Naslov
Endemska gušavost i jodna profilaksa u Hrvatskoj
(Endemic goiter and iodine prophylaxis in Croatia)

Autori
Kusić, Zvonko ; Lechpammer, Stanislav ; Labar, Željka ; Rončević, Sanja ; Lukinac, Ljerka ; Notig-Hus, Dunja ; Đaković, Nikola ; Đokić, Darije ; Staničić, Ante ; Kaić-Rak, Antoinette ; Mesaroš-Kanjski, Elika ; Smoje, Juraj ; Karner, Ivan ; Petrović, Ivan ; Milanović, Nada ; Katalenić, Marijan ; Jureša, Vesna ; Sarnavka, Vladimir ; Sonicki, Zdenko ; Dabelić, Nina ; Novosel, Sunčica Andreja ; Delange, Francois

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Nedostatak joda i gušavnost u Hrvatskoj - epidemiologija i jodna profilaksa : Gušavost u Hrvatskoj : prošireni zbornik / Kusić, Zvonko - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; : Klinička bolnica Sestre milosrdnice, 2000, 69-95

ISBN
953-154-409-3

Skup
Znanstveni skup Nedostatak joda i gušavost u Hrvatskoj - epidemiologija i jodna profilaksa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
endemska gušavost; jod; profilaksa
(endemic goiter; iodine; prophylaxis)

Sažetak
Poznato je kako je endemska gušavost u hrvatskim krajevima postojala još od srednjega vijeka. U ranim 50.- godinama dvadestetoga stoljeća učestalost guše u kontinentalnim dijelovima Hrvatske kretala se od prilike 80% u Slavoniji i Lici do 46% utvrđenih u Zagrebu. Najveća je učestalost utvrđena u selu Rude kraj Zagreba uz pojavu endemskog kretenizma. Zakonska odredba o obvezatnom jodiranju sveukupne soli za ljudsku životinjsku prehranu , s 10 mgKI/kg soli donešena je 1953. godine. Deset godina kasnije zabilježeno je značajno, trostruko smanjenje učestalosti guše među školskom mladeži. Također je zabilježen i nestanak kretenizma. Četrdeset godina nakon utvrđenja jodne profilakse smatralo se kako je endemska gušavost uglavnom iskorijenjena kao javnozdravstveni problem U Hrvatskoj. Godine 1992. osnovana je državna Komisija za suzbijanje gušavosti, koja je utvrdila postojanje blažeg oblika nedostatka joda i učestalost gušavosti 8-35% djece. U kontinentalnom dijelu Hrvatske 14-30% školske djece imalo je izlučeni jod u mokraći ispod 5ug/dL, a 66-83% djece ispod 10 ug/dL. U Zagrebu 5-13, 2% djece je na ultrasonografiji imalo volumen štitnjaće iznad gornje granice za svoju dob. Utvrđeno je 8, 3 mg KI/kg soli najvećeg proizvođača s Paga. Na osnovu tih rezultata i prijedloga Komisije za suzbijanje gušavosti 1996. godine donešen je novi pravilnik o jodiranju soli s 25 mg KI/kg soli. Upotreba soli s prijašnjom koncentracijom KI dopuštena je još jednu godinu. Mjerenjem joda u mokraći 1997. godine u 5, 2-22, 1% školske djece u cijeloj Hrvatskoj utvrđeno je manje od 5 ug/dL, a u 30-58, 6% manje od 10 ug/dL. U 14% uzoraka soli u domaćinstvima 1999. godine utvrđeno je manje od 20 mg KI/kg soli.U Rudama je mjerenjem joda u mokraći u 10.7% školske djece utvrđeno je manje od 5 ug/dL mokraće, a u 41.7% manje od 10 ug/dL. Volumen štitnjaće školske djece u Zagrebu i Rudama bio je 1999. godine unutar normalne granice prema kriterijima ICCIDD. Samo tri godine nakon uvođenja novoga pravilnika o jodiranju soli dobiveni rezultati su ohrabrujući i pokazuju značajno poboljšanje ispitivanih pokazatelja dostatnosti jodnoga unosa. Potrebno je redovito praćenje svih parametara jodne profilakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA