Pregled bibliografske jedinice broj: 391172
Potencijal geološkog uskladištenja CO2 u Hrvatskoj i perspektiva izgradnje termoelektrana bez emisija
Potencijal geološkog uskladištenja CO2 u Hrvatskoj i perspektiva izgradnje termoelektrana bez emisija // Zbornik radova EIS 2009 18. međunarodni simpozij "Elektroinženjerski simpozij" Dani Josipa Lončara / Proceedings 18 International Conference "Electrical Engineering Symposium" Josip Lončar days / Srb, Neven (ur.).
Zagreb: Elektrotehničko društvo Zagreb, 2009. str. 71-75 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 391172 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potencijal geološkog uskladištenja CO2 u Hrvatskoj i perspektiva izgradnje termoelektrana bez emisija
(CO2 Geological Storage Potential in Croatia and Perspectives for Zero Emission Fossil Fuel Power Plants)
Autori
Saftić, Bruno ; Puškarić, Dario ; Kolenković, Iva ; Višković, Alfredo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova EIS 2009 18. međunarodni simpozij "Elektroinženjerski simpozij" Dani Josipa Lončara / Proceedings 18 International Conference "Electrical Engineering Symposium" Josip Lončar days
/ Srb, Neven - Zagreb : Elektrotehničko društvo Zagreb, 2009, 71-75
Skup
18. međunarodni simpozij Elektroinženjerski simpozij, Dani Josipa Lončara ; 18 International Conference - Electrical engineering symposium, Josip Lončar days
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 03.05.2009. - 06.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
klimatske promjene; ugljični dioksid; geološko uskladištenje ugljika; Hrvatska
(climate change; carbon dioxide; geological storage of carbon; Croatia)
Sažetak
Zbog obveza koje je Republika Hrvatska preuzela ratificiranjem Kyoto protokola potrebno je aktivirati sve mogućnosti za smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova. Izdvajanje ugljičnog dioksida iz dimnih plinova velikih stacionarnih industrijskih izvora i njegovo trajno uklanjanje iz atmosfere utiskivanjem u duboke geološke formacije smatra se jednom od tri najvažnije mjere za smanjivanje emisija na globalnoj razini. Pročišćeni CO2 može se transportirati do geološki pogodnih lokacija i tamo utisnuti u podzemlje na dubine od 1000 do 2500 m. Najznačajniji objekti za trajno „ geološko uskladištenje“ mogu se pronaći u prvome redu u iscrpljenim naftnim i plinskim ležištima, zatim u regionalnim slanim vodonosnicima (dubokim slojevima propusnih stijena u kojima su pore zasićene slanom vodom), te u slojevima ugljena koji nisu pogodni za rudarenje. Jedan od ograničavajućih faktora je činjenica da je za ovaj postupak potreban dodatni utrošak energije što znatno povećava troškove, a ono što je važno za buduća podzemna skladišta ugljika je da treba definirati kriterije za njihov odabir i projektiranje, te sigurnosne procedure tijekom utiskivanja i kasnijeg monitoringa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-1951293-0237 - Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj (Velić, Josipa, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb