Naslov
Krapina - Stari grad
(The Castle of Krapina)

Autori
Tkalčec, Tatjana

Izvornik
Hrvatski arheološki godišnjak (1845-8408) 5/2008 (2009); 230-234

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
burg; arheološka istraživanja; Stari grad Krapina; kasni srednji vijek; 13.-15. stoljeće
(burg; archaeological excavations; Stari grad Krapina; Late Middle Ages; thirteenth-fifteenth centuries)

Sažetak
Institut za arheologiju je tijekom listopada i početka studenog 2008. godine obavio zaštitna arheološko-konzervatorska istraživanja lokaliteta Stari grad u Krapini. Nositelj programa arheološko-konzervatorskih radova na lokalitetu Stari grad u Krapini je Pučko otvoreno učilište Krapina. Program je financiran od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Srednjovjekovna utvrda podignuta je na strmom brijegu iznad grada Krapine, na krajnjem izdanku gore Strahinjčice, sjeveroistočno od rječice Krapine. Na najvišem brežuljku smještena je romanička jezgra koja je nastala vjerojatno tijekom 12. ili ranog 13. stoljeća, da bi se s vremenom širila na niže terase, pa tako na prostor tzv. gornje utvrde s renesansnim palasom i gornjom ulaznom kulom te donje utvrde s donjom ulaznom kulom i barbakanom. Prvi puta se utvrda izrijekom spominje 1330. godine kada je u rukama Petra Güssinga. Nakon Gisingovaca burg dospijeva u kraljeve ruke od 1326. do 1399., kada ga dobiva obitelj Celjski. Zatim se redaju razni posjednici, od kojih se ističu Ivan Vitovec i sinovi, Ivaniš Korvin te Keglevići. Nakon potresa 1775. utvrda je napuštena. Arheološka istraživanja 2008. godine provedena su na jugozapadnome prostoru donje utvrde, sjeverno od barbakana. Arheološka istraživanja poduzeta 2008. godine donijela su nove spoznaje o funkciji prostora donjeg dvorišta utvrde, koje je formirano u kasnijim razdobljima funkcioniranja utvrde. Pokretni arheološki nalazi, te pojedini nalazi drvenih objekata i zidanih struktura već sada upućuju na funkcioniranje tog prostora u sklopu utvrde u razdoblju kasnog srednjeg vijeka. Utvrđeni su arheološki slojevi bogati nalazima keramike i životinjskih kostiju, zatim ostaci pojedinih stambenih i gospodarskih objekata, zidanih na području tzv. zone C ili pak drvenih na području zone B. Zona A, međutim, ne samo što nam je dala uvid u bogatu slojevitost lokaliteta, nego nam je pružila i podatke o postojanju daljnjih drvenih konstrukcija na tome području (ograde ili palisade te drvenog objekta za sada nepoznate namjene).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA