ࡱ>  @bjbj)) KzKzdL*  4X jjjhjHk4X nn"nnnooo0222222$R>VpooppV"@b0nnsdddpbnn0dp0dddn|n 023vjLvdl0d505drFr5do0o"do poooVVX X `jHX X jDoc. dr. sc. Aleksandra Vasilj Biljana in urak, dipl. iur. Ana ani, dipl. iur. Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek Zakon o sigurnosti prometa na cestama, previae ili nedovoljno represivan? 1. Uvod Svakodnevno na cestama dolazi do prometnih nesrea u kojima sudionici u prometu trpe viae ili manje atetne posljedice. Na ~alost, sigurnosti prometa na cestama pa~nja se poklanja tek nakon prometnih nesrea, a preventivne i represivne mjere samo na krae razdoblje donose rezultate. Glavna obilje~ja proteklog desetljea na podru ju sigurnosti cestovnog prometa su poveanje broja prometnih nesrea i ozlijeenih sudionika u prometu, dok je broj poginulih u padu.[1] Meutim, unato  smanjenju najte~ih posljedica prometnih nesrea, poveanja djelovanja policije i podizanju svijesti graana o problemu sigurnosti u prometu, broj prometnih nesrea i poginulih na cestama i dalje je previsok. U cilju smanjenja prometnih nesrea i poveanju sigurnosti prometa na cestama donesen je i "novi" Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/2008) te donio brojne promjene koje e, nadamo se, donijeti zna ajnije rezultate. 2. Klasifikacija prometnih nesrea Klasifikacija prometnih nesrea mo~e biti utemeljena na obilje~jima zakonskih opisa i prekraajnih i kaznenih djela kod ega se mo~e koristiti definitivne podatke sudski utvrenog uzroka prekraaja, odnosno delikvencije (kriminaliteta), kao i neke druge izvore o svrsi za koju se doti na statistika koristi u prometnoj zbilji. Svakako, a ovisno o sastojcima zakonskih opisa posebno je va~na dioba na temelju sadr~aja radnje izvraenja, koja zbog mogue opstojnosti normativnog elementa (kraenja) prometnih propisa, dalje, omoguuju razradu posebnih oblika ponaaanja, upravo nomenklaturu postojanja prekraajnih i kaznenih djela (nepropisna brzina, nepropisno pretjecanje, obila~enje, mimoila~enje, nepoativanje prednosti prolaza, nepropisno uklju ivanje ili isklju ivanje iz prometa, neuporaba ili nepropisna uporaba svjetala, upravljanje vozila pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, vo~nja bez izdane voza ke dozvole, vo~nja tehni ki neispravnog vozila, itd.). Godine 2003. broj prometnih nesrea i nastradalih osoba, u Republici Hrvatskoj, bio je najviai u posljednjih desetak godina, pa je 2004. mijenjan Zakon o sigurnosti prometa na cestama, nakon ega se broj nesrea i stradalih osoba smanjio. Meutim, u inak novih mjera nije dugo trajao, budui da je tijekom 2006. i 2007. godine broj prometnih nesrea te poginulih i ozlijeenih osoba ponovno porastao. Oko 60% prometnih nesrea u Republici Hrvatskoj dogaa se na podru jima Policijskih uprava zagreba ke, splitsko-dalmatinske, primorsko-goranske, osje ko-baranjske i istarske i na tim podru jima gine oko 50% svih poginulih na hrvatskim cestama. [1] O stupnju motorizacije na naaim cestama, koji je u izravnoj funkciji s nastankom prometnih nesrea, mogue je prosuivati prema podacima policijskih uprava koji su prokazani u Tablici 1. Tablica 1. Prometne nesree i njihove posljedice u Republici Hrvatskoj i Policijskoj upravi Osje ko  baranjskoj u razdoblju od 2003. do 2007. godine 2003.2004.2005.2006.2007.Registrirana motorna vozilaRH1.649.8511.720.0991.790.9711.866.7411.949.936PU Osje ko - baranjska98.219101.546104.860109.702115.101Prometne nesreeRH92.10276.54058.13258.28361.020PU Osje ko -baranjska4.2543.6682.6452.9643.013Prometne nesree s poginulim osobamaRH633540530551548PU Osje ko-baranjska6533404144Prometne nesree s ozlijeenim osobamaRH17.95916.60015.14916.15517.481PU Osje ko - baranjska1.04210698991.1141.120Poginule osobeRH701608597614619PU Osje ko - baranjska7038414551Teako ozlijeene osobeRH4.8784.3954.1784.3084.544PU Osje ko - baranjska263242223314334Lakae ozlijeene osobeRH21.27519.87617.59518.82820.548PU Osje ko - baranjska1.3331.3261.1571.3641.466Prometne nesree s materijalnom atetomRH73.51059.40042.45341.57742.991PU Osje ko - baranjskaKaznena djela u prometu ( l. 272. i 273 KZ-a)RH-2.4662.3592.3852.538PU Osje ko - baranjska-144139170199Prekraaji u prometuRH-1.037.581926.491878.170932.853PU Osje ko - baranjska-65.44560.04958.42068.184Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007., Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2006., Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2005. Bitan pokazatelj sigurnosti cestovnog prometa je i broj poginulih osoba na sto tisua stanovnika. U najrazvijenijim dr~avama Europske unije broj poginulih u 2006. godini je 10, a cilj je da se taj broj smanji na 7 poginulih osoba do 2010. godine. Broj poginulih u Republici Hrvatskoj na sto tisua stanovnika je 13.9, a prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa na cestama 2006.  2010., taj broj bi 2010 trebao biti 10 poginulih. [1] Na ~alost, malo je vjerojatno da emo ostvariti taj cilj, jer je prosje no godianje smanjenje koeficijenta smrtnosti oko 0.22, [1] a posljednjih godina broj poginulih na 100 000 stanovnika se i poveava (vidi Tablicu 2.) Tablica 2. Broj stradalih osoba u razdoblju od 2005. do 2007. godine 2005.2006.2007.RHPU Osje ko - baranjskaRHPU Osje ko - baranjskaRHPU Osje ko - baranjskana 100.000 stanovnikapoginulo osoba13,512,413,813,613,915,8ozlijeeno osoba490,7417,5512,4507,7565,0555,9na 100.000 voza anesree s nastradalim osobama764,1693,6801,1836,5845,8821,1poginulo osoba29,130,329,432,629,036,0ozlijeeno osoba1.061,01.019,31.109,51.215,31.177,11.269,8na 100.000 motornih vozilanesree s nastradalim osobama875,4890,7894,91.052,9924,61.011,3poginulo osoba33,338,932,941,031,744,3ozlijeeno osoba1.061,01.019,31.109,51.215,31.177,11.269,8Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007. 3. Prometne nesree u veim gradovima Osje ko  baranjske ~upanije i naj eae vrste prekraaja u gradu Osijeku Razvoj sigurnosti cestovnog prometa je nezadovoljavajui i na podru ju Osje ko-baranjske ~upanije, posebice posljednjih nekoliko godina. Nisu samo uobi ajeni imbenici utjecali na sigurnost cestovnog prometa ve i politi ke i druatvene promjene. Neprimjerena brzina, nekoriatenje sigurnosnog pojasa, nepoativanje prometnih znakova, nepropisno zaustavljanje i parkiranje, vo~nja pod utjecajem alkohola glavni su uzroci prometnih nesrea, a voza  motornog vozila je naj eai krivac za prometnu nesreu. Tablica 3. Sigurnost prometa po policijskim postajama u PU Osje ko  baranjskoj i posebno u gradu Osijeku Beli ManastirDonji MiholjacakovoNaaiceOsijekValpovoGrad OsijekUkupno prometnih nesrea2005.3261542753271.2722919052006.3331593783461.4223261.0552007.3131603894001.5062451.122Prometne nesree s materijalnom atetom2005.2401031592268121666212006.2311062152248511826662007.208112197254947131776Prometne nesree s poginulim osobama2005.647712432006.518714652007.516101848Prometne nesree s ozlijeenim osobama2005.8047109944481212812006.97521551155571383842007.10047186136541110338Poginule osobe2005.647713442006.5181015652007.517112259Teako ozlijeene osobe2005.2211193210435512006.3725443513736852007.381959451462783Lakae ozlijeene osobe2005.98591501185561763312006.112521991366981644682007.12662258178683159370Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007., Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2006., Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2005., Informacija o stanju sigurnosti na podru ju grada Osijeka za 2007. godinu, svibanj 2008., Informacija o stanju sigurnosti na podru ju Grada Osijeka za 2006. godinu, o~ujak 2007. Tablica 4. Naj eae vrste prekraaja u gradu Osijeku Grad Osijek2004.2005.2006.2007.Ukupno prekraja u prometu19.20416.86215.25414.609Nepropisna brzina1.4691.2171.2851.477Sigurnosni pojas3.0942.0251.2121.293Nepotivanje prometnog znaka1.6922.3943.4372.380Nepropisno parkiranje i zaustavljanje5.7694.8484.0494.201Vo~nja pod utjecajem alkohola8411.4591.1951.066Vo~nja bez polo~enog voza kog ispita371350377384Ostali prekraaji5.9684.5693.6993.808Izvor: Informacija o stanju sigurnosti na podru ju Grada Osijeka za 2007. godinu, svibanj 2008. Ukupan broj prekraaja u prometu, na podru ju grada Osijeka, u razdoblju od 2004. do 2007. godine je u padu, ali se udio "teakih" vrsta prekraaja poveava. Iz tablice 4. je vidljivo da su 2007. godine u gradu Osijeku naj eae vrste prekraaja: nepropisno parkiranje i zaustavljanje, zatim nepoativanje prometnog znaka kao i nekoriatenje sigurnosnog pojasa, a slijede ih nepropisna brzina i vo~nja pod utjecajem alkohola. Ovi prekraaji su najbrojniji i u rezultatima za cijelu Republiku Hrvatsku pa tako nepropisno parkiranje ini 10,0% ukupnog broja prekraaja, nepoativanje prometnog znaka 10,7%, nekoriatenje sigurnosnog pojasa 11,1%, nepropisna i neprimjerena brzina 24,2% i upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola 5,6%.[1] Na podru ju grada Osijeka tijekom 2007. godine evidentirano je 50 kaznenih djela iz l. 272. Kaznenog zakona  Izazivanje prometne nesree, ato je poveanje za 9 kaznenih djela ili 21,9% u odnosu na 2006. godinu kada je bilo 41 kazneno djelo. [4] 4. `to je donio "novi" Zakon o sigurnosti prometa na cestama? Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 2008. godine, rezultat je potrebe usklaivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. s pravnom ste evinom EU i Prekraajnim zakonom, te pogoraanje stanja na hrvatskim cestama. U opoj analizi uzroka prometnih nesrea razlikuje se svega nekoliko initelja: sudionik u prometu, vozilo, cesta, okolia, promet na cesti i incidentni imbenik.[8] Istra~ivanja pokazuju da osoba koja sudjeluje u prometu (u prvom redu voza ) ima najvei utjecaj na sigurnost prometa, a upravo ta osoba najbr~e i najdjelotvornije mo~e smanjiti atetne posljedice. Danas kod nas i u svijetu prevladava mialjenje da je ponaaanje voza a klju na to ka na koju se mo~e utjecati, uz uva~avanje i ostalih bitnih imbenika. Prometne su nesree najveim dijelom uzrokovane vo~njom neprilagoenom brzinom (nepropisna brzina i brzina neprimjerena uvjetima), a i alkoholiziranost uvelike pridonosi nastanku nesrea.[8] Ne zaboravimo da na broj stradalih osoba znatno utje e i nekoriatenje sigurnosnog pojasa. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2006.  2010. kao strateaku aktivnost isti e i smanjenje brzine vozila i poativanje najviaih dopuatenih brzina te suzbijanje vo~nje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu. Kao jedna od dopunskih strateakih aktivnosti spomenutog Nacionalnog programa navedena je i uporaba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na vozilima. [9] Problem smanjenja prometnih nesrea mo~e se rijeaiti kvalitetnom i dalekose~nom koncepcijom programa sigurnosti na cestama. Uvidjevai velike i opasne probleme stradavanja voza a, Europska unija priala je izgradnji airoke lepeze strategija kako bi se taj problem rijeaio, a druatveno neprihvatljive posljedice umanjile. Ve sada treba prepoznati da je jedan od koraka koji su neophodni za priklju enje Hrvatske Europskoj uniji primjena mjera koje e voditi k smanjenju nezgoda u cestovnom prometu. Takve mjere mogu uslijediti samo iz sustavnog rada koji se zasniva na sveobuhvatnoj procjeni trendova prometnih nezgoda i trajnom vrednovanju u inkovitosti poduzetih mjera. Proces primanja dr~ave u punopravno lanstvo Europske unije dugotrajan je i zahtjevan jer je nu~no usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom ste evinom Europske unije. Podru je prometa i prometne politike je meu onima gdje postupak stvaranja zakonske regulative, obzirom na slo~enost i opse~nost, traje dugo, a takoer pitanje sigurnosti prometa utje e i obuhvaa nekoliko aspekata (kvalifikacije voza a, njihova izobrazba, prometne znakove i pravila, tehni ke uvjete koje trebaju zadovoljavati ceste, motorna vozila, i sl.). Odreeni broj zemalja Europske unije uvele su pooatrene mjere i propise koji bitno utje u na stanje sigurnosti prometa na cestama. Zakonom sigurnosti prometa na cestama iz 2008. godine postro~ene su sankcije za najte~e prekraaje  poveane su nov ane kazne za velika prekora enja brzina. Najzna ajnija novina ti e se vo~nje pod utjecajem alkohola. Uvedena je odredba o neka~njavanju voza a kategorija A1, A2, A, B, B+E, F, G i M ako u organizmu ima alkohola ili opojnih droga do 0,5 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a pri tome nije po inio i neki drugi prekraaj. Vo~nja pod utjecajem alkohola stupnjevito se ka~njava, ovisno o koli ini alkohola u organizmu. Mladi voza i ne smiju imati alkohola ili opojnih droga u krvi. Budui da je vo~nja pod utjecajem alkohola i opojnih droga uzrok velikog broja nesrea s najte~im posljedicama, smatramo da je ukidanje nulte tolerancije na alkohol u organizmu voza a, koja je bila propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz 2004., iznimno loaa te da e umjesto poveanju, doprinijeti smanjenju sigurnosti prometa na cestama. Ova odredba takoer je protivna i ve spomenutom Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa. U Zakonu se viae ne zabranjuje niti vo~nja na prednjem sjedalu osobe pod utjecajem alkohola ili droga koja je bila propisana l. 163. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 105/2004. Novi je Zakon donio joa jednu, po naaem mialjenju loau odredbu. Naime, viae ne postoji obveza koriatenja dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima tijekom vo~nje danju i to tijekom cijele godine, ve samo danju u zimskom ra unanju vremena. Obvezno koriatenje dnevnih ili kratkih svjetala propisuje se tijekom noi i u uvjetima smanjene vidljivosti bez obzira tijekom cijele godine. Obzirom da je Europska komisija donijela odluku da sva nova vozila od 2011. godine trebaju imati ugraena posebna svjetla za dnevnu vo~nju8 @ $ 2 D F TVͽ͊͡ti^i^S^HhEWhx 8 : < > @ $ V<BD(L>%%%%%%%%%%t%%%%%%%%% %%%% $`a$gd`$a$gd`$a$gd` $@&a$gd`ޔV~:<>@BDHJ(Pn8ɾxiXixxMxMxhEWhOJQJ hEWh)Z,B*OJQJ\phhEWh)Z,B*OJQJphhEWh<OJQJhEWhG>5OJQJhEWh)Z,5OJQJhEWh<5OJQJhEWh_8S5OJQJhEWhJUOJQJhEWh_8SOJQJhEWhQOJQJhEWhGnOJQJhEWh (!*!b!!!ĴueZJ;0hEWhOJQJhEWhCJOJQJaJhEWh5CJOJQJaJhEWhOJQJhEWh5CJOJQJaJhEWhCJOJQJaJhEWh_8S5CJOJQJaJhEWh)Z,5CJOJQJaJhEWh8H5CJOJQJaJhEWhv )5CJOJQJaJhEWhK5CJOJQJaJhEWh_8SOJQJhEWhIOJQJhEWhQOJQJhEWhOJQJ !!!(!%%v:%v:%v:v: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`$a$gd` (!*!b!8u:,Pv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl     ֈ#n             t0     644 lab!h!|!!!!!nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`$$If^`a$gd`!!!$u: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la!! "","<"L"nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`!L"N"p""""(#*#t######>$$$$$$%@%B%D%%%%&&&\&^&&&&&F'H''''''''''( (|(((((((淨hEWh2BOJQJhEWhVCJOJQJaJhEWh2BCJOJQJaJhEWh2B5CJOJQJaJhEWhCJOJQJaJhEWh5CJOJQJaJhEWhOJQJhEWhCJOJQJaJ8L"N"p"$u:Pv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 lap"v""""""nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`"""$u: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la"""###(#nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`(#*#t#$u:Pv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 lat#z######nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`###$u: $$Ifa$gd`kdr$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la#######nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`##>$$u:Pv: $$Ifa$gd`kdV$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la>$D$R$`$n$|$$nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`$$$$u: $$Ifa$gd`kd:$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la$$$$$$$nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`$$%$u:Pv: $$Ifa$gd`kd,$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la%% %(%0%8%@%nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`@%B%D%$ $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 laD%r%x%~%%%%nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`%%%$u:Pv: $$Ifa$gd`kd $$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la%%%%%%&nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`&&&$u: $$Ifa$gd`kd $$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la&4&<&D&L&T&\&nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`\&^&&$u:Pv: $$Ifa$gd`kd $$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la&&&&&&&nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`&&&$u: $$Ifa$gd`kd $$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la& ''"'.':'F'nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`F'H''$u:Pv: $$Ifa$gd`kd $$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la'''''''nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`'''$u: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la'((((((nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`( (|($u:Pv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#(  F       t0     644 la|(((((((nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`((($u: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la((((() )nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`((( ))6)@)R)T)b)))))*V* ++..//H/N/P/////L0P0Ǹuju_u_uTujuTuhEWhOJQJhEWho?dOJQJhEWhOJQJhEWhaOJQJhEWhKCJOJQJaJhEWh_8SCJOJQJaJhEWh #OJQJhEWhCJOJQJaJhEWh #CJOJQJaJhEWh #5CJOJQJaJhEWh2BOJQJhEWhVCJOJQJaJhEWh2BCJOJQJaJ ))6)$OPv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la6)<)@)T)d)t))nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`)))$u: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la)))))))nv: v: v: v: v: v: $$Ifa$gd`))++$u:%v:%$a$gd`kd$$Ifl4     ֞#( F       t0     644 la+N0P0f0000001%%%v:%v:%v: v:v:v:v: $$Ifa$gd`$a$gd` P0d0f0001111111122 2 2222 2(2*2,2P2Z2yj[L[AhEWhrOJQJhEWh~CJOJQJaJhEWh.xCJOJQJaJhEWh CJOJQJaJhEWhrmCJOJQJaJhEWhrCJOJQJaJhEWhKCJOJQJaJhEWhrCJOJQJaJhEWhOJQJhEWhCJOJQJaJhEWh)Z,5CJOJQJaJhEWh8H5CJOJQJaJhEWhK5CJOJQJaJ111 1:1@1n1t11]u:QQXv:Qv:QXv:Qv:QXv:Qv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4      \H 6$&   t0      644 la111$tdv: $$Ifa$gd`kd$$Ifl4      ֞H x6f$T &        t0      644 la1112 22 2*2v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`*2,2u:kd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la,2.2P2\2h2t2222v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`Z2\2f2h2r2t2~222222222333333(3*34363@3B3D3d3l3n3v3x33333333333333333334444$4hEWhrCJOJQJaJhEWhrCJOJQJaJhEWhrOJQJhEWh~CJOJQJaJhEWh.xCJOJQJaJhEWh CJOJQJaJhEWhrmCJOJQJaJhEWhKCJOJQJaJ722*kd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la222333*363B3dv:v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`B3D3tkd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 laD3F3d3n3x33333v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`33u:kd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la33333344&4v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`$4&4(4\444444444444444 5555 5(5*52545<5>5F5H5J5n5|5~555555555555552646񹛹}hEWhCJOJQJaJhEWh~CJOJQJaJhEWh.xCJOJQJaJhEWh CJOJQJaJhEWhrmCJOJQJaJhEWhrCJOJQJaJhEWhrCJOJQJaJhEWhrOJQJhEWhKCJOJQJaJ1&4(4u:kd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la(4^44444444dv:v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`44tkd$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la44 55 5*545>5H5v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`H5J5u:kd!$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 laJ5L5n5~555555v:Xv:v:Xv:v:Xv:v: $$Ifa$gd`55u:kd#$$Ifl4      ִH x6f$T &<x t0      6    44 la56686:677;; ;";;;;;< <.<<<J<Z<r<t<<<<<<%v:%%%%%%%v:%v:%v:%v:* v:v:v:v:zv:!v: v:v: v:t* v:v:v:v:zv:FfQ' $$Ifa$gd`$a$gd`466686:6@667777h7j7l7788899 929;;; ;;÷ϫzooodoTDhEWh<5CJOJQJaJhEWh5CJOJQJaJhEWh<OJQJhEWh`gOJQJhEWh OJQJhEWOJQJhEWhEWOJQJhEWhlmOJQJhPXOJQJhEWh} 5OJQJhEWh*5OJQJhEWh>-5OJQJhEWh<5OJQJhEWhG>OJQJhEWhKOJQJhEWh~CJOJQJaJ; ;";;;;;r<t<<<>=@===">$>j>l>>>(?*?V?X???@@X@Z@@@@@AAHAJAAAAA(B*BBBBB$C&CCϿߠhEWhiCJOJQJaJhEWhOJQJhEWhCJOJQJaJhEWh5CJOJQJaJhEWh5CJOJQJaJhEWh~&5CJOJQJaJhEWh8H5CJOJQJaJhEWh)Z,5CJOJQJaJ3<<<<<<<<====*=2=>=@=B=N=V=^=f=n=z=====!v: v:v: v:u:v:v:v:zv:!v: v:v: v:u:v:v:v:zv:!v: v:v: v:u:* v:Ff5Ff 1Ff-, $$Ifa$gd`====> >>>">$>&>2>:>B>J>R>Z>b>j>l>n>z>>>>>>>v:v:v:zv:!v: v:v: v:u:v:v:v:zv:!v: v:v: v:u:v:v:v:zv:!v: v:v:Ffc?Ff: $$Ifa$gd`>>>> ????? ?$?(?*?,?8?F>V>>>lA*B0BGؼر}}rg\T\hPXOJQJhEWhz6OJQJhEWh2h OJQJhEWhaOJQJhEWhG~OJQJhEWhoOJQJhEWhOJQJU!jhEWhG~0JOJQJUhEWhwOJQJ!jhEWh*0JOJQJUhEWh<OJQJhEWh*OJQJhEWh&_DOJQJ!jhEWh&_D0JOJQJU koja e se automatski paliti prilikom paljenja motora [10] i Republika Hrvatska bi svoje zakonodavstvo trebala mijenjati, odnosno vratiti staru odredbu o paljenju dnevnih svjetala tijekom vo~nje danju. Obveza koriatenja sigurnosnog pojasa ostaje i dalje za voza a i sve putnike tijekom vo~nje. Ve smo naglasili da je voza  taj koji ima najvei utjecaj na sigurnost prometa. Posebnu pa~nju treba posvetiti tzv. mladim voza ima. Mladi voza  je voza  u dobi od 16 do 24 godine i za njega su propisana znatna ograni enja pri upravljanju vozilom. Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. osobu mladog voza a nije definirao i vezivao uz godine ~ivota, nego je ograni enja upravljanja vozilom postavljao za bilo koju osobu koja je polo~ila voza ki ispit u trajanju od dvije godine od dana polaganja voza kog ispita i dobivanja voza ke dozvole. Zakonom iz 2008. im je brisana zabrana upravljanja vozilom bez pratitelja u vremenu od 23 do 5 sati. U naaoj analizi prometnih nesrea podaci su dosta zabrinjavajui. Broj stradalih mladih voza a se iz godine u godinu stalno poveava. Opravdano se pitamo:  Zaato su mladi voza i u tolikoj mjeri skloni estim prometnim nesreama u cestovnom prometu? Za dobivanje konkretnog odgovora, mogue je problem analizirati na dva na ina. Jedan je da se prometne nesree analiziraju pojedina no, preko detaljnih istra~ivanja ili opse~nih analiza statisti kih podataka. Drugi pristup je analiza tijeka dogaaja i postupaka koji se realiziraju stjecanjem voza ke dozvole,  stvaranjem voza a, analizirajui psiholoake, socijalne, eti ke i obrazovne procese koji pri tom imaju zna ajnu ulogu. Na taj bi se na in dobio cjelovit odgovor koji su prete~ni uzroci nastajanja i zaato dolazi do ne~eljenih prometnih nesrea. "`to se ti e visokog postotka voza a mlaih od 30 godina, usmrenih u prometnim nesreama na cestama u nas, s motriata moguih uzroka treba navesti viae imbenika, kao ato su: nedostatak iskustva, vo~nja u kasnim nonim satima obi no pod utjecajem alkohola i drugi za mlade tipi ni oblici socijalnog ponaaanja. U tom sklopu treba navesti i ulogu zakonske regulative, posebno iz djelokruga zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja svojim odredbama i kaznenim mjerama mo~e (de)stimulirajue djelovati na ponaaanje voza a u prometu." "Analize pokazuju da su najopasniji voza i s voza kim sta~om do jedne godine." Smatramo stoga da mladog voza a ne bi trebalo vezivati uz godine ~ivota, ve u ovu definiciju uklju iti sve voza e koji prvi put pola~u voza ki ispit neovisno o dobi. Vjerojatno e i ova izmjena Zakona negativno utjecati na sigurnost prometa na cestama. 5. Izgradnja Autoceste A5  doprinos sigurnosti prometa na cestama Slavonije i Baranje Ve je re eno da je cesta jedan od uzroka prometnih nesrea. Posljednjih godina su ulo~ena znatna sredstva u izgradnju, modernizaciju i odr~avanje cesta u Republici Hrvatskoj: izgraene su nove autoceste (Zagreb  Split, Zagreb  Rijeka, Zagreb  Macelj), a i zapo eti su brojni radovi diljem Hrvatske. Mo~emo rei da je dosadaanjim ulaganjima podignuta razina kvalitete cestovne mre~e na razinu koju nameu potrebe suvremenog cestovnog prometa. Tablica 5. Prometne nesree i nastradali sudionici prema kategorijama cesta u 2007. godini Kategorija cestePrometne nesreePrometne nesree s poginulimaPrometne nesree s ozlijeenimaPoginule osobeTeako ozlijeene osobeLakae ozlijeene osobeAutocesta4,6%11,5%2,7%12,3%4,9%3,7%Dr~avna cesta11,1%23,5%12,6%24,6%16,0%13,6%}upanijska cesta4,0%8,2%5,1%8,4%6,9%5,1%Lokalna cesta1,0%2,0%1,2%1,8%1,5%1,2%Cesta unutar naselja79,2%54,7%78,4%53,0%70,7%76,4%Ukupno100%100%100%100%100%100%Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007. Gradnja druge dionice koridora Vc kroz Hrvatsku od Osijeka do akova, u du~ini 32,5 km trebala bi biti zavraena krajem travnja 2009. godine, te spojena s ve puatenom u promet dionicom akovo  Sredanci, te e tako i Osijek imati izravan izlaz na autocestu A3 Bregana - Zagreb  Lipovac (odnosno koridorom X). [11] Ako se uzme u obzir da su autoceste i cestovne obilaznice nenadomjestivi na ini poveavanja prometne sigurnosti [12] i slavonsko - baranjske ceste bi nakon puatanja autoceste u promet trebale postati sigurnije. 6. Zaklju ak Posljednjih nekoliko godina, posebice 2007. doalo je do pogoraanja sigurnosti u cestovnom prometu. Broj prometnih nesrea je u padu, ali je zabrinjavajui porast broja poginulih i ozlijeenih osoba u prometnim nesreama. Zakon o sigurnosti prometa na cestama je od svog donoaenja 1990. godine nekoliko puta zna ajnije mijenjan (najopairnije 2004. i 2008. godine). Analizirajui statisti ke podatke prometnih nesrea u Republici Hrvatskoj, mo~e se zaklju iti da su izmjene Zakona u pravilu slijedile u godini nakon ato su zabilje~eni iznimno loai rezultati stanja prometa na cestama. Godina koja je slijedila nakon izmjena Zakona u pravilu je, statisti ki gledano, imala manje prometnih nesrea s teakim posljedicama. Dakle, nova rjeaenja Zakona o sigurnosti prometa daju pozitivne rezultate i promjene u ponaaanju sudionika u prometu. Meutim, represivne mjere obi no daju u inak samo u kraem vremenskom razdoblju, ato je vidljivo i iz tablica prikazanih u ovom radu. Zbog usklaivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. s pravnom ste evinom EU i Prekraajnim zakonom, te pogoraanja stanja na hrvatskim cestama, 2008. godine uslijedila je joa jedna izmjena Zakona. S ciljem poveanja sigurnosti na cestama, njim su prije svega, propisane stro~e sankcije za prekraaje u cestovnom prometu. Smatramo da represivni sustav sam po sebi ne rjeaava problem sigurnosti, iako e u kraem razdoblju donijeti vidljive rezultate. Mislimo da odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2008. ipak nee donijeti o ekivane rezultate. Naime Zakon ukida nultu toleranciju na alkohol i opojne droge u organizmu voza a, dopuata vo~nju alkoholiziranog suvoza a na prednjem sjedalu motornog vozila, ne propisuje obvezno koriatenje dnevnih ili kratkih svjetala po danu tijekom cijele godine ve samo u zimskom ra unanju vremena, a takoer i druga ije (u odnosu na Zakon iz 2004.) odreuje tzv. mladog voza a. Sve su tu initelji koji, po naaem mialjenju, bitno pridonose poveanju broja prometnih nesrea. POPIS LITERATURE [1] Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007. [2] Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2006. [3] Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2005. [4] Informacija o stanju sigurnosti na podru ju Grada Osijeka za 2007. godinu, svibanj 2008. [5] Informacija o stanju sigurnosti na podru ju Grada Osijeka za 2007. godinu, o~ujak 2007. [6] Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 67/2008. [7] Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 105/2004. [8] Rotim, Franko; Mihoci, Franjo; Ajduk, Mladen, Cestovni promet Hrvatske: sigurnost i prevencija, Suvremeni promet, br. 4/1994, str. 150-155. [9] Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006.  2010. [10] Od 2011. sva nova vozila u EU imat e ugraena svjetla za dnevnu vo~nju, www-mmpi.hr/ default.aspx?id=5160, 25. 9. 2008. [11] Slavonika je sve bli~e Osijeku, Jutarnji list, http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2008,8,5,,128995.jl, 10. 08. 2008. [12] Rotim, Franko; Mihoci, Franjo; Ajduk, Mladen; An~ek, Mario, Sigurnost cestovnog prometa i prevencija nezgoda, Suvremeni promet, br. 3-4/2000, str. 218-224. [13] Kazneni zakon, Narodne novine, br. 110/1997, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007. [14] Prekraajni zakon, Narodne novine br. 107/2007. [15] Rotim, Franko; Happ, Zdravko; Bo~i, Milorad, Utjecaj intenziteta prometa na prometnu sigurnost, Suvremeni promet, br. 1-2/2007, str. 124-130. [16] Grguri in, Goran; Jakovljevi, Ivo, Voza  kao temeljni imbenik sigurnosti u cestovnom prometu, Suvremeni promet, br. 1-2/1998, str. 91-96. [17] Romatajn, Ivan, Sudionici u prometu i njihova sigurnost u suodnosu etike (morala) i prava, Osijek; Po~ega, 2001. [18] Sraen, Mate, Kako poboljaati sigurnost prometa na cestama Hrvatske, Suvremeni promet, br. 3-4/2001, str. 186-193. [19]  HYPERLINK "http://www.hac.hr" www.hac.hr SA}ETAK Aleksandra Vasilj Biljana in urak Ana ani Zakon o sigurnosti prometa na cestama, previae ili nedovoljno represivan? Glavna obilje~ja proteklog desetljea na podru ju sigurnosti cestovnog prometa su poveanje broja prometnih nesrea i ozlijeenih sudionika u prometu, dok je broj poginulih u padu. Na ~alost, sigurnosti prometa se pa~nja poklanja tek nakon prometnih nesrea. Zakon o sigurnosti prometa na cestama je od svog donoaenja 1990. godine nekoliko puta zna ajnije mijenjan (najopairnije 2004. i 2008. godine). Analizirajui statisti ke podatke prometnih nesrea u Republici Hrvatskoj, mo~e se zaklju iti da su izmjene Zakona u pravilu slijedile u godini nakon ato su zabilje~eni iznimno loai rezultati stanja prometa na cestama. Nova rjeaenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama daju pozitivne rezultate i promjene u ponaaanju sudionika u prometu, meutim, represivne mjere obi no daju rezultate samo u kraem vremenskom razdoblju. Zbog usklaivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. s pravnom ste evinom EU i Prekraajnim zakonom, te pogoraanja stanja na hrvatskim cestama, 2008. godine doneaen je "novi" Zakon. S ciljem poveanja sigurnosti na cestama, njim su prije svega, propisane stro~e sankcije za prekraaje u cestovnom prometu. Takoer neka, po nama dobra prijaanja zakonska rjeaenja su izmijenjena, a uneaene su po naaem mialjenju nedovoljno preventivne odredbe. Smatramo da represivni sustav sam po sebi ne rjeaava problem sigurnosti, iako e u kraem razdoblju donijeti vidljive rezultate. Klju ne rije i: sigurnost prometa, promete nesree, prometne nesree s nastradalim osobama, preventivne i represivne mjere, Zakon o sigurnosti prometa na cestama SUMMARY Aleksandra Vasilj Biljana in urak Ana ani Road Traffic Safety Act, too much or insufficiently repressive? Main characteristics, in the last decade, in area of road transport safety are increasing number of road traffic accidents and number of injured road users, while number of dead persons is on the decline. Unfortunately, traffic safety attracts attention just after road traffic accidents. Since the Road Traffic Safety Act was enacted in 1990, it was significantly changed for a several times (the most extensive changes were in year 2004 and 2008). While analysing road traffic accidents statistic data in the Republic of Croatia, we can conclude that the Act was changed in the years after very bad results of the road traffic safety have been registered. New solutions of the Road Traffic Safety Act give positive results and changes in behaviour of road users, however repressive measures give results only in a short period of time. Due to harmonization of the Road Traffic Safety Act (from year 2004) with the EU acquis and Misdemeanour Act, as well as aggravation of state on Croatian roads, the Road Traffic Safety Act was changed again in 2008. With a goal to increase road safety, this Act enacts more rigorous sanctions for misdemeanours in road traffic. In our opinion, repressive system by itself does not solve the problem of road traffic safety, but it will bring visible results for a limited period. Key words: traffic safety, traffic accidents, road traffic accidents involving personal injury, preventive and repressive measures, Road Traffic Safety Act  Kao temelj za istra~ivanje poslu~io je diplomski rad kolegice Ane ani.     PAGE  PAGE 1 POZIVNE BILJE`KE  Rotim, Franko; Mihoci, Franjo; Ajduk, Mladen, Cestovni promet Hrvatske: sigurnost i prevencija, Suvremeni promet, br. 4/1994, str. 150. "Policijska praksa u Hrvatskoj razlikuje subjektivne i objektivne uzroke prometnih nezgoda. Subjektivni uzroci su stanja sudjelovatelja u prometu koja prouzrokuju nezgodu (alkoholiziranost, umor, bolest, premalo znanje, iskustvo ili umijee, ostala psihofizi ka stanja). Objektivni uzroci su stanja ceste, okoline i vozila te pojava ~ivotinja na cesti, koji za posljedicu imaju nastanak prometne nezgode." Rotim, Franko; Mihoci, Franjo; Ajduk, Mladen, Cestovni promet Hrvatske: sigurnost i prevencija, Suvremeni promet, br. 4/1994, str. 152  153.  l. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 67/2008.  l. 221. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 67/2008.  l. 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 67/2008.  Takva svjetla troae izmeu 25 i 30 posto manje od klasi nih automobilskih svjetala.  l. 2. st. 1. t. 67. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine br. 67/2008.  Mladi voza  ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom veom od 80 km na sat, na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila brzinom veom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti, a mopedom 40 km na sat. Takoer, mladi voza  koji je polo~ilo ispit za B kategoriju vozila ne smije upravljati osobnim vozilom ija snaga motora prelazi 75 kW.  Sraen, Mate, Kako poboljaati sigurnost prometa na cestama Hrvatske, Suvremeni promet, br. 3-4/2001, str. 188.  Rotim, Franko; Mihoci, Franjo; Ajduk, Mladen, Cestovni promet Hrvatske: sigurnost i prevencija, Suvremeni promet, br. 4/1994, str. 153.  Budua autocesta A5 Beli Manastir  Osijek  Svilaj od granice s Maarskom do granice s BiH, dio je europske mre~e autocesta i nalazi se na europskom prometnom koridoru Vc. Podijeljena je na 5 Dionica (1. granica s Maarskom  BM, 2. BM- OS, 3. OD  DJ, 4. DJ  Sredanci, 5. Sredanci  granica s BiH). GGGtHvHdIpIKKKLLLLLLMMNNNNNNNNNN6O߻꟔~~sh\P\P\hEWh5OJQJhEWh6CE5OJQJhEWhoOJQJhEWhJd&OJQJhEWh2h OJQJhEWh<OJQJhEWh&_DOJQJ!jhEWhXu0JOJQJUhEWhDF_OJQJ!jhEWh0JOJQJUhEWhEWOJQJhPXOJQJhEWhOJQJhEWhXuOJQJhEWho?dOJQJ6O8O:Ov: $$Ifa$gd`UU"U'u:v: $Ifgd`kd$$Ifl      ֞@ ,#t8\ #         t0      44 la"U.U:UFURU^UjU`v:v:v:Kv:Av:>v: $$Ifa$gd`jUlUU'u:v: $Ifgd`kd?$$Ifl      ֞@ ,#t8\ #      t0      44 laUUUUUUU`v:v:v:Kv:Av:>v: $$Ifa$gd`UUU'u:v: $Ifgd`kdz$$Ifl      ֞@ ,#t8\ #      t0      44 laUUUVVV$V`v:v:v:Kv:Av:>v: $$Ifa$gd`$V&VPV'u:v: $Ifgd`kd$$Ifl      ֞@ ,#t8\ #      t0      44 laPV\VhVtVVVV`v:v:v:Kv:Av:>v: $$Ifa$gd`VVV'u:v: $Ifgd`kd$$Ifl      ֞@ ,#t8\ #         t0      44 laVVVVVVV`v:v:v:Kv:Av:>v: $$Ifa$gd`VVLW'u:%v:$a$gd8Hkd+$$Ifl      ֞@ ,#t8\#    t0      44 laVLWNW|WWWWYYYYYYZZZr[t[v[|[~[[[[b\\۾۳۝ے{ocXMBMhEWhOi_OJQJhEWh OJQJhEWh;pOJQJhEWh8H5OJQJhEWh5OJQJhEWh/_5OJQJhEWh8HOJQJhEWhNnOJQJhEWhBOJQJhEWhl OJQJhEWhOJQJ!jhEWh6CE0JOJQJUhEWh6CEOJQJ\hEWh6CEOJQJhEWh*JOJQJhEWh8HCJOJQJaJLWNWYr[t[v[[[P]*cf@kBkDkFkhkjklkk,llFmmnok@kBkFkhkjklkpqɾɳɳ|p|aRhEWhCJOJQJaJhEWhBCJOJQJaJhEWhB5OJQJhEWhJUOJQJhEWhUOJQJhEWhBOJQJhEWhh OJQJhEWhEWOJQJhEWh2`OJQJhEWh^OJQJhEWh(ROJQJhEWh"nrOJQJhEWhOi_OJQJhEWh OJQJhEWh{b,OJQJqqqqrr,t.tu$uuuvvwwwxxxyyyyyyyy zzzzĵĦĦē}hYhEWhFJCJOJQJaJ)hEWhhttp://www.hac.hr/yX;H,]ą'cH@H Normal CJOJQJ_HaJmHsHtHb@b $ Heading 6$$@&^`a$5OJQJaJmH sH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No ListO n3 Footnote2|$ & F5$7$8$9D>TH$Tfa$B*CJ^JaJph<+@< $ Endnote TextCJaJ>*@> $Endnote ReferenceH*4 @"4 8|Footer  p#.)@1. 8| Page Number4@B4 ]Header  p#j@Sj _8S Table Grid7:V0HbH /_ Balloon TextCJOJQJ^JaJ6U@q6 *B*ph>@>  Footnote TextCJaJ@&@@  Footnote ReferenceH*ElKN   KKKKKKKKKKN &1o2678=9@^@Flnn^    OlB !"&!"& !"&!"&!"&!"&!"& !"&!"&! "&! "&z$B4 DD(D5DUD[DlDrDOO'Wal hh hh  <S&  t u v |     & ' 8 ; B I P W ^ _ ` v | ")07>EFG^dimsyz"&*./FIPW^elmn    >ACIOU[\]tvz~'(3mnou{ (.4:@FLM_} /MSY_gmuvw%-9:SY]aeioswxy  !%)-1567=AEIMQUYZ    $(,-.48;?CGKOP_egikmprtuv|~ ,258<@DHLMNTX[_cgkopqw{~  #)/0KRY`ghz  % + 1 2 P T Z ` f g '!(!!"$$$$;%<%!&>)<+/057D8=@^A_A`AAAxCyCCCCCCD5DDD[DrDsD}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE#E(E-E.ECEIEOEUE[EaEgEhEoEtEyE~EEEEEEEFGGGGGHKMOOOOOOOP1PaPPQaQQ9RR SS/TTTrUVyVV#W$W%W&W/W0WBWSW]W^W_WWWWXZ0]1]]]]]]]]^ ^ ^^N^O^p_`aucvcddd_d`dbdcdedfdhdidkdudvdwdddddddddd'eLgggGhhhxjjrklll@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0 @0  @0  @0  @0  @0  @0  @0  3@0, d` @0" @0" @0" @0" @0" d`@0$ @0$ @0$ @0$ @0$ @0$ @0$ 3@0<  `@0&@0&@0&@0&@0& `@0(@0(@0(@0(@0(@0(@0(@0L 3@0*@0*@0*@0*@0*3t@0,@0,@0,@0,@0,@0,@0,@0\ 3!fX@0.@0.@0.@0.@0.3!fX0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 000x0x0x0x0x0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0 00 0 0x0 0x0 0x00x0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 00x0x0x0x0x0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0T 00 00 00 0 0x0x0x0x0x00 00x0x0x0x0x0x0x0 000 00x0x0x0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0T 0000 0x00 0 000 000 @000x0x0x0x0x0x0 000 000x0x0x0x0 0x0x0x00x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x00x0x00x0x000x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0 0 0 0`0x0x0x@0@00@0R0@0$HR0@0\HR0@0R@0@000@0 2R0@03R00x00x0x000000 000 0 @0p ''''))))))))))),V8!(P0Z2$446;CIVzlG6OV\qzfb;>?Efmsz(!b!!!L"p"""(#t####>$$$$%@%D%%%&&\&&&&F''''(|((( )6))))+111*2,222B3D333&4(444H5J555<=>n?Z@AABE/F`FFFFF1G\HHIIrSTTU"UjUUUU$VPVVVVLWp {ؔ<@ABCDFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdeghijklnopqrtuvwxy{|}~=VW!WlX  ,!!8@0(  B S  ?N9-1GO9-1GP9-T+GO`O`[`lW`b`b`l=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace EH#ETUvx   & ' 7 8BCHI[]uvp/u/v///0011o2r233335 566667U>>>@@^@`@x@y@@@]A`AvAwAyA|AAAAAgBiBvCEF FFFFGsGuGGGGGLHMHaHbHHHHTQaQbQQQ9R:RRRRR S SSSSS/T0T2T4TTTTTTTTTrUsUuUwUVVVVwVzVVVVVVW!W'W/W0W]W_WWWX[0]1]@]A]]]]]]]]]^^ ^aadd^d`ddd'e(eLgNgggggGhIhNhOhhhhhxjzjjjjjjjjjrktkll;<RS% '  s v { |        % ' 7 8 : ; A B H I O P V W ] ` u v { | !"()/067=>DG]^cdhilmrsxz!"%&)*-/EFHIOPVW]^dekn =>@AHINOTUZ]styz}~&(23lotuz{  '(-.349:?@EFKM^_|}  ./LMRSXY^_fglmtw$%,-8:RSXY\]`adehinorsvy~    !$%(),-0147<=@ADEHILMPQTUXZ~   #$'(+.3478:;>?BCFGJKNP^_deoptv{|   +,124578;<?@CDGHKNSTWXZ[^_bcfgjknqvwz{}~  "#().0JKQRXY_`fhyz    $ % * + 0 2 O P S T Y Z _ ` e g &!)!!!""$$$$:%=% &"&=)?);+=+//005 577C8E8==@@]A`AAAwCyCCCCCCCCCDD4D5DCDDDZD[DqDsD|D}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEEEEE"E#E'E(E,E.EBECEHEIENEOETEUEZE[E`EaEfEhEnEoEsEtExEyE}E~EEEEEEEEEFGGGGGHHKK~MMOOOOPP0P1P`PaPPPQQ`QaQQQ8R9RRR S SSS.T/TTTTTqUrUVVxVyVVV"W'W.W0WAWBWRWSW\W_WWWXXZZ/]1]]^M^__``FaLaSb^bbbdd^d`dddd&e'eKgNgggggFhIhhhhhwjzjjjqktkll::::::!!;+,;X;<<=/?ByCN NOO&W'WO^_`nbdd`d`dbdbdcdcdedfdhdidkdldddd^gggghhllld`ddl$M%}N~& =Nn i7 2h #8|^}[G>w *65!]!$s$$E%,T%Jd&!' <'3(v )Q),G,V,)Z,{b,nq.n3z6W;<B&_DrD6CE8HyI*J-Gn8[6 N!o.xWEFG^dimsyz"&*./FIPW^elmn    >ACIOU[\]tvz~Fnou{ (.4:@FLM_} /MSY_gmuvw%-9:SY]aeioswxy  !%)-1567=AEIMQUYZ    $(,-.48;?CGKOP_egikmprtuv|~ ,258<@DHLMNTX[_cgkopqw{~ #)/0KRY`ghz  % + 1 2 P T Z ` f g */}=CCCD5DDD[DrDsD}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE#E(E-E.ECEIEOEUE[EaEgEhEoEtEyE~EEEEEO/]M^aadl U}}}}}}}@Vf 2 2"2%2*7l "&(*.246<>@BD@HLR\:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"q#lFrfrf/%U 3%U 3!n24dcc3qHX)?tdsAnaliza prometnih nesrea na podru ju Osje ko-baranjske ~upanije i svrsishodnost donoaenja pooatrenih pravnih normiBiljanaBiljana in urakOh+'0(8DP` |    tAnaliza prometnih nesrea na podruju Osjeko-baranjske upanije i svrsishodnost donoenja pootrenih pravnih normiBiljanaNormalBiljana inurak5Microsoft Word 10.0@ِ@n/v@~u@W13v %U՜.+,D՜.+,\ hp|  <3c tAnaliza prometnih nesrea na podruju Osjeko-baranjske upanije i svrsishodnost donoenja pootrenih pravnih normi Title 8@ _PID_HLINKSA`mghttp://www.hac.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@BCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FT"23vData 1TableA5WordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q