Naslov
Javnozdravstvene mjere u cilju unaprijeđenja prehrane i prevencije bolesti srca i krvnih žila
(Public health measures aiming to improve nutrition with the objective of prevention of cardiovascular diseases)

Autori
Kaić-Rak, Antoinette ; Antonić Degač, Katica ; Hrabak-Žerjavić, Vlasta ; Petrović, Zrinka ; Mesaro-Kanjski, Elika ; Pucarin, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Prehrana i kardiovaskularne bolesti : zbornik radova / Dijana, Katica - Zagreb : Hrvatski farmer, 2000, 22-26

Skup
Znanstveno-stručno savjetovanje : Prehrana i kardiovaskularne bolesti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.05.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prehrana; prevencija; kardiovaskularne bolesti
(nutrition; prevention; cardiovascular diseases)

Sažetak
Smatra se da su tri vodeća čimbenika rizika za nastanak i razvoj koronarne bolesti srca pušenje, hipertenzija i povišene vrijednosti kolesterola u krvi - koji zajedno čine oko 50% rizika za razvoj koronarne bolesti srca. Rezultati kliničkih istraživanja u okviru primarne prevencije koronarne bolesti srca potvrdili su da se sniženjem razine kolesterola u krvi direktno utječe na incidenciju KBS (koronarne bolesti srca), kako s letalnim tako i s pozitivnim ishodom. Međutim, pitanje kako modificirati i je li potrebno i koliko ograničiti dnevni unos kolesterola za zdravu populaciju, s ciljem prevencije srčanih bolesti, još uvijek predstavlja izazov istraživačima. Obzirom da bolesti srčano-žilnog sistema predstavljaju vodeće uzroke smrti u Hrvatskoj, to je poznavanje rizičnih čimbenika koji doprinose nastanku ili razvoju ovih bolesti kao i poduzimanje ciljanih preventivnih mjera, te mjera za unapređenje zdravlja od prioritetnog javnozdravstvenog značaja. U prehrani našeg pučanstva masti osiguravaju oko 40 % ukupne energije. Masti koje u organizam unosimo preko namirnica uglavnom su mješavina triju vrsta masnih kiselina: jednostruko nezasićenih, višestruko nezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Relativno visoka prevalencija srčanožilnih bolesti u našoj populaciji dovodi se u svezu s načinom prehrane i značajnom potrošnjom masti, naročito zasićenih masnih kiselina. Smatra se da je upravo prehrana bogata mastima jedan od uzročnih čimbenika u razvoju pretilosti i doprinosi povećanju vrijednosti kolesterola u krvi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA