metode analize i sinteze koje su neophodne za utvrđivanje odnosa između i unutar pojedinih elemenata revizorske profesije. Osim toga, metodom anketiranja nastojat će se doći do podataka o obilježjima revizorskih tvrtki u Republici Hrvatskoj, za čiju će se obradu te izvođenje zaključaka koristiti statistička metoda. Obilježja revizorskih tvrtki koja do sada nisu sustavno istraživana daju poseban doprinos rada u smislu sagledavanja stanja i perspektiva na tržištu revizorskih usluga te mogu poslužiti kao polazište u utvrđivanju mjera za unapređenje i zaštitu revizorske profesije. Nalazi istraživanja ukazuju da prosječna revizorska tvrtka na području Republike Hrvatske posluje devet godina, ima četiri zaposlena od čega dva revizora partnera te revidira financijske izvještaje 12 klijenata. Ukupan broj tvrtki koje se bave revizijom financijskih izvještaja je 237. Može se zaključiti da dominiraju male revizorske tvrtke pri čemu je potrebno naglasiti tržišnu koncentraciju četiriju najvećih revizorskih tvrtki (tzv. « big four» ). Sve revizorske tvrtke koriste određenu metodologiju, ali se gotovo 40 % njih ne koristi računalima u obavljanju revizije. 20 % anketiranih tvrtki nisu članice nekog strukovnog udruženja. Revizija financijskih izvještaja pretpostavka je njihove kvalitete, a time i kvalitete poslovnog odlučivanja. Samo postojanje iste nije jamstvo kvalitete financijskih informacija, što pokazuje i primjer Republike Hrvatske. Stoga je reviziju potrebno urediti na način da podloga standardiziranog revizorskog izvješća bude sustavno planiran i u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima proveden proces kojeg će izvoditi stručno osposobljeni i kompetentni revizori pridržavajući se pritom visokih moralnih načela sadržanih u Kodeksu profesionalne etike revizora. U tom smislu potrebno je stvoriti zakonodavni okvir na kojemu će se temeljiti daljnji napredak i zaštita ove javno izuzetno odgovorne profesije. Nositelj tog napretka i zaštite ne bi trebalo biti državno tijelo već profesionalna organizacija u obliku instituta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA