Naslov
Stanje prehrane na koncu 20. i projekcije za 21. stolje}e
(Nutrition at the end and projections for 21. century)

Autori
Kai}-Rak, Antoinette ; Antoni}-Dega~, Katica ; Rak, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Prehrana i unaprije|enje zdravlja u republici Hrvatskoj u XXI. stolje}u / Dijana Katica - Zagreb : Hrvatski farmer, 1999, 9-15

Skup
Prehrana i unaprije|enje zdravlja u republici Hrvatskoj u XXI. stolje}u

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prehrana; stanje uhranjenosti; projekcije
(nutrition; nutritional status; projections)

Sažetak
Podaci o prehrani i stanju uhranjenosti u na{oj populaciji ukazuju da u Hrvatskoj ne postoji zna~ajna prisutnost pothranjenosti u smislu energetskog deficita uslijed nedostatka dovoljnih koli~ina hrane. Problemi prehrane naro~ito u odrasloj populaciji, karakterizirani su sve ve}im porastom hiperalimentacije i gojaznosti sa svim posljedicama koje doprinose pove}anoj u~estalosti kroni~nih masovnih bolesti. Unato~ zadovoljavaju}oj energetskoj opskrbi uo~ena je prisutnost kvalitativnih prehrambenih deficita pojedinih vitamina i biolo{ki aktivnih minerala, izra`enih uglavnom u subklini~kom obliku. Deficitarna prehrana (pothranjenost) kao posljedica nedovoljnog unosa energije javlja se kod svega 1.4 do 6.1 % na{eg pu~anstva i ~esto je puta sekundarne naravi zbog prisustva primarnih, naro~ito gastrointestinalnih bolesti. Mnogo su ~e{}i, medutim, specifi~ni kvalitativni prehrambeni deficiti koji prvenstveno poga|aju ekonomski slabiji dio pu~anstva, ali se javljaju i kod dijela pu~anstva koji ima materijalne uvjete za pravilnu prehranu. Zna~ajnu ulogu u etiologiji kvalitativnih prehrambenih deficita ima i sve ve}a potro{nja rafiniranih i industrijski preradenih namirnica i jela, a uz to i tendencija smanjenja ukupne koli~ine hrane kod dijela pu~anstva koji u uvjetima suvremenog `ivota snizuje fizi~ku aktivnost. Hiperalimentacija i pretilost su u zna~ajnom porastu, naro~ito u odrasloj populaciji, te predstavljaju kontributivni faktor u razvoju bolesti lokomotornog, gastrointestinalnog, endokrinog i kardiovaskularnog sustava, a doprinose i nastanku malignih oboljenja na nekim lokalizacijama. Prekomjerna tjelesna te`ina i pretilost zna~ajno pridonose pove}anom riziku smrtnosti.Prema na{im podacima o stanju uhranjenosti odrasle populacije u dobi od 20-55 godina (temeljeno na ocjeni indeksa tijelesne mase-ITM, prema slijede}im kriterijima: vrijednosti < 18,00- izuzetno mr{avi, 18-20 - mr{avi, 20-24.9- prosje~no uhranjeni, odnosno po`eljne tjelesne te`ine), 25-29.9 osobe s pove}anom tjelesnom te`inom, te vrijednosti 30.0-39.9 - izrazito pretile osobe) u prosjeku je 8.3% mr{avih, 35.5% ima po`eljnu tjelesnu te`inu, a 56.2% ima pove}anu tjelesnu te`inu, {to uklju~uje i one izrazito pretile. Va`no je naglasiti da je unutar ove skupine problem debljine naro~ito izra`en u populaciji tzv. srednje dobi, starosti od 35 do 55 godina, {to se direktno dovodi u vezu s problemom smanjene tjelesne aktivnosti i sedentarnog na~ina `ivljenja.[to se ti~e prehrambenih navika i kvalitete prehrane odraslog pu~anstva u Hrvatskoj, na temelju analiza energetskog i prehrambenog sastava dnevnih obroka kao i koli~ine bjelan~evina, masti i ugljikohidrata, uz odre|ene varijacije i specifi~nosti regionalne prehrane, nije utvr|eno znatnije odstupanje od preporu~enih prosje~nih vrijednosti za ispitivane skupine. To ujedno ukazuje da su koli~ine konzumirane hrane zadovoljavaju}e, dok analiza kvalitete prehrane svih segmenata populacije ukazuje na to da je sadr`aj pojedinih za{titnih tvari (nekih vitamina, kalcija, `eljeza) ni`i u odnosu na preporu~eni dnevni unos. To je djelomi~no posljedica nepravilnih prehrambenih navika, ali i nedostatnog unosa biolo{ki vrednijih, ~esto puta iz ekonomskih razloga te`e dostupnih namirnica kao {to su npr. mlijeko i mlije~ni proizvodi, te svje`e vo}e i povr}e.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA