Naslov
Medicinski aspekti alergije na hranu
(Medical aspects of food allergies)

Autori
Ćurin, Katja ; Stipišić, Angela ; Knezović, Zlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
33.stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem " Zdravstvena ekologija u praksi - Alergeni / Haberle , Saša i sur. - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Kolding d.o.o., Zagreb, 2009, 103-104

Skup
33.stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem " Zdravstvena ekologija u praksi - Alergeni "

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 22.04.2009. - 24.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nutritivna alergija; alergen; aditivi; antigen; imunološka reakcija
(Nutritive allergies; allergen; additive; antigen; immunological reactions)

Sažetak
Incidencija alergijskih bolesti u stalnom je porastu u razvijenim zemljama svijeta. Porast oboljevanja od tih bolesti sve je veći javno zdravstveni problem. Alergija je reakcija organizma na neki od sastojaka hrane, prepoznajući ga kao stranu tvar ( antigen ), a s posljedicom promjene imunološkog odgovora organizma.Imunoglobulini su kompleksne proteinske molekule, a razlikujemo više tipova ( IgG, IgM, IgA, IgE ). Kod alergijskih reakcija oslobađa se histamin. Postoje dva receptora za histamin H1 ( respiratorni i koža )i H2 ( probavni sustav ). Osim alergijske reakcije postoji i intolerancija na određenu tvar iz hrane zbog nedostatka enzima za razgradnju, što se u praksi teško prepoznaje. Bitno je razlikovati alergiju od intolerancije na hranu zbog medicinskog tretmana. Klinička slika alergije manifestira se kao lagano crvenilo kože, peckanje u očima, glavobolja, grčevi proljev, povraćanje i gubitak apetita. Teže manifestacije su: kašljanje, astma, bronhitis, crvenilo , urtikarija, dermatitis i različiti problemi probavnog sustava. Najčešći izvori alergena su: mlijeko, jaja, orašasto voće ( kikiriki, orah, badem lješnjak ), meso ( govedina, teletina, janjetina, piletina, puretina, konjetina i razne vrste divljači ), voće ( marelica, breskva, grožđe, dinja, lubenica, šljive, kruške, jabuke, borovnica , crni ribiz, banane , ananas itd. ), povrće ( špinat, blitva, brokula, karfiol, celer, peršin, mrkva, cikla, itd. ), morska i riječna riba, kakao, kava i proizvodi navedene hrane te različiti aditivi. Bitno je naglasiti da alergeni mogu biti prirodni sastojci hrane i dodani sastojci ( aditivi ), prirodni se moraju izbjegavati, a dodani kontrolirati i koliko je moguće manje ih koristiti, osobito one koji su identificirani kao alergeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA