ࡱ> q`8&bjbjqPqP .T::?:%Z0  f<f<f<8<z=| _>>"$>$>$>>>>bdddddd$Kh\ >>>>> $>$>[[[>8 $> $>b[>b[[ֈ "$>= sWf<w b/0_,ل""4 V >>[>>>>>p>>>_>>>> d/9d 9  VLATKA VUKELI HRVATSKI STUDIJI Savudrijska b.b. 10000 ZAGREB e-mail: vlatka.vukelic@sk.htnet.hr PRIMJER REPRESIJE JUGOSLAVENSKOG SUSTAVA  POLITI KI SUDSKI PROCES OKRU}NOG SUDA U SISKU PROTIV KRIVO`I STJEPANA ST. I DRUGIH RADI KRIVI NOG DJELA IZ L. 3 ZAKONA O KRIVI NIM DJELIMA PROTIV NARODA I DR}AVE Jugoslavenska armija uspostavila je punu kontrolu nad cijelim hrvatskim prostorom po etkom svibnja 1945. godine. Tada zapo inje partizanska uspostava civilne vlasti, ime je stvoren preduvjet za obnaaanje i sudskih du~nosti. Taj je postupak iskoriaten za odr~avanje niza politi kih montiranih sudskih procesa voenih protiv graana - civila. Najpoznatiji takav proces u Sisku odr~an je protiv Krivoai Stjepana st. i joa petnaest optu~enih uglednih Sia ana, koji je kao krajnju bilancu imao troje graana osuenih na smrt strijeljanjem: Krivoai Stjepana st., Hati Gjuru i Kolari Zlatu. Oni su osueni da su kao voe i inicijatori akcija skupine graana po inili krivi no djelo iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Cijeli sudski proces obilje~en je demagoakim, nestru nim i montiranim izjavama, a graen je na nizu istovjetnih izjava nepouzdanih, ali re~imu podlo~nih svjedoka. Optu~nica je ovu skupinu graana teretila za suradnju s  ma ekovsko-kri~arskom-teroristi kom organizacijom, te za pokuaaj ruaenja postojeeg dr~avnog ureenja. Klju ne rije i: Sisak, 1946./1947., represija komunisti kog sustava, montirani sudski proces Ulaskom 45. srpske divizije u Sisak, 5. svibnja 1945. godine, simboli ki je nazna en prestanak ratnih operacija u ovome kraju. No, osim antifaaisti ke borbe koja je ve godinama tinjala na sisa kom podru ju, dolaskom partizana u sam Sisak i njihovim preuzimanjem civilne vlasti doalo je do promjene, ne samo cjelokupnog druatveno-politi kog sustava, ve i do promjene upravono-teritorijalnog ustroja. Sisak je tada uaao u sastav Petrinjskog okruga Zagreba ke oblasti, ato zna i da je ostao bez zna ajnih administrativnih sredianjih funkcija. Grad je tada imao oko 8000 stanovnika, ali je i dalje predstavljao va~no prometno i industrijsko voriate (Slukan Alti 2004., 115). Brzo su formirani prvi organi narodne vlasti i masovne organizacije. Uz to pokuaavalo se osigurati opskrbu grada ~ive~nim namirnicama, srediti evidenciju stanovnika, organizirati trgovinu, raspodijeliti stanove, suzbiti apekulacije i  niz drugih poslova . Tako je ve 25. lipnja 1945. Gradska komisija za utvrenje ratnih zlo ina okupatora dala objaviti upozorenje graanima Siska:  Upozoravaju se stanovnici grada Siska, da su du~ni prijaviti ovoj komisiji sve zlo ine okupatora i njihovih pomaga a, svako zlostavljanje, svaki progon, svako ubojstvo, tjelesnu povredu, paljevinu, uniatavanje, oateenje, svako ograni enje slobode, raseljenje, svaku suradnju s neprijateljem, svaki rad protiv naroda u njegovoj borbi za slobodu. Anonimne prijave nee se uzimati u obzir.  Time je bio stvoren preduvjet za pokretanje optu~nih postupaka, zbog navodnih radnji protiv narodne vlasti, i nad civilnim stanovniatvom. Tako je na Okru~nom sudu u Sisku odr~an vei broj politi kih sudskih procesa, kojima je bilo izvrgnuto oko 840 graana, od kojih je njih 77 osueno na smrt i pogubljeno, a zbog velikog broja uhienih graana ak je bio prisutan problem zatvorskog prostora u gradu (Zahirovi, 2006., 18). Bilo je i politi kih sudskih procesa protiv graana-civila pred Prijekim vojnim sudovima, iji se broj pogubljenih, vjerojatno, nikada nee to no utvrditi. Jedan od najpoznatijih politi kih procesa proveden na Okru~nom sudu u Sisku je onaj protiv aesnaest znamenitih Sia ana, koji su optu~eni i, na kraju, osueni, zbog suradnje s  ustaako-ma ekovsko-teroristi kom kri~arskom skupinom , ime su, prema doti nom Sudu, izvraili krivi na djela iz l. 3 t. 2, 3, 4, 6, 7, 9 i 10, te l. 9 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Optu~eni su bili: Krivoai Stjepan stariji , uk Tomo, Hati Djuro, Lupinski Milan, Beaeni Dragutin, Pintar Ivan, Marot Antun, Antol i Josip, Gabrijel Tihomir, uk `tefanija, Renduli Ivan, Kolari Zlata, Krivoai Stjepan mlai, Poljanec Ivan, ubakovi Zlatko i Sladovi Djuro. Svi su oni klasificirani kao civilne poratne ~rtve. Krivoai Stjepan st., Hati Djuro i Kolari Zlata osueni su na smrt strijeljanjem, stoga e se u ovom radu prikazati cijeli postupak koji su proali, od uhienja, do pogubljenja, zabilje~en u brojnim zapisnicima ondaanjih sigurnosnih i sudskih slu~bi, danas pohranjenih u Dr~avnom arhivu u Sisku. Prve izjave optu~eni su dali u Odelenju dr~avne bezbednosti (dalje UDB-e) za okrug Baniju u Sisku, iji su ih pripadnici uhitili. Kolari Zlata nalazila se u istra~nom zatvoru od 17. svibnja 1946., zbog sumnje da je po inila krivi no djelo protiv naroda i Dr~ave. Istoga dana na injen je Zapisnik s ispitivanja u sjediatu UDB-e u Sisku (danas ulica kralja Tomislava 7), kojemu su prisustvovali Petar `pani u svojstvu istra~itelja i Mile Vujani u svojstvu zapisni ara. Na po etku postupka zato ena je upozorena na du~nost kazivanja istine. Prva pitanja istra~itelja odnosila su se na Zlatin rad na mobilizaciji ljudi za kri~are. Odgovorila je da je radila na toj mobilizaciji pokuaavajui prebaciti svoga strica Peru Kolaria iz Petrinje u kri~are. On je dobio poziv Javnog tu~ioca o tome kako ga jedna ~ena tereti da je vraio uhienja Srba tijekom 1941., ali se nije ~elio na isti odazvati, ve je, zbog straha da nee moi dokazati druga ije, planirao prebjei u kri~are. Namjera joj je bila, uz strica, prebaciti joa dvojicu muakaraca s njim. uk Tomo ih je odveo u Popova u i predao ih svojoj  vezi da ih otpravi u Moslava ku Goru. O cijelom postupku interesirala se prvotno kod Gjure Hatia, Milana Lupinskog i Tome uka, a njihov upliv joj je potvrdio i neki gostioni ar i mesar u Popova i. Ovaj dogaaj daje naslutiti nepovjerenje graana u slu~bene organe i postojanje  podobnih svjedoka ije su izjave bile dostatne za viaegodianje liaenje slobode pojedinaca. Pu anstvo se radije prebacivalo u kri~arske gerilske postrojbe, negoli prisustvovalo suenjima na regularnim sudbenim procesima. Isto tako, vidljiv je i postupak  prebacivanja u kri~arske redove. Nakon tih pitanja, Zlati su itani UDB-ini zapisnici sa prijaanjih sasluaanja Lupinskog i Hatia u kojima je navedeni terete za rad protiv naroda, pa je upitana ima li im ato dodati. Zlata je nadodala kako je ona Hatiu rekla za postojanje etnika oko Kostajnice, a ne on njoj, te da ne zna niata o ikakvoj radio-stanici, ali nema o tome drugih dokaza, osim svoje rije i. Potom je ispitivana o stupanju u ustaaku mlade~, koje su joj bile du~nosti na mjestu ustaake vodnice, a koje na funkciji ustaake tabornice, je li dr~ala govore, te koje je njeno mialjenje o Narodnooslobodila kom pokretu (NOP). Objasnila je kako je odmah po formiranju Nezavisne dr~ave Hrvatske (NDH) pristupila ustaakoj mlade~i, jer je voljela  naau domovinu koja je postala nezavisna . Prije toga bila je lanicom  Hrvatskog Junaka ,  koji je proklamirao ideju svjesnih sinova naae mlade~i . Kao ustaaka vodnica odr~avala je sastanke dva puta tjedno, jedan puta su to bili tjelovje~beni sastanci, a drugi puta duhovni koji su uklju ivali pjevanje, igre i predavanja o ustaakom pokretu i njegovim na elima, velikanima hrvatske povijesti: Star eviu, `uflaju, brai Radi, Kvaterniku itd. Bilo je sedamnaest ustaakih na ela koje je objaanjavala jedno po jedno, u ~elji da od voda kojim upravlja stvoriti simpatizere NDH. Napomenula je i da je na raznim proslavama vodila svoj vod. U funkciji tabornice primala je referate drugih du~nosnica i davala daljnje upute. Sama je odr~ala dva politi ka govora koji su trebali upoznati graanstvo s radom ustaake mlade~i. Njeno mialjenje o NOP-u nije bilo dobro, obzirom da je itala ustaaku propagandu koja je o NOP-u pisala i govorila sve najgore, da ga vodi Komunisti ka partija, a ona ju je mrzila, jer je taj pokret  digao ruku na naae ustaatvo . Istra~itelj ju je pitao i je li prisiljavala kolegice da pozdravljaju sa  Spremni! , te kakav je odnos imala s Badri Nenom i koji su bili razlozi njihove mr~nje. Zlata je odgovorila da se ne sjea je li kolegice tjerala pozdravljati sa  Spremni! , da je to mo~da u inila, jer joj je to du~nost nalagala, a sa Badri Nenom nije razgovarala od 1941. do njezine smrti u travnju 1945. Nisu se voljele jer je prije sloma Jugoslavije 1941. u Sisku sruaen spomenik Petra I., pa je Nena negodovala protiv tog ina, ali i protiv Hrvata. Zatim je Zlati pro itan navod iz iskaza }arka Salopeka koji ju optu~uje da je bila na sastanku u ustaakom logoru kada je napravljen popis ljudi koji su likvidirani prilikom povla enja ustaaa ispred Jugoslavenske armije. Ovdje je jako zanimljivo formuliran Zlatin odgovor, jer po inje potvrdom, a zapravo negira cijeli navod, pa tako Zlata na to pitanje  odgovara da je sve istinito, osim da je bila pozvana na banket kod `lahera u ime intimnih odnosa, te nije istina da je bila u ustaakom logoru kada je pravljen spomenuti popis. Istra~itelj je inzistirao da ju je viae svjedoka teretilo za tu radnju, kao i injenicu da je nou zalazila logorniku Roku Fagetu u stan i da je prisustvovala sjednicama ustaakih logornika koje su odr~avane prije racija i uhiivanja. Zlata se uporno branila da nije bila u ustaakom logoru tijekom pravljenja popisa za likvidaciju, te da ostatak navoda uope ne odgovara istini. Rekla je da je ona nou izlazila samo paliti arhivu ~enske ustaake mlade~i. Odmah po toj izjavi upitana je zaato je palila tu arhivu i ime pobija gornje navode svjedoka. Odgovorila je da je arhivu palila da ne padne u ruke narodne vlasti i da sakrije rad organizacije, a navode UDB-inih svjedoka pobijala je navodei imena ljudi koji mogu posvjedo iti gdje se nalazila dok se pravio spomenuti popis u ustaakom logoru. Istra~itelj joj sugerira da su joj svjedoci  slabi , obzirom da se radilo o Justi Strmer - supruzi sisa kog gradona elnika za vrijeme NDH. Govori joj i da je svjedoci terete za vezu sa aefom policije `karekom, ato ona odlu no demantira, ponavljajui kako nije tu~ila Badri Nenu i stavila je na popis za likvidaciju, te da za to nema nikakvih dokaza. Profesor Jereti optu~io ju je da je bila apijun na sisa koj gimnaziji, da su je se svi bojali, te da je bila u tjelesnoj vezi s visokim funkcionerima ustaakog pokreta, ato Zlata i opet demantira, ali za to nema drugih dokaza osim svoje rije i. Istra~itelj opet navodi kako je svjedokinja vidjela da Zlata aefu policije daje podatke koga treba likvidirati, kako to potvruje i iskaz Crnobori Vere i Gabrijele Roler. Sve te iskaze Zlata je odlu no demantirala navodei da ne odgovaraju istini. Upitana je i poznaje li Zvonka Bajta kojega je navodno navodila na apijuna~u, na ato je odgovorila da ga ne poznaje, te da drugi navod nije istinit. Istra~itelj ju je pitao i je li pljuvala na ake antifaaiste, ato je Zlata i opet opovrgnula. Na kraju iskaza istra~itelj ju je upozorio da ne zaboravi da su svjedoci koji je terete ~ivi i da e biti pozvani na sud, emu se ona nije protivila. Tijekom istra~nog postupka nije joj dokazan niti jedan navod, osim sudjelovanja u druatevnim akcijama ustaake mlade~i u vrijeme postojanja NDH, kada ih je, kao predstavnica najboljih aka Gimnazije, bila du~na vraiti. Zanimljivo je da su joj, kao jedinoj ~enskoj osobi koja je u ovom procesu osuena na smrt, implicirani i intimni odnosi s nekim du~nosnicima ustaakog pokreta, koji nisu dokazani. Na sve optu~be Zlata je odgovorila negacijom, iako je u Zapisniku UDB-e prisutna zanimljiva semanti ka konstrukcija. Tako su sve te re enice kojima Zlata nije e da je po inila imputirana djela zapo injale potvrdno! U tu se svrhu iz konteksta izvla ilo sve nebitno, samo da se zadovolje forma i sadr~aj. Dojam koji se stje e na kraju ia itanog Zapisnika daje naslutiti psihi ko maltretiranje uhienice i istra~iteljevu  sigurnost u njenu krivnju. Ta je mlada ~ena morala u istra~nom zatvoru provesti viae od pola godine, ekajui po etak suenja u drugoj polovini sije nja 1947. godine., bez i jednog stvarnog ili fizi kog dokaza koji bi je teretio za navedeni zlo in. Stjepan Krivoai stariji uhien je 20. listopada 1946. godine. Isti je dan ispitivan u sjediatu UDB-e u Sisku, te je na kraju postupka potpisao od pitanja i odgovora sa injen zapisnik koji ga je teretio u nadolazeem sudbenom procesu. Ispitivanje je provedeno bez mogueg prisustva odvjetnika, dok su  sasluaanje proveli Babo aji Stojan u svojstvu istra~itelja, te Brki Stevo u svojstvu zapisni ara. Prvo pitanje odnosilo se na ilegalni materijal koji je kod Krivoaia pronaen taj dan tijekom pretresa kue, na temelju kojega je i liaen slobode. Krivoai je odgovorio da je u rujnu 1945. godine vozei se vlakom iz Zagreba od nepoznatog lica dobio  Na ela HSS-a . Nakon toga, u proljee 1946. godine sin mu je iz Zagreba donio spis  Odnos crkve i dr~ave, primedba uz temeljna na ela HSS-e i govor dr. Dragoljuba Jovanovia, a Zlatko ubakovi mu je na ljeto iste godine dostavio spis  Hrvatske zajednice . U lipnju je dobio i referat Tihomira Gabrijela, kao svjedo anstvo partizanskih nehumanih postupaka prema zato enicima. Drugo se pitanje odnosilo na sadr~aj tog  ilegalnog materijala , te da li je isti sadr~ajem bio uperen protiv postojeeg dr~avnog ureenja. Krivoai je odgovorio da je sadr~aj toga materijala, prema postojeim propisima, bio uperen protiv postojeeg dr~avnog ureenja, no on je smatrao da tome nije tako, jer je vjerovao da e doi do sporazuma izmeu Ma eka i vlasti. Idue je pitanje bilo ato je inio s dobivenom  ilegalnom atampom. Krivoai je istaknuo da ju je itao, te davao drugima na itanje  Marotu, uku, Beaeniu, Renduliu i Lupinskom. Zatim je upitan je li tu atampu umno~avao, na ato je uhieni odgovorio potvrdno. Upitan je kome je davao tako umno~en materijal, na ato je Krivoai odgovorio da ga je davao Beaeniu i kri~aru Ivici. Potom istra~itelj prelazi na pitanja openitijeg sadr~aja, pa Kri~ania pita od kada se bavi politikom, a ovaj odgovara da je lanom HSS-a od 1923. godine, dok je 1930. bio lan Gradskog odbora HSS-a, te se politikom, u novoj dr~avi, po eo baviti u proljee 1946., nakon upoznavanja s Ivanom Pintarom i kri~arom Ivicom. Babo aji ga je pitao o emu su pri ali na sastancima. Time je i izuzeto pitanje o tome je li ikakovih sastanaka uoe bilo i jesu li bili politi kog karaktera. Krivoai je odgovorio da se razgovaralo o sporazumu Ma eka i trenutne vlasti, te o Ma ekovu ulasku u vladu. Upitan je tko mu aalje direktive, ali ne i za ato, na ato je Krivoai nespremno odgovorio da mu upute aalje neki student koji je u vezi s lanovima i vodstvom HSS-a u Zagrebu i to preko sina Stjepana. Slijedio je niz pitanja o tome tko su lanovi organizacije, tko im je rukovodioc, te u emu se sastojao njihov rad. Krivoai je odgovorio kako  njegova skupina nije nikakva organizacija, jer nije imala odbor, te kako rukovodioc grupe nije odreen, ali sebe smatra odgovornim, te da im se rad sastojao od itanja ilegalne atampe i skupljanja pomoi za kri~ara Ivicu. Ispitiva ka  tehnika istra~itelja Babo ajia temeljila se na pretpostavci da je uhieni, bez sumnje, kriv za optu~be za koje ga se tereti, pa su prema toj logici pitanja i postavljana. Krivoai je upitan i gdje je upoznao kri~ara Ivicu, te kod koga su se sastajali i u kojem sastavu. Odgovorio je da je kri~ara Ivicu upoznao preko Tome uka, da su se sastajali kod istoga, u parku ili u Antol ievoj i Paulinovoj gostionici, i to naj eae Marot Anton, Tomo uk, Dragutin Beaeni, Milan Lupinski i Ivan Renduli. Istra~itelj ga je joa pitao koga je on povezao s kri~arem Ivicom, kakvu su mu pomo davali, te od koga su primili sanitetski materijal za kri~are. Krivoai je rekao da je Antona Marota povezao s kri~arem Ivicom, i to u svrhu njegova odlaska na Kongres opozicije koji se imao odr~ati u Bosanskoj Krupi. Pomo koju je pribavio za kri~are se sastojala od cigareta, pisaeg stroja, novca, kompasa, karte (plana) Siska, piatolja bez municije i, navedenog, sanitetskog pribora sastavljenog od aprica, igala, zavoja i joda, koji mu je dao Beaeni. Upitan je je li dao kri~arima ato pismeno i s kojom namjerom, te zbog ega im je predao plan grada. Odgovorio je da je kri~arima dao popis lica za koje se sumnjalo da su komunisti, s namjerom da ako doe do prevrata, iste zadr~e da se ne mogu organizirati ili da ih tada odvedu u aumu da im se sudi. Plan grada dostavio im je da se mogu lakae kretati i orijentirati kod eventualnog ulaska u grad. Openito, stjee se dojam o provedenom ispitivanju i prije sastavljenog zapisnika, jer su sva istra~iteljeva postavljena pitanja iznijedrila konstruktivan, smisaon i nimalo dvojben odgovor. Uzmemo li u obzir Krivoaievo dotadaanje neka~njavanje i injenicu da nikada nije uhiivan, mo~emo zaklju iti da se tijekom ispitivanja u prostorijama UDB-e nije nalazio u  normalnom okru~enju, pa je pretjerano misliti da su mu odgovori bili tako jasni, britki, te da su optu~ivali sugraane i poznanike. Slijedi niz pitanja koja su ve postavljana, kao da se ~eli potvrditi vjerodostojnost prvo navedenih odgovora i, vjerojatno, zbuniti zato enika. Tako je Krivoai opet upitan kada je i preko koga stupio u vezu s kri~arima, te je li i prije pokuaao uspostaviti kontakt s njima. Krivoai je ponovio da je vezu s kri~arima odr~avao od svibnja, te da ga je s istima povezao Tomo uk. Priznao je da je i ranije nastojao stupiti s njima u kontakt i to preko nekog Turkovia iz Gornje Jelenske, koji je kasnije poginuo od strane Jugoslavenske armije. Upitan je je li pokuaao uspostaviti vezu sa `tajcerom, preko koga, kada i zaato, te je li `tajcer bio ustaaki krvnik. Rekao je da je pokuaao uspostaviti vezu s njim, ali bezuspjeano, zbog povezivanja s kri~arima, te da vide da li on djeluje samostalno ili u ijoj skupini, te je odgovorio potvrdno na pitanje je li `tajcer bio ustaaki krvnik. To je pitanje, ali i dobiveni odgovor trebalo diskreditirati Krivoaia, jer ga se povezalo s osobom koja je inila zlo ine, pa iako njih dvojica nikada nisu ostvarila kontakt, niti je ta namjera, s Krivoaieve strane, bila konstruktivna, imputirana mu je veza s pripadnikom i provoditeljem nacisti kog re~ima. Potom slijedi niz pitanja u vezi s Ivanom Pintarom. Kako ga je upoznao, kuda su se kretali i zaato, ato je Pintar tijekom tih aetnji radio, te kako je Pintar znao za pregovore Ma ek  Butkovi  Thurman. Krivoai je izjavio da je Pintara upoznao preko njegova roaka Beaenia, kada je ovaj dolazio u Sisak i pri ao mu, tijekom aetnje do Viktorovca, o pregovorima Ma ek  Butkovi  Thurman s kojima je bio upoznat, jer je bio prijatelj ameri kog konzula s kojim je esto iaao u ribolov. Odabrali su navedeni pravac za aetnju kako bi Pintar fotografirao tvornicu  Shell , i to je bio jedini put kada su se njih dvojica sastali. Istra~itelj ga je potom upitao s kojom je namjerom iaao na hodo aae u Mariju Bistricu, te ato mu je Beaeni rekao kada se vratio iz Zagreba. Ovaj je odgovorio da je u Mariju Bistricu iaao jer je uo da e tamo doi grupa Amerikanaca, pa ih je on htio pronai i upitati o roacima i politi kim prilikama u Americi, a kad se vratio iz Zagreba Beaeni mu je rekao da je `ubaai u Zagrebu, te da e sada dobiti uputstva za rad. To su manje naznake pokuaaja uspostave veze s hrvatskom emigracijom u SAD-u, ili bar tra~enje informacija o njihovom stavovima i djelovanju, no sve se svodilo na konfuzno tra~enje drugih mialjenja. Na kraju je joa upitan koji je cilj njihove grupe, te na koji na in su ga htjeli ostvariti, a Krivoai je na ta zadnja pitanja odgovorio kako su za cilj imali promjenu, odnosno poboljaanje postojeeg stanja u zemlji, nastojei to postii preko poslanika u Hrvatskom saboru i dolaskom strane intervencije u obliku vojne sile. Na kraju ispitivanja napomenuo je da je za vrijeme boravka u istra~nom zatvoru postupak slu~benih organa prema njemu bio dobar. uro (Djuro) Hati liaen je slobode 1. studenoga 1946. pod sumnjom da je odr~avao vezu i pomagao kri~are, po inivai time krivi no djelo protiv naroda i dr~ave. Na temelju tih sumnji Javni tu~ioc pokrenuo je istragu protiv njega, te je u tu svrhu, 5. studenoga 1946., provedeno njegovo ispitivanje na temelju kojeg je sastavljen zapisnik kod UDB-e. U zapisniku je navedeno kako se Hati nalazi u istra~nom zatvoru, te da su ispitivanju bili prisutni istra~itelj Ivoaevi Rade i zapisni ar Peaut Ilija. Na po etku postupka Hati je upozoren na du~nost kazivanja istine, te je odmah potom upitan o emu je razgovarao sa Zlatom Kolari, je li bilo govora o kri~arima, te zaato je pomagao prebacivanje pojedinaca u kri~are. Odgovorio je da je sa Zlatom razgovarao o tome kako je za bivae Jugoslavije pisao letke, te da bi to i sada trebali initi, i to u korist Ma eka, a protiv aktualne vlasti. Zlata ga je u travnju 1946. pitala ima li on kakve veze s kri~arima, jer je njen stric htio prebjei u kri~are. S time su bili upoznati i Lupinski i Tomo uk, koji su obeali pomoi u cijeloj stvari. Cilj im je bio poja ati kri~arske grupe protiv Narodnooslobodila ke vojske (NOV). Pri ao je sa Zlatom i o `tajceru, a ona je znala da se isti nalazi u Moslavini u kri~arima. Upitan je gdje se upoznao s kri~arem Ivicom, na koliko je sastanaka s njim sudjelovao, ato se tamo govorilo, ato je on kri~arima dao, te koga je on sam poslao u kri~are. Odgovorio je da je kri~ara Ivicu prvi puta upoznao u dvoriatu Tome uka, da je iaao na osam sastanaka s njim, a na njima se govorilo o materijalnom pomaganju kri~ara, mobilizaciji ljudi, nabavi ljekova, oru~ja, municije, izborima, ja anju organizacije i popisu  frontovaca za likvidaciju. On sam dao je kri~arima 100 dinara, litru vina, rakije, aparat za brijanje, aunku i kruh, dok je u njihove redove poslao kova a Dobrenia. Potom je upitan je li njegov zadatak bio djelovanje na popularizaciji kri~ara u Jugoslavenskoj armiji i je li trebao odvraati vojnike od slu~enja istoj, te da li ih je tra~io oru~je. Hati je potvrdno odgovorio na sva tri pitanja. Istra~itelja je zanimalo i tko je nabavljao ljekove za kri~are, te je li predlagana likvidacija aktivista Narodnooslobodila kog pokreta, od strane koga, na koji na in i tko se nalazio na popisu. Ovaj je odgovorio da je lijekove nabavljala `tefanija uk, potvrdio je prijedloge likvidavije uz objaanjenje da su to planirali uk i Lupinski, i to na na in da stvar izvedu kod uka u pojilu prilikom poljskih radova. Likvidirana bi bila lica koja rade za aktualnu vlast ili se u istoj nalaze. Na popisu su bili: Pero Pavi i, Pero Berekovi, Danica Berekovi, Petar }ganac, Mato }upan i `tefica Bezuh. Taj je popis bio sastavljen za podru je Siska Novog, dok su popis aktivista NOP-a za Sisak Stari sastavili Beaeni i Krivoai. Upitan je zaato je likvidacija bila potrebna, kako se zvala njihova grupa i jesu li mislili promijeniti druatveno ureenje u zemlji i sruaiti aktualnu vlast. Odgovorio je da je likvidacija navedenih bila potrebna kako ovi ne bi ometali rad njihove organizacije, koja je radila u smislu Ma ekova HSS-a, u ~elji da doe do promijene druatvenog ureenja uz potporu oru~anih grupa i stranu intervenciju. Nakon toga istra~itelja je zanimalo da li su radili na proairenju organizacije, od koga su im stizale direktive, da li su dobivali ilegalnu atampu, te kakav im je stav u vezi s izborima za Hrvatski sabor. Hati je odgovorio da im je cilj bio uvui ato vei broj ljudi u kri~arske redove prikazujui demokrati nost zapadnih zemalja i nedemokrati nost postojee vlasti u zemlji. Direktive su dobivali od Beaenia i Krivoaia, a ovi su ih dobivali iz Zagreba. Dobivali su i ilegalnu atampu iji se sadr~aj odnosio na slobodu atampe, zbora i dogovora, vjeroispovjesti, te nov anoj naknadi za svaki rad. Htjeli su postaviti kandidate opozicijske liste za Hrvatski sabor za kotar Sisak, i to Ivu Martin ia ili Ivu Mrazovca iz Odre, a za sam grad Pavla Star evia, koji je na to ve pristao, te kao njegova zamjenika Marijana `intia. Pitan je i je li i on htio ii u kri~are i na koju stranu, te na kraju i je li tra~io napad na partizanski ka~njeni ki logor kojim bi se omoguio bijeg ka~njenicima. Odgovorio je da je u slu aju opasnosti trebao otii u kri~are i to zajedno s ukom i Lupinski, prema Petrinji preko sela Potok u Moslavini. Priznao je da je tra~io napad na ka~njeni ki logor kako bi svi bjegunci mogli prijei u kri~arske redove. Hatiev potpis na svim stranicama ovog zapisnika je izrazito nepravilan i drhtav, a postoji i zanimljivost vezana uz injenicu da je ve uz ovaj zapisnik, koji je nastao gotovo neposredno po Hatievom uhienju, pridodan vlasni ki list nekretnina u njegovu vlasniatvu. O ita je bila namjera konfiskacije njegova zemljiata joa i prije no ato je zapisnik sastavljen, a kamoli doneaena sramotna smrtna presuda. Taj je postupak ponovljen i u slu aju Krivoaia starijeg i Zlate Kolari. Nakon dugotrajnog istra~nog postupka, slijedio je niz administrativnih provjera na zahtjev Okru~nog narodnog suda u Sisku koja su prethodila po etku sudbenog procesa. Te provjere sa injene su od niza zapisnika iz kojih se vide osnovni podaci o uhienima, kao i njihova politi ka i vjerska pripadnost. Iz njih se, isto tako, vidi socijalna struktura, te graanska posluanost optu~enih. esto su u njih unoaena nerealna mialjenja i osobni stavovi sastavlja a, kao i razne glasine, a sve u svrhu ocrnjenja optu~enika. U zapisnicima su i neprecizni navodi optu~nica za koje se pojedinci terete, a obzirom da je rije  o spisima koje je naru ila i koristila pravna struka, mo~e se primijetiti da nigdje nisu navedeni lanci i to ke Zakona prema kojima su pojedinci uhieni i optu~eni. To je stavka koja e biti tek naknadno dodana. Sastavljani su tijekom prve polovine sije nja u Otsjeku Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru pod brojem 154/47. Bili su proslijeeni Okru~nom narodnom sudu u Sisku pred sam sudbeni proces. Kao aef otsjeka potpisan je Bakari Josip. Zapisnik od 15. sije nja 1947. navodi kako Krivoai Stjepan stariji nije nikada osuivan, ali da je na loaem glasu jer je sklon alkoholu. O~enjen je i otac etvero djece. Optu~en je da je za vrijeme rata bio je simpatizer ustaakog pokreta, te da je aktivno sudjelovao u istome kao ustaaki zbirnik, a ustaaku zakletvu polo~io je 3. kolovoza 1941. Nakon  osloboenja nije sudjelovao na obnovi zemlje, te je iznosio neprijateljski stav prema druatvenom ureenju kritizirajui narodnu vlast NOP, a nije ju pomagao ni moralno niti materijalno. Zapisnik sastavljn istoga dana izio je podatke za uk Tomu, koji je, takoer, uhien i suen u istome procesu. Navedeno je da je lojalan graanin, o~enjen i otac troje djece. Za stare Jugoslavije bio je pristalica Hrvatske selja ke stranke. Za vrijeme okupacije (misli se razdoblje postojanja NDH) nije se javno isticao, a bio je neprijateljski raspolo~en prema NOP-u. Nakon osloboenja bio je pasivan, bez simpatija za novi druatveni poredak. U istom postupku, Djuro Hati, o~enjen i otac etvero djece, okarakteriziran je u zapisniku kao ispravan graanin. Optu~en je jer je za vrijeme stare Jugoslavije bio je pristaaa HSS-a, no nije se isticao kao pristaaa ustaakog pokreta, ali se prema NOP-u odnosi pasivno. Milan Lupinski, takoer, je okarakteriziran kao lojalan graanin, optu~en da je za stare Jugoslavije bio pristalica Ma ekove politike, a za okupacije simpatizer ustaakog pokreta. Ustaaku zakletvu polo~io je 6. srpnja 1941., te je oduvijek imao negativan odnos prema NOP-u. Beaeni Dragutin, sisa ki limar, nije u~ivao dobar glas, jer je bio poznat  kao ovjek koji govori jedno a ini drugo . Rado se  ulizuje ljudima koji su na polo~ajima, slabog je i zatvorenog karaktera. Za vrijeme Jugoslavije bio je neprijatelj  progresivnog pokreta , a ljude na javnim skupovima nazivao je komunistima. Za vrijeme okupacije (NDH) bio je simpatizer ustaakog pokreta, te je i polo~io ustaaku zakletvu 3. kolovoza 1941. NOP nije pomagao i bio je neprijateljski raspolo~en prema istome. Jedno vrijeme bio je lan Narodne fronte (NF), i to naoko aktivan, ali na sastancima je uvjek bio  protiv prijedloga u korist zajednice , pa se inli da mu je to lanstvo slu~ilo kao sredstvo za postizanje vlastitih ciljeva. Ivan Pintar iz Zagreba, prema navoda zapisnika, u~ivao je glas poatena ovjeka, politikom se nije bavio, a stav prema NOP-u nije izra~avao. Josip Antol i, o~enjen i otac dvoje djece, bio je jedan je od rijetkih ka~njenih, i to, globljenih uhienika,  radi apekulacije i privremene sabota~e , globom od 5000 dinara. Izuzev toga okarakteriziran je kao lojalan graanin. Za stare Jugoslavije bio je pristaaa Ma ekove politike, dok je za okupacije bio simpatizer ustaakog pokreta, esto vian u druatvu ustaakih glaveaina. Bio je neprijateljski i pasivno orijentiran prema NOP-u. Gabrijel Tihomir, sisa ki svraeni gimnazijalac, bio je prema odluci Diviziskog vojnog suda u Zagrebu osuen na liaenje slobode s prinudnim radom u trajanju od osam mjeseci, zbog trganja izbornih parola sa zida jedne kue. Nije u~ivao dobar glas, jer se o itovao protiv interesa radnog naroda. Optu~en je da je za stare Jugoslavije podupirao klerofaaizam, te jer je bio lanom ustaake mlade~i i simpatizer ustaakog pokreta. `irio je ustaaka na ela, te bio neprijateljski i pasivno raspolo~en prema NOP-u. Kuanica uk `tefanija, koja dotada nije uhiivana ni osuivana, te koja je u~ivala glas lojalne graanke, za vrijeme okupacije nije se isticala na politi kom polju, ali, nakon  osloboenja nije pomagala NOP, te nije sudjeluje u obnovi zemlje. Zlata Kolari, sisa ka svraena gimnazijalka, u ovom je zapisniku okarakterizirana kao  svaalica koja je esto bila u sukobu s obitelji. Zanimljivo je kako je to postalo relevantno za ovaj slu aj! Za vrijeme stare Jugoslavije nije se isticala, no nigdje nije navedeno da je to iz razloga jer je tada joa bila dijete, ali  za vrijeme okupacije bila je lanica ustaake organizacije, ustaake mlade~i, i to u funkciji tabornice, airei ustaaka na ela meu mladima. Pred osloboenje pobjegla je s okupatorom iz Siska, dok je nakon povratka u Sisak cijelo vrijeme bila pasivna i neprijateljski raspolo~ena prema NOP-u. Stjepan Krivoai  mlai, student filozofije na zagreba kom Filozofskom fakultetu, okarakteriziran je kao lojalan graanin, optu~en jer je za stare Jugoslavije bio sklon klerofaaizmu. Za okupacije je bio simpatizer ustaakog pokreta, airei ustaaku propagandu u ustaakim novinama, a u posjetu kod Ante Pavelia odr~ao je ak i pozdravni govor ispred blagoslova. Neprijateljski je i pasivno bio nastrojen spram NOP-a. Poljanec Ivan bio je student agronomije, koji do tada nije osuivan, te je u~ivao glas lojalna graanina. Optu~en je jer je za vrijeme stare Jugoslavije bio klerikalno nastrojen, dok je za vrijeme okupacije bio simpatizer ustaakog pokreta, airei meu omladinom ustaaka na ela. Bio je i u neprijateljskim vojnim formacijama (domobranima) od 1943. godine, a jedno vrijeme i na vojnoj obuci u Njema koj. NOP nije pomagao ni materijalno, niti moralno. Nakon osloboenja nije promijenio stav, te nije sudjelovao u obrani i izgradnji zemlje. Sudski proces voen je i protiv ubakovi Zlatka koji je tada bio student veterine. Do tada nije bio osuivan, ali je bio na loaem glasu jer je bio protivnik napredne omladine. Optu~en je da je za vrijeme okupacije bio je lan ustaake mlade~i i vodnik  Hrvatskog Junaka . `irio je ustaaku propagandu, te dr~ao pozdravne govore ustaaama, a mialjenje o ustaatvu zadr~ao je u spomenutom trenutku. Neprijateljski je bio raspolo~en prema NOP-u i nije sudjelovao u obnovi zemlje; bio je pasivan u istome. Sladovi Djuro, sisa ki trgovac, o~enjen s dvoje djece, nije bio osuivan, ali nije u~ivao dobar glas, jer je  kao trgovac izrabljivao sirotinju . Optu~en je jer je polo~io ustaaku zakletvu 6. srpnja 1941., te jer je bio neprijateljski raspolo~en prema NOP-u. Iako je nakon osloboenja postao lanom NF, poslije se pasivizirao. Javno tu~ilaatvo okruga Banije podiglo je slu~benu optu~nicu protiv navedenih 6. sije nja 1947., a ista je prepuna aabloniziranih politi kih krilatica, dok je pravna terminologija, koja je trebala objasniti krivi na djela, potpuno zapostavljena. U njoj se, izmeu ostaloga ka~e:  Ulogu te bande,  politiku ma ekovatine, konkretiziranu u njenoj izdajni koj raboti, vidjeli smo sna~no osvijetljenu u procesu zlo inca Stepinca, Lisaka i dru~ine....Na liniji borbe protiv naroda ta rutinirana banda zlo inaca spremna je u initi sve. Ona je spremna da se pove~e sa najveim zlo incima, sa ubicama stotine i hiljada nevinih ljudi, ~ena, djece/ kao ato je to pokazao proces protiv Stepinca, Lisaka i dru~ine/ ona ne preza ni od kakvog zlo ina samo da bi ostvarila svoje mra ne ciljeve.... Iza ovako demagoaki sastavljene optu~nice, potpisao se tu~itelj okruga Banije Manojlovi Pajo. Glavna rasprava sudskog postupka pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enog Stjepana Krivoaia i drugih za po injenje krivi nih djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, zapo ela je 16. sije nja 1947. Skupina od aesnaest sisa kih graana kamionom je prevezena u zgradu bivaeg kina  Partizan gdje se tada smjestio improvizirani sud. Po ulasku u prostoriju koja je imala predstavljati sudnicu su elili su ih trojici sudaca. To su bili, predsjednik vijea, dr. Golf Dragutin, sudac porotnik, Mencl Franjo i, lan vijea, Kova evi Stanko. Javni (narodni) tu~itelj Dragutin Despot, sjedio im je s desna, a branitelji koji su ih zastupali po slu~benoj du~nosti, s lijeva. Glavna rasprava otvorena je u 9.35. Odvjetnik dr. Matija `ipua iz Siska bio je dodijeljen Krivoai Stjepanu starijem i mlaem, Hati Djuri, Beaeni Dragutinu, Marot Antonu, uk `tefaniji i Poljanec Ivanu. Odvjetnik dr. Josip Nemec iz Petrinje bio je dodijeljenn uk Tomi, Gabrijelu Tihomiru, Lupinski Milanu, Renduli Ivanu, ubakovi Zlatku i Sladovi Gjuri. Tajnik Kotarskog suda, `epec, po slu~benoj je du~nosti bio, u svojstvu branitelja, dodijeljen Josipu Antol iu, Zlati Kolari i Ivanu Pintaru. Dan ranije predsjedniku suda bio je najavljen dolazak dr. Primorca, odvjetnika iz Zagreba, u svrhu obrane Josipa Antol ia i Zlate Kolari, no kako se isti, navodno, nije pojavio na glavnoj raspravi, optu~eni su izjavili kako su zadovoljni zastupanjem od strane `epeca. Ivana Pintara trebao je braniti dr. Ljudevit Konapk, no kako ni on  nije stigao na glavnu raspravu, takoer mu je dodijeljen `epec. Kako bi se situacija dodatno zakomplicirala i pretvorila u igru ~ivaca optu~enih, iz neobjaanjenih se razloga utvrdilo da ih ni `epec ne mo~e braniti, pa je navedenim optu~enicima za branitelja dodijeljen tajnik Okru~nog suda dr. Tomo `njari. Nakon  utvrivanja odvjetnika branitelja pristupilo se pojedina nom prozivanju okrivljenika i itanju optu~nice od strane Javnog tu~itelja, poslije ega je uslijedilo pojedina no sasluaanje optu~enika. Prvi je trebao biti sasluaan Stjepan Krivoai stariji, no sasluaanje je prekinuto, a da nije niti zapo elo, zbog  odmora od 10 minuta, da bi se nastavilo tek u 13.00 sati. Tada Krivoai izjavljuje da se osjea samo djelomi no krivim za djela za koja ga tereti optu~nica, te da je suglasan sa zapisnikom ato je sastavljen kod UDB-e 20. listopada 1946., dana kada je uhien, i sa zapisnikom od 15. prosinca 1946., kada je ponovno ispitivan. Smatrao je nu~nim, tijekom ove rasprave, dodati da nije on  uglavnom rukovodio primanjem ilegalnog materijala od vodstva HSS-a iz Zagreba, ali je priznao da ga je od istih dobivao i odmah dalje raspa avao. Obeao je i kri~arskom kuriru Ivici, koji je esto dolazio iz Zagreba, sakupljanje pomoi za kri~are, a svatko je obeao pomoi u granicama mogunosti. Priznao je da je upoznao Marota s navedenim kri~arem, te da je Beaeni na jedan sastanak u Antol ievoj gostionici donio paketi sanitetskog materijala koji je bio uru en kri~aru. Taj se slu aj, navodno, dogodio u kolovozu 1946. Veri Vlahini koja je putovala na Suaak rekao je samo iz znati~elje da ode do Trsta, te da se tamo propita o bivaem sisa kom gradona elniku Strmeru i njegovom pobo niku Djajiu. U tu svrhu dao joj je 650 dinara u obliku putnih troakova, sakupljenih od Rendulia, Marota (550 dinara) i Sladovia (100 dinara). To meutim nitko nije vidio, te stoga ne postoji netko tko bi mogao posvjedo iti tu pri u. Priznao je da je Sladoviu rekao i da Veri treba bicikl kako bi otiala u Du~icu uspostaviti vezu s Martin iem, nekadaanjim zastupnikom HSS-a. Nadalje, na glavnom je sasluaanju izjavio da je s Ivanom Pintarom razgledavao tvornicu  Shell i mo~da ju je potonji fotografirao, jer je uza se imao fotografski aparat. Sjetio se da je Pintar aparat namjeatao prema mostu, no ne zna da li ga je i slikao. Beaeni mu je rekao da je Pintar prijateljski vezan s ameri kim konzulatom i da s nekim iz tih krugova Pintar ide u ribolov. Isti mu je pri ao kako je u Zagrebu povezao kri~ara Ivicu s Pintarom u kolovozu 1946., te da je prebacio troje aka iz Siska u kri~are, dok se za izvjesnog Dev ia pobrinuo sam kri~ar Ivica. Krivoai tijekom sasluaanja mijenja prvotni iskaz potpisan kod UDB-e o tome da su o ekivali dolazak strane intervencije vojnih sila koji bi uz pomo kri~ara promijenili vlast, iako priznaje da je takvu izjavu na prvom sasluaanju potpisao, ali se pravdao brzinom postupka i zabunom. Tada je zapravo ~elio rei da je o ekivao da e se uslijed sudjelovanja opozicije u Hrvatskom saboru politi ko stanje u zemlji poboljaati. Dodaje i da mu je Hati pri ao o propagandi koju je vraio u konjskoj ambulanti u Sisku, ali se nije sjeao je je od njega tra~io ikakvu municiju, jer ta na kraju nije niti dobivena. Na jednom je sastanku razgovarao s Marotom o prikupljanju podataka o stanju u Zavodu za prislini rad u Sisku, ali nije znao je li Marotu itko naredio da se o tome propita. Istina je da su razgovarali da Marot pripazi na strojeve u Tvornici aeaira u Galdovu gdje je bio namjeaten (zaposlen), kako ih nitko ne bi oatetio u trenu oru~ane intervencije, iako mu on to nije naredio, ve su o tome openito razgovarali. U rujnu 1946. sastao se s kri~arem Ivicom u gradskom parku i ovaj ga je tra~io da netko ode na sastanak kri~ara petrinjskog kotara, gdje je njihov komandant trebao potvrditi istinitost o, navodnoj, ameri koj pomoi. Na sastanak su iali Tomo uk i Antun Marot i tamo su potvrdili vezu s ameri kim dr~avljanom (Pintar), koji bi mogao isposlovati da ameri ki avion baci pomo kri~arima. Na kraju sasluaanja Krivoai je joa izjavio da se kaje, a obzirom na priznanje, molio je blagu kaznu. Tu~telj ga je potom upitao zaato se osjea djelomice krivim, na ato mu je Krivoai odgovorio da je to soga jer nije postojala  organizacija s izabranim odborom kojemu bi on bio na elu, te se iz tog razloga nije smatrao voom  skupine . Pretpostavljam da je htio rei da se grupa istomialjenika stihijski organizirala. Na tu tvrdnju tu~itelj je objasnio da to ni nije potrebno, ve da je glavno da su se ljudi iz iste sredine sastajali i radili protiv poretka. Nakon tog pojaanjenja Krivoai odgovara da je onda u cijelosti kriv! Tijekom sasluaanja koje se svelo na komentiranje, negiranje i dopunjavanje UDB-ina zapisnika, Krivoai je mnogo pa~ljivije sastavljao tvrdnje, negoli se to vidjelo iz navedenog zapisnika. Openito, kako je i sam naveo, zapisnik sastavljen u sjediatu UDB-e napisan je u brzini, tijekom koje je on bio konfuzan, ato sigurno i odgovara istini. Kako se sli na terminologija provla i kroz sve zapisnike, ne udi nametanje izraza kao lakaih i br~ih rjeaenja u obliku ponuenih/nametnutih odgovora. Osim javnog tu~itelja Krivoaia je ispitivala i obrana Gjure Sladovia, o tome nije li Vera Vlahini iala u Du~icu pitati Martin ia hoe li se kandidirati na predstojeim izborima na opozicijskoj listi, ato je Krivoai potvrdio. Njegovo sasluaanje svraeno je u 15.55, a nastavak idueg odreen je za 8.00 sati idueg dana, 17. sije nja 1946. Toga dana sasluaanje optu~enih zapo elo je, ne u najavljenih 8.00 sati, ve u 9.00 sati, a prisustvovali su mu sudionici ju eraanjeg sasluaanja. Nakon Krivoai Stjepana starijeg sasluaan je bio uk Tomo, koji je odmah izjavio da se osjea samo djelomice krivim za djela navedena u optu~nici. Potvrdio je autenti nost UDB-ina zapisnika od 20. sije nja 1946., koji je, navodno, dobrovoljno dao, no sada je korigirao to ku koja se odnosila na gostioni ara Paukovi Jo~u iz Petrinje, za kojega ka~e da ne zna je li bio u direktnoj vezi s kri~arima. Cijeli njegov iskaz na sudskom sasluaanju je konfuzan, isprekidan i nepovezan. Naglasio je da kri~ar Ivica nije rekao njemu, ve Beaeniu kako je Pintar rekao da su ameri ki avioni mogli bacati pomo dok su smjeli prelaziti granicu, no kako je sada to nemogue, jer im je zabranjen prelazak granice. Joa je istaknuo kako je cijelu skupinu ohrabrilo Beaenievo pri anje o suradnji s Pintarom koji je ameri ki dr~avljanin. Na pitanje o ilegalnom materijalu -  Na elima HSS-a , odgovorio je da mu ih nije poslao Krivoai stariji po Lupinskom, te da ih on nije spalio, a nije se sjeao ni da mu ih je Hati itao. `toviae, izjavio je da nije itao atampu koja se meu njima dijelila, iako je dozvolio mogunost da ju je Hati itao na glas, ali on nije niata od toga zapamtio, pa ne zna jesu li ta  Na ela HSS-a uperena protiv vlasti i poretka u zemlji. Znao je da Krivoai stariji raspa ava ilegalnu atampu, no uglavnom je kri~ar Ivica predlagao bacanje propagandnih letaka meu vojsku Jugoslavenske armije i izradu plana i pripremanje napada na ka~njeni ki logor zbog omoguavanja bijega ka~njenicima. Kri~ar Ivica inicirao je i nabavu lijekova za kri~are, pri u o izborima, o prebacivanju ljudi u kri~are, o popisu aktivista NOP-a koje treba likvidirati itd. Oni su, kao skupina, sve prihvatili, no istaknuli su da je nemogue bacanje letaka meu vojsku, jer je to preopasno. On sam je uo za etiri omladinca koja su otiali u kri~are, te je predbacio Krivoaiu kako je to mogao u initi bez roditeljskog odobrenja. Krivoai se od cijelog slu aja ogradio, a na pitanje javnog tu~ioca zaato je to predbacio baa Krivoaiu a ne nekom drugom iz njihove skupine, uk je odgovorio da je to bilo stoga jer je smatrao da je ovaj na elu njihove  grupice . Priznao je da je baa on upoznao kri~ara Ivicu s Krivoaiem starijim, te da nije htio prijaviti tri odbjegla logoraaa. Na zahtjev javnog tu~ioca utvreno je da se Tomo uk htio poslu~iti la~ima, jer je prvotno izjavio da odbjegle logoraae nije prijavio mislei  da bi tek onda stradao . Obavijest o petrinjskom sastanku s kri~arima dobio je od Lupinskog, te je istaknuo da je kri~ar Ivica imao najviae povjerenja u Krivoaia starijeg. U Petrinji im je kri~arski komandant preporu io da ne nagle, jer preokreta nee skoro biti, da se ne hvale, da budu na oprezu, te da aalju oru~je i druge potrepatine. Na zahtjev javnog tu~ioca, glede popisa pripadnika NOP-e za likvidaciju, su elili su se uk i Krivoai st., kada uk potonjemu  u lice dobacuje da mu je ovaj rekao da je napravio drugi popis koji je predao kri~arima. Krivoai izjavljuje da je bio jedan popis, ijeg se sastava ne sjea, ali zna da ga je napravio na zahtjev kri~ara Ivice, a svi prisutni tome sastanku navodili su imena za likvidaciju. Kri~ar Ivica tra~io je i plan Siska koji bi kri~arima bio potreban u slu aju akcije, te ga je Krivoai obeao nabaviti. Kri~ar Ivica tra~io je i uspostavu veze s poznatim ustaakim  krvolokom `tajcarom. Kolari Zlata rekla je Hatiu da mo~e nabaviti dijelove za radio-stanicu, a ovaj uku. Na kraju sasluaanja uk je, ipak, u cijelosti priznao optu~nicu, nakon ega je odreen odmor od 15 minuta i nastavak sasluaanja za 12.00 sati. Nakon odmora i nastavka sasluaanja u 16.15 sati, uk je joa izlo~io kako mu je Beaeni, pri povratku iz Zagreba i razgovora s Pintarom, napomenuo potrebu proairenja organizacije, te kako je cijela skupina koja je bila u ovo upletena smatrala Krivoaia starijeg  najuplivnijim i  na elu svih nas . Istaknuo je da su se svi uvjek obraali na njega. On sam (uk) je po kri~aru Ivici dobio zadatak prijaviti se u Jugoslavensku armiju i tra~iti municiju, koju bi, vjerojatno, proslijeivao kri~arima. Nakon tih izjava uslijedilo je su eljenje s Hatiem i Lupinskim vezano za piatolj koji je bio u Hatievom posjedu i kojeg je potonji dao Lupinskom po osloboenju 1945. Joa je bilo govora i o tri odbjegla robijaaa koja je, prema navodima Lupinskog, upravo uk odveo iz Hatievog vinograda, gdje su se neko vrijeme skrivali, do ceste. Bili su suo eni i glede pitanja likvidacije pripadnika NOP-a, jer su navodno uk i Hati pitali kri~ara Ivicu kada e likvidacije otpo eti. Na kraju iskaza uk je priznao sve za ato ga se teretilo, pokajao se i zamolio blagu kaznu. U 18.15 sati uslijedilo je sasluaanje Beaani Dragutina. On je, takoer, izjavio kako je smatrao Krivoaia rukovodiocem njihove grupe, potvrdivai kako mu je predao 1000 dinara od Pintara za kupnju kompasa, kojeg je proslijedio, zajedno s ostatkom novca, kri~arima. Isti mu je dao i pismo generala Grlia da ga poka~e Pintaru u Zagrebu, a ono je bilo naslovljeno na njega samoga (Krivoaia). U pismu je pisalo da Grli aalje lampu za radio Bari i pomo kri~arima. Pintar je to pismo navodno trebao pokazati ameri kom vice-konzulu, no nije u tome uspio, jer je vice-konzul u tom trenu bio u Beogradu na suenju Dra~i Mihajloviu. Krivoai mu je pokazao plan Siska kojeg je nabavio za kri~are, te mu je pri ao o referatu Gabrijel Tihomira koji je opisivao njegove do~ivljaje u logoru. uo je Hatia i uka kako pri aju da je vojska uz njih, te da su to pripadnici Jugoslavenske armije. Izjavio je da na popisu za likvidaciju pripadnika NOP-a nije bio Miti Dragan, koji je tada obnaaao du~nost javnog tu~ioca Banije u Sisku, no tada nastupa suo enje Krivoaia i Beaenia u kojem prvospomenuti tvrdi da je Miti bio na tom spisku i da je Beaeni za to znao. Beaeni se branio da se osobno zauzeo da Miti ne doe na tu listu, obzirom da je ovaj bio kod njega  na stanu . Dalje je joa izjavio i kako je Pintar tra~io Krivoaia znakove raspoznavanja za ameri ke avione koji bacaju pomo. Sasluaanje je nastavljeno idui dan, 18. sije nja 1947. u 8.30 sati, i tada je kao optu~enik sasluaan Ivan Pintar. On je potvrdio da je Beaeni njegovoj supruzi dao oznake georafskih stupnjeva na koje su ameri ki avioni trebali baciti pomo, i to na komadiu rastrganog novinskog papira. Joa je izjavio da nikada nije iaao u ribolov s ameri kim vice-konzulom, ve je to inio s jednim inovnikom konzulata - Stipom Gebulasom, koji nije imao nikakve veze u posredovanju izmeu konzulata i pomoi kri~arima. U tu je svrhu ak predlo~io sasluaanje ameri kog konzula  Konstar Pitera  koji bi navedeno potvrdio, no javni tu~itelj se tomu usprotivio, pa je samo provedeno su eljavanje Pintara i Beaenia. Provedeno je i Pintarovo suo enje s Krivoaiem vezano za Pintarovo navodno fotografiranje tvornice  Shell i oateenog ~eljezni kog mosta. Nakon Pintara sasluaan je Antun Marot koji je potvrdio kako je Krivoai  stvarno na elu naae grupe , te kako mu je isti prepri ao razgovor s Hatiem, Lupinskim, ukom i kri~arom Ivicom o napadu na logor na Viktorovcu, zbog osloboenja zato enika. Nakon toga suo en je s ukom koji je tvrdio da je njegov zadatak bio izvidjeti stanje u tom kaznenom zavodu i to preko jugoslavenskih oficira. Sasluaanje Antol i Josipa svelo se na prihvaanje krivnje u smislu davanja svojih gostioni arskih prostorija na raspolaganje organizaciji koja je radila protiv tadaanjeg dr~avnog poretka. Tihomir Gabrijel je tijekom sasluaanja izjavio kako je pripovijedao Krivoaiu o strahotama kojima je svjedo io u logoru, a ovaj mu je sugerirao da o tome napiae referat koji e se poslati na mirovnu konferenciju. Dodao je da je preko uk `tefanije kri~arima u aumu poslao puaku s 20 metaka i dvije zemljopisne karte. uk `tefanija je tijekom sasluaanja priznala cijelu optu~nicu kao i to da je pogrijeaila, te se pokajala zbog u injenih djela. Renduli Ivan je na sasluaanju izjavio da nije sudjelovao u razoru~anju Jugoslavenske vojske na Galdova kom mostu, za ato ga se teretilo, kada je poginuo jedan jugoslavenski kapetan, no priznao je kako je zajedno s Marotom u Tvornici aeaira prikupljao pomo za kri~are. Istaknuo je i da je za vrijeme NDH polo~io ustaaku zakletvu upravo jer je radio u Tv|b f h : J R   v ,f"b  Fx(0nr8^亶h2hghI$h hY1fh>h%h>hd'6CJaJh>h>6CJaJh%6CJaJh(6CJaJh>hb6CJaJh7hgShchd'>@b|d f h z|~b#l+t,dhgd^ 2dhgde1 $dha$gdgSdhgd$Hdhgdc $dha$gdd'$ p#dhxa$gdd'%6&N,8!!! "$"^#`#b#$"$>%j%l%%%&&&&&&&' '.'0'J'L'b'd'f'h''''''''ļļļڲڼjhK0JUjhww0JUjh(0JUjhN0JUjhKb0JUhyhKbh0jhj)0JUhj)hN,h6HAhYjh0JUhhI$hgh2hc5''((@(B(`(b(((((((() +h+l+n++++,0,n,r,.$.0..0001X223@3B3F3h3384:4B4D44455D5L5\5566j8l8888889J9*:0:<:@:F;T;;;<<=R=X=h6HAh2hXphDh^ 2h-he1h2~7h0h/)hKbhyjh/0JUNt,/58;JNRRUWY[\]^ZeggljZo@rPt>uwyn{L~dhgd$Hdhgde1dhgd^ 2X=Z=====H>J>>>>?l?n?LBRBZB\B`BfB G GGGGGGG`HbH^^^^"d0dee.e0eZe~ffffggDggggggiiiiiiijjljkkkkzl|llllldnjnznnnnnRoToVoXoZoooooppqq>r@rLrRrh$jh"20JUh"2 h-h-h h2~7h-hDjh^ 20JUh9mh^ 2h4.LRrrrjsnspsrssssssst$tNtPt:uw@wwwww.xyyyz@zTzzz"{6{l{n{|{{{{h||||||8~H~J~L~N~d~f~t~v~~~~dh΁ЁBFh_Shzthuh)i6hIhcDjhcD0JUh"2h$TL~Pȑ8<ndB^\^dhgd:Sdhgddhgd*;dhgd$HFNP8:j҅ԅTV^dfl:<p NX|~rލ<>fh~̎JVƑȑܑĒVfv*4hhSh)i6hzth_ShuZ &(prܘHJTX&z68£ģңԣ68:<l""b`bt|\^4.<>jh*;0JUh^ 2hU]hh2~7hujh>0JUh*;h>hiphhI7M\^H\|@.` $H@B02Xp24¾غ躩إ؞إؔؔإjh:S0JU hUh:Shjh0JU h\8Lhhhk jhr0JUhf]&h]-hxh:Sh$Hh$h$3hU]hf:hh2~7h*;h^ 28FF n#R'+3 :;?XA@BFKXPdhgd$HdhgdSdhgddhgd:SBDF^>HBDF^z|(*:<~ԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾԾ¾h$Hjh$H0JUh]-hh0 hShSjhS0JUhWoYhShjh0JUK       *,DFlnxpr|~  24>&LRlĽĹĹĹĹĹıhwh fh8h> hx)hx)hhqhhC>hx)jh\0JUh\hhJh0h& jhd'0JUhd'hDlnz|z<Brtrv \ !,!2!6!8!@!!!""""##($,$.$8$$$&&&&N'P'R''(( (((( ))j+p+++jh)w0JUh)wh+hYXhh8h\ehAjh>0JUh?sZhh>hwhhJK++-../:/x/~/////////00f1~1223325H55566667707Z7\7f7n777J8h8 9(9P9R9`9b9 : :0:8:;<<???B@T@VAXAAA8B:BB@BCCD(DEE,E.EIJjh1"0JUh8h@+VhFb*h;hh?sZhSh+jhJ?0JUPJ2J6JDKFKKKKKKKLLLLVPXPVRXRRRUfVhVXXXXYYYZ]]0^~^^f_h_j_`ata&b*b.bBbRcTceeeggghXhZh^hlhnhiijjjjjjllnofqhqqqqhuhn@nh2{hC*ahvhJ?hihdz jh0JUh)h6h+hh8LXPhVX]J^l_(bTcgr<lxz"b,.N & FdhgdfqLdhgd!4Ddhgd$Hqqjrrr>tdtntrtttfuhuuuuuuvww2w4w6wwwxxxxyy:y|}f}n}z}|}}~6~8~z~~`nʀNzʁ́Thjl &VFdľhhUhvhGh:.hvhlTjh0JUhhFb*jh1"0JUh1"huh2{Hornici aeaira koju je u tom periodu vodio Roko Faget. Sasluaanje Zlate Kolari bilo je meu najdu~ima i najnedosljednijima. Ona je odmah po po etku istoga priznala da je vraila ustaake du~nosti od travnja 1941., te da je pomogla prebaciti strica Peru Kolaria u kri~are, no izjavila je da nije znala za ikakvu radio-stanicu. Za vrijeme NDH iala je esto slu~beno logorniku Fagetu, no nikada nije iala ~upskom redarstvu, pa tako nije mogla sudjelovati u pravljenju popisa za likvidaciju, te time nije skrivila smrt Bagari Nene. U tim trenucima ona se nalazila na zabavi pukovnika `lahera u funkciji ustaake tabornice. Priznala je da je tijekom povla enja ustaaa pred Jugoslavenskom armijom u Sloveniji spalila arhivu Ustaake ~enske mlade~i iz Siska, a nakon toga je suo ena s Hatiem po pitanju radio-stanice. Idui je sasluaan Stjepan Krivoai mlai, koji je priznao da je donio ocu poruku iz Zagreba prema kojoj je ovaj trebao organizirati grupu ljudi koji e raditi po principima  ilegalnog vodstav HSS-a , no nije mu rekao da kupi oru~je i da ga prebaci u aumu. Ivan Poljanac priznao je na sasluaanju da je popis  skojevaca predao Krivoaiu mlaem, a ovaj isti proslijedio starijem, no branio se kako nije znao da je to popis ljudi predvienih za likvidaciju. U svoju je obranu istaknuo, za slu aj neva~an podatak, da mu je brat bio na radu omladinske pruge Br ko-Banovii, molei da se ta injenica uzme u obzir prilikom donoaenja presude u njegovom slu aju. O ito je tom informacijom ~elio istaknuti podraku dr~avnom ureenju. Uslijedilo je sasluaanje Zlatka ubakovia koji je naveo da popis  skojevaca nije bio za likvidaciju, ve da znaju koga se treba uvati. Istaknuo je da je Krivoai mlai bio rukovodioc trojke Krivoai-Poljanac- ubakovi, ali i da oni nisu imali nikakve veze s ostalima koji su optu~eni. Sladovi Gjuro izjavio je da je posudio bicikl djevojci Veri Vlahini za odlazak do Martin i Ivana, bivaeg narodnog zastupnika HSS-a, a cijeli dogovor uredio je Krivoai stariji. Potvrdio je i darivanje novca Veri Vlahini, no nije znao da je taj novac bio za potrebe njezina odlaska u Trst. Uslijedilo je suo enje s Krivoaiem oko dokazivanja te tvrdnje. Tada su sasluaani svjedoci. Prva je u toj funkciji svjedo ila Gabrijela Roler. Nedosljednost pravne prakse uo ena je na po etku uzimanja njena iskaza, kada je sud obrazlo~io da nije potrebna njena prisega o istinitosti iskaza koji ima uslijediti. Njen iskaz trebao je teretiti Zlatu Kolari, a potonja se branila kako je sve ato je Gabrijela Roler navela neistina. Ista je govorila o Zlatinom ~ivotu u akoli i izvan nje. U glavnini ju je taj iskaz teretio da je osobno stavila ime Badri Nene na popis za likvidaciju u ~upskom redarstvu. Time je sasluaanje za taj dan zavraeno, a nastavljeno je idui dan, 19. sije nja 1941. u 9.50 sati. Kao svjedo anstvo, u obzir e biti uzeta i jedna pisana izjava, iji je autor ne itko potpisan, a tereti takoer Zlatu Kolari, po svim odredbama optu~nice. Nevjerojatno je da je ova izjava uope razmatrana obzirom da ju je sud primio 22. sije nja 1947., dakle dan nakon izricanja kazni. Jasno je da je to izjava neke njene bivae akolske  kolegice , jer je navedeno da su iale u isti, V. razred gimnazije 1938./`39. U izjavi se ka~e da je nakon ato je osnovan  faaisti ki pokret Hrvatski Junak Zlata sudjelovala u njegovu radu, dok je uz to pisala papirie  dole komunisti i  dole Srbija . Za vrijeme okupacije postala je ustaakom vodnicom i  zapovjednica akole , tjerejui sve koji su akolu pohaali na pozdrav  Spremni! , na svakom mjestu govorei s mr~njom prema partizanima. `etala je u ustaakoj uniformi s no~em za pojasom, a kriva je za smrt Badri Nene i njene majke! Pred osloboenje nagovarala je omaldinu na povla enje pred partizanima, jer da e oni klati i paliti. Na kraju izjave stoji:  Spadam u redove onih koji ~ele da bude ka~njena istom kaznom kao ato ju je ona dodelila naaoj drugarici Neni... Izjava je potpisana ne itko, mogue od strane Stipetij Nevice, studentice medicine. Dana 19. sije nja 1947. godine svi optu~enici bili su prisutni suenju, jer su itane zavrane rije i. Uglavnom su odvjetnici tra~ili blage ili oslobaajue kazne za svoje klijente, pogotovo za to ke koje nisu priznali, a nisu im dokazane, no nije bilo teatralnih niti borbenih govora. Kako je cijeli slu aj sastavljen trapavo i kako su vjerojetno sva lica uklju ena u pravni poredak, pogotovo oni s viaegodianjim iskustvom, brzo shvatili da je postupak isforsiran i montiran, znali su da su rije i ovdje bile uzaludne. Mislim da nitko uistinu nije o ekivao tako visoke kazne za optu~enike, no jasno je da se ove kazne bile  primjer ostalima. Presuda je doneaena 21. sije nja 1941. i pro itana istoga dana u 18.00 sati, a glasila je: svi optu~eni su proglaaeni krivima, osim Sladovi Gjure, prema optu~nici I. str. 8 krivi nog djela iz l.3., t. 7 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Krivoai stariji, uk Tomo, Gjuro Hati, Milan Lupinski, Dragutin Beaeni, Antun Marot, Josip Antol i i Tihomir Gabrijel krivi su i po to ki 2. opt. na str. 8. krivi nog djela iz l. 3. t. 9 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Krivoai stariji, Gjuro Hati, Milan Lupinski, Dragutin Beaeni, Antun Marot, Tihomir Gabrijel, Ivan Rendi, Krivoai Stjepan mlai, Ivan Poljanac i Zlatko ubakovi krivi su prema to ki 3. str. 8. l. 9. Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave radi pismene i usmene propagande i agitacije usmenim putem. To je zna ilo da su optu~eni za aktivno sudjelovanje u organizaciji i radu zlo ina ke ma ekovsko-ustaako-kri~arske-teroristi ke grupe, podstrekivanje i pomaganje organiziranja ustaako-kri~arske grupe na teritoriju  nove dr~ave , radei to u cilju nasilnog obaranja postojeeg dr~avnog ureenja FNRJ. Optu~eni su za ugro~enje vanjske sigurnosti i osnovnih tekovina oslobodila kog rata, federativnog ureenja dr~ave, ravnopravnosti i bratstva jugoslavenskih naroda i narodne vlasti  u tom su smislu po inili krivi no djelo iz l. 3. t. 7 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Nadalje, Krivoai Stjepan st., uk Tomo, Hati Gjuro, Lupinski Milan, Beaeni Dragutin, Marot Antun, Antol i Josip i Gabrijel Tihomir osueni su zbog povezivanja sa stranom apijuna~om koja je u slu~bi  meunarodne reakcije stranih imperijalisti kih ratnih provokatora zakletih neprijatelja slobode i nezavisnosti naaih naroda i slanjem  posve izmialjenih izvjeataja o nasilju, teroru i bezakonju u  naaoj zemlji u inozemstvo,  svim silama nastojei potaknuti stranu dr~avu na mijeaanjeu unutarnje poslove FNRJ i oru~anu intervenciju  u tom su smislu po inili krivi no djelo iz l. 3. t. 9 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Krivoai Stjepan st., Hati Gjuro, Lupinski Milan, Beaeni Dragutin, Marot Antun, Antol i Josip, Gabrijel Tihomir i Renduli Ivan, osueni su zbog pokuaaja nasilnog obaranja  postojeeg dr~avnog uredjenja , ime su po inili krivi no djelo iz l. 9 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Krivoai Stjepan st., Hati Gjuro, uk Tomo, Beaeni Dragutin, Marot Antun i Antol i Josip, krivi su zbog organiziranja i provoenja protunarodne agitacije i propagande u Jugoslavenskoj armiji, pokuaavajui podriti i oslabiti odlu nost, borbenost i visoki patriotizam pripadnika Jugoslavenske armije, zbog lakaeg ostvarenja svojih zlo ina kih planova, nanosei atetu vojnoj snazi i obrambenoj sposobnosti naae dr~ave, pa su time po inili krivi no djelo iz l. 3. t. 2 u vezi s l. 12 zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Ivan Pintar optu~en je da je  u slu~bi medjunarodne reakcije ratnih huaka a i neprijatelja naaih naroda i naae zemlje, naae slobode i nezavisnosti, vraio prikupljanje podataka koji po svojoj prirodi sadr~avaju vojnu i dr~avnu tajnu, radei to u namjeri ugro~avanja nezavisnosti i sigurnosti FNRJ, pa je time po inio krivi no djelo iz l. 3. t. 10 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Kolari Zlata optu~ena je da je aktivnim sudjelovanjem pri sastavu popisa lica koja su bila odreena za strijeljanje, te koja su  po ustaakim zlo incima zaista i streljanja , za vrijeme rata i neprijateljske okupacije izvraila ratni zlo in radei kao pokreta  i organizator uhienja, mu enja i ubojstva graana Jugoslavije, pa je u tom smislu po inila kazneno djelo iz l. 3 t. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Krivoai Stjepan st., Renduli Ivan i Kolari Zlata krivi su ato su kao predstavnici i funkcioneri zlo ina ko-ustaakog pokreta za vrijeme rata i neprijateljske okupacije stupili u politi ku suradnju s neprijateljem i time po inili krivi no djelo iz l. 3 t. 6 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Renduli Ivan i Poljanec Ivan optu~eni su jer su stupili u naoru~ane formacije sastavljene od jugoslavenskih dr~avljana u cilju pomaganja neprijatelja i sudjelovanja u borbi protiv svoje domovine, pa su time po inili krivi no djelo iz l. 3. t. 4 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave. Nakon toga slijedilo je pojedina no itanje kazni. Krivoai Stjepan stariji primjenom lanaka 1., 2., 3., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni, osuen je na smrt strijeljanjem, konfiskaciju cjelokupne imovine, te paradoksalno  trajan gubitak politi kih i graanskih prava. uk Tomo je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 20 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Hati Gjuro primjenom l. 1., 2., 3., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni ka~njen je na smrt strijeljanjem, konfiskaciju cjelokupne imovine, te trajan gubitak politi kih i graanskih prava. Lupinski Milan je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 14 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Beaeni Dragutin je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 15 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Antol i Josip je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 12 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Gabrijel Tihomir je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 15 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Marot Antun je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 12 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. uk `tefanija je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 10 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Renduli Ivan je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 8 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Kolari Zlata primjenom l. 1., 2., 3., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni ka~njena je na smrt strijeljanjem, konfiskaciju cjelokupne imovine, te trajan gubitak politi kih i graanskih prava. Krivoai Stjepan ml. je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 10 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 5 godina. Poljanec Ivan je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 5 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 3 godine. ubakovi Zlatko je primjenom lanka 1., 2., 5., 8. i 9. Zakona o vrstama kazni osuen na liaenje slobode sa prisilnim radom u trajanju od 5 godina, a u kaznu mu se ura unava i ve izdr~ani istra~ni zatvor, na konfiskaciju cjelokupne imovine u korist FNRJ, te na gubitak svih politi kih i graanskih prava na vrijeme od 3 godine. I Pintar Ivan bio je osuen na smrtnu kaznu zbog optu~be za meunarodnu apijuna~u. Svi navedeni osueni su na solidaran plate~ troakova! Svi osueni podnijeli su ~albe protiv previsokih kazni ili zbog navedene krivnje kojom ih se teretilo, osim uk `tefanije. Statisti ki podaci Okru~nog suda u Sisku od 21. sije nja 1947., napisani isti dan po izricanju presude, bez obzira na mogunost ~albenog postupka, potvruju i detaljno objaanjavaju presudu. Navedeni su za sve osuene, osim za Krivoai Stjepana st., Hati Gjuru, Kolari Zlatu i Pintar Ivana. Prema tim podacima koji su, s manjim odstupanjima, istovjetni za sve gore spomenute, navedeno je kako su osueni je su tijekom 1946. godine aktivno u estvovali u organiziranju rada kri~arske-teroristi ke grupe, pomagali njihovo organiziranje na teritoriju  naae dr~ave s neprijateljskim pobudama prema tadaanjem dr~avnom ureenju i s ciljem obaranja postojeeg stanja. Dr~anje optu~enih posebna je stavka u opisu statisti kih podataka, a iz nje se vidi da su se poslije po injenih djela (da li su pokuaali pobjei i sli no) optu~enici  dobro dr~ali , kajali su se, ali im je svima opa ocjena karaktera takva da je isti slab, te da nema izgleda za popravak. Ve idui dan nakon donoaenja prvostupanjske presude sisa kog Okru~nog suda, 22. sije nja, uslijedila je molba Josipa Nemeca, odvjetnika iz Petrinje, Okru~nom sudu u Sisku, za puatanjem Gjure Sladovia na slobodu, obzirom da je 21. sije nja nepravomonom presudom rijeaen krivnje i kazne, a u istra~nom je zatvoru proveo preko tri mjeseca. Zanimljivo je kako taj in nije proveden automatizmom po donoaenju nepravomone presude! I tu je odluku trebalo joa jednom preispitati i napismeno objasniti, pa se javni tu~itelj okruga Banije Pajo Manojlovi, o slu aju o itovao 24. sije nja, uz obrazlo~enje da odustaje od tu~be za istoga. Na temelju tog izvjeaa Predsjednik sudskog vijea dr. Golf Dragutin, na nejavnoj sjednici istoga dana donio je odluku o puatanju Sladovi Gjure na slobodu. Dakle, ak tri dana bila su potrebna da se nevin ovjek nakon donoaenja oslobaajue presude uistinu pusti na slobodu. Pojedinci su kazne po eli izdr~avati po etkom velja e. }alba Zlate Kolari podneaena je 28. sije nja i u istoj je navedeno kako je ona bila na zabavi u  Lova kom rogu kada su Luburi evci doali u Sisak, upali u spomenutu gostionu i poveli za sobom aefa policije `kareka koji im je vjerojatno morao dati popis svih prekratenih }idova i Srba, o emu postoji niz svjedoka, koje poimence navodi. Iako u arhivskim spisima nisam naiala na ~albe Krivoai Stjepana st., Hati Gjure i Pintar Ivana, pretpostavljam da su iste predane isti dan. Nakon iznoaenja ~albi krajem sije nja, 17. velja e 1947. donesena je presuda Vrhovnog suda NRH glede ~albi na pobijanje presude prvostepenskog Okru~nog suda u Sisku, kojom se ~albe ne uva~avaju. Donesena u ime naroda. Vijee Vrhovnog suda inili su suci Vrhovnog suda: dr. Ante Cerinec-predsjednik vijea, dr. Emanuel Cikotti i dr. Oton Rudin- lanovi vijea. Oni su rjeaavajui ~albu protiv presude Okru~nog suda Banije u Sisku od 21. sije nja 1947. br. K 4/47, u nejavnoj sjednici odr~anoj 8. velja e 1947., nakon sasluaanja pomonika javnog tu~ioca NRH dr. Bo~idara Krausa, donijeli odluku da se ~albe na pobijane presude prvostepenog suda ne uva~avaju. U nastavku stoji poimeni no obrazlo~enje takove odluke. Za Krivoai Stjepana starijeg izneseni su sljedei stavovi: on je od 1941. godine bio ustaaki zbirnik, krajem 1945. i po etkom 1946. u Sisku je stvorio ustaako-kri~arsku-ma ekovsku-teroristi ku grupu, te je njome rukovodio i u nju uveo ostale osuenike. Krajem o~ujka 1946. iz Zagreba je dobio upute za rad, kao i istaknutu potrebu o preuzimanju vlasti kada uslijedi intervencija  izvana . Osim toga itao je i rasturivao propagandni materijal uperen protiv narodne vlasti, a koji je sadr~avao i poziv na nasilno obaranje dr~avnog ureenja FNRJ. Isticao je potrebu stvaranja liste kandidata u izborima za Ustavotvorni sabor NRH, te je tra~io od Beaenia da ga upozna s Pintarom. U referatu Tihomira Gabrijela napisanom na krivoaievu inicijativu spomenuti su neki pripadnici SS postrojbe  Princ Eugen koji su bez suda strijeljani, te se i u tome vidjela podraka nacisti kom re~imu. Za Hati Gjuru je kao obrazlo~enje za izvraenje smrtne kazne naveden najaktivniji rad u zlo ina koj organizaciji, iako nije specificiran, ato bi se o ekivalo u odluci Vrhovnog suda, zatim airenje neprijateljske propagande i davanje pomoi kri~arima. Obrazlo~enje izvraenja smrtne kazne nad Zlatom Kolari joa je intrigantije, jer u njemu stoji kako je ona  svu sisa ku omladinu dr~ala pod najja im terorom , a 14. travnja 1945. je sudjelovala i u sastavljanju popisa lica koja su nakon toga uhiivana i ubijana. Osobno je, prema njihovu sudu, na popis stavila Bagari Nenu, iako nije bilo niti jednog relevantnog dokaza toj tvrdnji. U obrazlo~enju je navedena i pomo kri~arima u obliku donacije 100 cigareta. U ovom postupku ni ~alba Ivana Pintara nije uva~ena, no 23. velja e Jugoslavenski Prezidij u Beogradu izmijenio je kona nu odluku Vrhovnog suda, nakon intervencije savjetnika Ameri ke ambasade u Beogradu Johna Cabota Moora kod jugoslavenskog Ministra vanjskih poslova, u 20 godina prisilnog rada. Bio je to uspjeh ameri ke diplomacije. Prema navodima I. Pintara i ostali optu~eni na smrtnu kaznu kona no rjeaenje potra~ili su u odluci Prezidija, koja je bila negativna i koja im je priopena neposredno pred izvraenje egzekucije, no tih spisa u Sudskim predmetima polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, koji se nalaze u sisa kom Dr~avnom arhivu, nema. Statisti ki podaci za Zlatu Kolari upisani su nakon ~albenog postupka i kona ne presude Vrhovnog suda 17. velja e 1947. Pod to kom 12 naveden je njen odnos prema NOB-i, injenica da je pripadala ustaakoj  bandi , da je tokom 1946. po inila krivi no djelo organiziranja kri~arsko-teroristi ke grupe, da je tijekom okupacije pomogla sastaviti popis ljudi za likvidaciju, stupivai u politi ku suradnju s neprijateljem. Pod to kom 21 donesena je opa ocijena njena karaktera   zla, nema govora o popravku . Krivoai Stjepan stariji statisti ki je takoer obraen 17. velja e 1947., na na in da je pod to kom 14 navedeno krivi no djelo za koje je optu~en na smrt strijeljanjem, a ono se odnosi na organiziranje kri~arske grupe, povezanost sa stranom apijuna~om, protunarodnu propagandu u Jugoslavenskoj armiji i drugdje. U opoj ocjeni karaktera navedeno je da je pokvaren, te da nema nade u njegov  popravak . Gjuro Hati u statisti kim podacima od 17. velja e 1947. optu~en je za ista krivi na djela kao i Stjepan Krivoai Stariji uz istovjetnu oznaku karaktera, samo ato je njemu joa uz pokvarenost nazna eno da je i zao. Smrtna kazna nad Krivoai Stjepanom, Gjurom Hatiem i Zlatom Kolari izvraena je 4. o~ujka 1947. Svjedo anstvo Ivana Pintara o trenucima koji su se zbili neposredno prije potresni su i dragocjeni. Prema njegovom sjeanju istoga dana, stra~a je Hatiu slomljenu ruku vezala iza lea za zdravu, na ato je ovaj glasno zaje ao, a onda je po eo ljutito psovati. Okrenuo se prema Pintaru i rekao mu da budui da po njega nisu doali, vjerojatno e ga pustiti, pa neka ne zaboravi izvijestiti svijet o  ovim ljudima-zvjerima . Htio je joa neato rei , ali ga je stra~ar izgurao u hodnik s kojeg se Hati bu no i odrjeaito pozdravljao sa svima:  Bog sa svima vama! Zatim su prozvani Kolari Zlata i Krivoai Stjepan, a sudski im je pristav pro itao negativnu odluku Prezidija. Zlata je glasno pjevala bez imalo straha u glasu, a nakon sat i pol strpani su u kamion i odvezeni nekamo izvan grada. Krivoaia nije ni uo ni vidio, no stra~ar mu je kasnije rekao da su svi bili mirni i prisebni, posebno Zlata Kolari. Oko pet sati poslije podne u tamnicu je doaao pijan i potiaten vojnik koji je sudjelovao u egzekuciji. Slu~beno izvjeae o izvraenju smrtne kazne uklju ivalo je Zapisnik sa injen u aumi zvanoj  Jelik sela Grabovac kotar Glina. Prisutni egzekuciji bili su : 1.  od strane unutraanjih poslova, kapetan Petar Podunavac, 2.  od strane Javnog tu~iteljstva Banije, Aniaa `tekovi i 3.  lije nik, dr. Leon Karahanija. U Zapisniku je naveden postupak koji je prethodio izvraenju smrtne kazne. Prema istome, dolaskom na lice mjesta utvren je identitet optu~enih, nakon ega se prealo na izvraenje kazne plotunom iz vojni kih puaaka. Po ustanovljenju smrti pristupilo se sahrani trupala u neposrednoj blizini izvraenja smrtne kazne, u ve za to pripremljenu raku, budui sigurnosni uvjeti nisu dozvoljavali da se tijela predaju rodbini.  Uredovanje je zapo elo u 15.00, a zavrailo u 16.00 sati. Postoje tri identi na zapisnika za svo troje pogubljenih. Nezamisliva je agonija koju su to troje patnika proali vozei se na svoje stratiate, ekajui smaknue sat vremena, osluakujui tupe otiske slova pisae maaine. Iako ovo troje mu enika, Krivoai Stjepan st., Hati Gjuro i Kolari Zlata, nije imalo mogunost pristojnog ukopa, na kojem bi se njihovi najbli~i dostojno oprostili od njih, u istoj arhivskoj kutiji u kojoj su pohranjeni svi dokumenti vezani za ovaj sramotni postupak, nalazi se i jedno, rukom pisano pismo za koje sam naknadno ustanovila da se radi o posmrtnom govoru Jurici Ivaiu. To svjedo anstvo mo~da najbolje opisuje trenutke kroz koje su prolazili svi optu~eni i ka~njeni u tom teakom i konfuznom trenutku hrvatske povijesti, stoga donosim najganutljivije dijelove toga pisma:  ...u ponedjeljak 28. o. mj. ugasnuo je njegov ~ivot, da mi mognemo ~ivjeti. I tako je neprijatelj u inio, da se o~aloaeni i srdcem prepunim tuge danas naemo nad ovim otvorenim grobom. Pla imo! Neka nam teku suze..., jer se ovo tane, isto tako moglo zaustaviti i u naaoj glavi!... Dao je svoj ~ivot za nas, dao ga je za brata Hrvata. Neprijateljsko tane namijenjeno uniatenju Hrvatske, zaustavilo se na njemu. Dragi Juro, Ostavio si svoje drage roditelje, svoju ljubljenu brau. Ostavio si tvoju ucviljenu suprugu, svoga zlatnoga sin ia, svoga malog Marjana. Njegova ista i nevina dje ja usta ne e imati kome tepati: tata, tata! Ostavio si nas, ali kako! Nikoga nije bilo blizu. Samo mrak zima i neprijateljsko oru~je. Nije bilo blage ruke Tvoje majke, da Te pogladi i rekne ujeanu rie , nije bilo nje~ne ruke Tvoje mlade supruge, da Ti zaklopi umorne o i. Bio si posve sam....sam. Sada smo se okupili oko Tvog otvorenog groba, da te izpratimo na vje ni po inak. Dragi Juro Neka ti Gospod Bog ovaj mukotrpni ~ivot naplati vje nim ~ivotom. Neka Ti ova hrvatska gruda, koju si natopio svojom svje~om krvlju, neka ti bude lagana. Neka ti ostane trajna slava i spomen meu nama. Dragi Juro S Bogom!  SA}ETAK Komunisti ki sustav je u Hrvatskoj obilje~io politi ki i druatveni ~ivot gotovo cijele druge polovine 20. stoljea. Po etkom tog razdoblja u injeni su mnogobrojni zlo ini koji su deklarativno po injeni u ime o uvanje poretka i u ime naroda. Otkrivanjem arhivske grae sudskih politi kih procesa, dobivena je mogunost znanstvene valorizacije dijela te povijesti. Primjer toga je i politi ki sudski proces voen na Okru~nom sudu Banije u Sisku tijekom 1946. i 1947. godine protiv graana  civila Krivoai Stjepana st. i drugih. Taj, u mnogo emu, montiran proces, odlikovao se nestru nim voenjem, primjenom prisile, iskrivljavanjem injenica i ne potkrepljivanjem dokaznog materijala. Bio je uperen protiv grupe ljudi ije su ideje o demokratizaciji ~ivota u Hrvatskoj, u smislu parlamentarizma i slobode vjeroispovijesti predstavljale opasnost za dr~avu i poredak. Iz spisa koji dokumentiraju proces vidi se  rad te grupice graana odnosio na itanje i komentiranje  ilegalne atampe dobivene iz Zagreba od, tada joa legalnog, HSS-a, kao i na propitkivanje konfuzne poslijeratne situacije koja je vladala u sisa koj okolici iz koje su nou navirale grupice kri~arske gerile. ovjek koji je Krivoaia i druge povezao samo nizom sastanaka s gerilskom grupacijom, navodei ih na pru~anje pomoi odbjeglim i prestraaenim hrvatskim domoljubima, koji ~ive u aumi u blizini svojih domova, kri~ar Ivica, ostao je najveim djelom nepoznanica. Slu ajnost koja je cijelu njihovu  akciju dovela do ina  apijuna~e odnosila se na niz razgovora o mogunostima kojima se kri~arima mo~e dostaviti pomo. U danom periodu bilo je i upliva ameri ke diplomacije u tra~enje alternativnog rjeaenja za politi ku pripadnost ovih krajeva, no ono se nije dogaalo preko Krivoaia i drugih, iako im sudski proces i to imputira. Ne mo~e im se porei aktivno promialjanje situacije i uo avanje opasnosti za vrijednosti kojima su bili odani, ato se jasno vidi iz sastavljanja popisa  skojevaca , no akcije o kojima su oni raspravljali nisu bile planirane i svodile su se na razgovore o pru~anju pomoi u obliku hrane, lijekova i novca. Iz slu aja je jasno postojanje manje loae povezanih kri~arskih grupica na potezu Sisak-Petrinja- Moslavina, no one su predstavljale bijeg od opasnosti re~ima, a ne formiranje zbog organiziranog ruaenja poretka. Krivoai i drugi bili su svjesni postojanja meunarodnih institucija koje su htjeli upozoriti na surovost komunisti kog sustava, kao i na niz nepravilnosti kojima se isti slu~i u  civilnom druatvu. Tim su inom, za narodnu vlast, postali izdajnici. Poglavito tragi na je bila osuda Zlate Kolari, koju su lucidni i pravno neutemeljeni  dokazi stajali ~ivota, dok su pojedinci koji su bili viae anga~irani u agitaciji protiv narodne vlasti ili povezivanja s kri~arskim skupinama, ali manje imuni, ka~njeni kaznama prisilnoga rada. O ita je bila namjera sudske vlasti pru~anja primjera, preko egzekucije Krivoai Stjepana, Zlate Kolari i Gjure Hatia, za okupljanje istomialjenika u smislu organiziranja parlamentarnog, religijskog i nacionalnog ~ivota. Cilj koji su komunisti ke vlasti postavile provedbom politi kih montiranih sudskih procesa u potpunosti je bio postignut. BIBLIOGRAFIJA: PINTAR, John I., etiri godine u Titovu paklu, Zagreb, 1995. Sisak 1945-1965, kronika u rije i i slici, Jedinstvo, Sisak, 1966. SLUKAN ALTI, Mirela, Povijesni atlas gradova, II. Svezak, Sisak, Sisak, 2004. ZAHIROVI, Adam, Sisa ki ~rtvoslov, Sisak, 2006. ARHIVSKI IZVORI: HR, Dr~avni arhiv, Sisak (dalje: DASK)  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 17. svibnja 1946., 12 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 20. listopada 1946., 1 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 5. studenoga 1946., 3 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Optu~nica Javnog tu~ilaatva okruga Banija protiv Krivoaia i drugih, od 6. sije nja 1947. HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 22, 23, 24, 25, 26, 2?, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 3?, 39 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 16. sije nja 1947., 35 HR DASK  765, Sudski predmeti polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 17. sije nja 1947., 35 HR DASK  765, Sudski predmeti polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 18. sije nja 1947., 35 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 19. sije nja 1947., 35 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak II. dio spisa, K 4/47, Presuda Okru~nog suda u Sisku protiv Krivoai Stjepana i drugih, od 21. sije nja 1947. HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Statisti ki podaci Okru~nog suda u Sisku, od 21. sije nja 1947. HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Molba Okru~nom sudu u Sisku broj K 4/1947, branitelja Sladovi Gjure, Josipa Nemeca iz Petrinje, od 22. sije nja 1947.,37 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa, Iskaz Stipetij Nevice, 22. sije nja 1947., 38 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Javno tu~iteljstvo okruga Banije, Krivi no odjeljenje, Izveae br. E. 1/47 Javnog tu~ioca Banije Paje Manojlovia, Okru~nom sudu Banije, od 24. sije nja 1947., 40 HR DASK  765, Sudski predmeti polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Rjeaenje Okru~nog suda u Sisku br. K 4/47, od 24. sije nja 1947., 41 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, }alba Zlate Kolari na presudu prvostepenskog suda u Sisku od 28. sije nja 1947., 46 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Izvjeataj upravitelja }enskog zavoda za prisilni rad u Slavonskoj Po~ezi Jovana Radia, br. 617/47, od 1. velja e 1947., 54 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Presuda Vrhovnog suda NRH u Zagrebu, od 17. velja e, br. KV 295/47 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Statisti ki podaci Statisti ki podaci Okru~nog suda u Sisku, od 17. velja e 1947., broj 4/47 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Odjel unutraanjih poslova pri okru~nom izvranom odboru Otsjeka ope uprave poslao je Okru~nom sudu u Sisku, Izvjeae o izvraenju smrtne kazne strijeljanjem nad optu~enicima Zlatom Kolari, Djurom Hatiem i Stjepanom Krivoaiem st., od 4. o~ujka 1947. HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Odjel unutraanjih poslova pri okru~nom izvranom odboru Otsjeka ope uprave poslao je Okru~nom sudu u Sisku, Izvjeae o izvraenju smrtne kazne strijeljanjem nad optu~enicima Zlatom Kolari, Djurom Hatiem i Stjepanom Krivoaiem st., od 4. o~ujka 1947.  Sisak 1945-1965, kronika u rije i i slici, Jedinstvo, 1966., 11  Sisak 1945-1965, kronika u rije i i slici, Jedinstvo, 1966., 13  Samo prigodom jednog zazasjedanja Prijekog suda u Sisku 15. lipnja 1946. godine na smrt strijeljanjem osueno je 27 Sia ana (vidi u Zahirovi, 18)  KRIVO`I, Stjepan st. (Bos. Krupa, 1890.  4. o~ujka 1947., Banski Grabovac)  postolar. }ivio je s brojnom obitelji u Sisku. Bio je otac petero djece. Dana 21. sije nja 1947. osuen je na smrtnu kaznu strijeljanjem.  UK, Tomo (Sisak, 1903. - ?)  zemljoradnik. Potomak stare sisa ke obitelji poljodjelaca i posjednika. Za  stare Jugoslavije bio je pristalica HSS-a. Bio je o~enjen i imao je troje djece (neki zapisnici navode dvoje!?).  HATI, Djuro (uro) (Sisak, 11. lipnja 1907. - 4. o~ujka 1947., Banski Grabovac)  zemljoposjednik. Sin ure st., sisa kog gradona elnika, bavio se poljodjelstvom na velikom imanju. Prije Drugog svjetskog rata bio je lan HSS-a, a tijekom rata pripadnik civilne zaatite i DVD-a Sisak.S istomialjenicima je htio pokrenuti akciju izlaska na prve poslijeratne izbore s listom HSS-a. Dana 21. sije nja 1947. osuen je na smrt bez materijalnih dokaza.  LUPINSKI, Milan (Zagreb, 1897. - ?)  mesar. Bio je pristalica Ma ekove politike i simpatizer ustaakog pokreta. Bio je neo~enjen i bez djece, ali je u vlasniatvu imao kuu i zemljiate.  BE`ENI, Dragutin (Sisak, 1882. - ?)  limarski obrtnik.  PINTAR, Ivan (Chicago, USA, 1904. - ?)  trgova ki pomonik.  MAROT, Antun (Zadar, 1906. - ? )  inovnik.  ANTOL I, Josip (Sisak, 1894. - ?)  gostioni ar. Pripadnik znamenite i bogate sisa ke obitelji.  GABRIJEL, Tihomir (Sisak, 1926. - ?)  svraeni gimnazijalac.  UK, `tefanija (Sisak, 1900. - ?)  kuanica.  RENDULI, Ivan (Hrastelnica, 1901. - ?)  klobu arski majstor.  KOLARI, Zlata (Sisak, 1924.  4. o~ujka 1947., Banski Grabovac)  svraena gimnazijalka.  KRIVO`I, Stjepan ml. (Sisak, 1918.  1999., Zagreb)  student filozofije.  POLJANEC, Ivan (Sisak, 1923. - ?)  student agronomije.  UBAKOVI, Zlatko (Hrv. Kostajnica, 1926. - ?)  student veterine.  SLADOVI, Djuro (Sisak, 1891. - ?)  trgovac.  Roko FAGET, (Sisak, 1898., - Argentina, 1985.), klobu ar i trgovac. Pristupio je ustaakom pokretu i uspostavio Ustaaki stan u Sisku nakon uspostave NDH te je bio na njegovom elu kao logornik. Od 1936. do 1942. bio je na elu izdava kog odbora Hrvatskih Novina koje izlaze u Sisku. Jedan je od osniva a organizacije Hrvatska nacionalna omladina.  HR, Dr~avni arhiv, Sisak (dalje: DASK)  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 17. svibnja 1946., 12  To je dio  ilegalnog materijala na koji je istra~itelj mislio, a koji je poslu~io za Krivoaievo uhienje.  Krivoai Stjepan mlai koji je tada studirao na zagreba kom Filozofskom fakultetu.  Svi navedeni spisi i referat svrstani su u ovom postupku pod zajedni ki naziv  ilegalni materijali .  Tu se prvi puta spominje ime i apozitivni predznak osobe koja je bila klju nom poveznicom grupice Sia ana i gerilske kri~arske skupine. Iz cijelog postupka niata se viae nije doznalo o toj osobi, emu je pridonijela i injenica o vrlo pa~ljivo planiranom sastajanju i propuatanju informacija.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 20. listopada 1946., 1  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa K 4/47, Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ, Odelenje uprave dr~avne bezbednosti za okrug Banija br. 2384, od 5. studenoga 1946., 3  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 22  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 23  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 29  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 24  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947, 25  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947, 39  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 26  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 2? (oateen papir) HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 30  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 28  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 32  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 31  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 33  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Zapisnik Otsjeka Unutarnjih poslova pri Gradskom izvranom odboru br. 154/47, Okru~nom narodnom sudu u Sisku od 15. sije nja 1947., kao odgovor na dopis br. K 4/47 od 13. sije nja 1947., 3? (oateen papir)  HR DASK  765, Sudski predmeti polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa K 4/47, Optu~nica Javnog tu~ilaatva okruga Banija protiv Krivoaia i drugih, od 6. sije nja 1947.  John I. PINTAR, etiri godine u Titovu paklu, Zagreb, 1995., 63  Navedeni zapisnik se ne nalazi u Sudskim predmetima polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak.  Misao se odnosi na sisa ki ~eljezni ki most koji je tada bio sruaen.  DEV I, Stjepan (Sisak, 1. sije nja 1927.  rujan 1946., ?)  ak 7. razreda Dr~avne realne gimnazije u Sisku. Nastavni ki zbor gimnazije izri e mu u velja i 1946. kaznu isklju enja iz svih akola tadaanje NRH, nakon ega ga uhiuju pripadnici OZN-e. Ubijen je bez suenja krajem rujna 1946., a posljednje po ivaliate mu je do danas ostalo nepoznato.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 16. sije nja 1947., 35  Misli se na Dev ia i prijatelje.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 17. sije nja 1947., 35  Conster Peter  Vjerojatno se misli na pukovnika Miroslava `lahera.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 18. sije nja 1947., 35 HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa, Iskaz Stipetij Nevice, 38  Obrazlo~enje kazni.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak II. dio spisa, K 4/47, Presuda Okru~nog suda u Sisku protiv Krivoai Stjepana i drugih, od 21. sije nja 1947.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak I. dio spisa, Zapisnik o glavnoj raspravi pred Okru~nim sudom u Sisku protiv optu~enih Krivoai Stjepana i drugih radi krivi nog djela iz l. 3 Zakona o krivi nim djelima protiv naroda i dr~ave, od 19. sije nja 1947., 35  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Statisti ki podaci Okru~nog suda u Sisku, od 21. sije nja 1947.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Molba Okru~nom sudu u Sisku broj K 4/1947, branitelja Sladovi Gjure, Josipa Nemeca iz Petrinje, od 22. sije nja 1947.,37  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Javno tu~iteljstvo okruga Banije, Krivi no odjeljenje, Izveae br. E. 1/47 Javnog tu~ioca Banije Paje Manojlovia, Okru~nom sudu Banije, od 24. sije nja 1947., 40  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Rjeaenje Okru~nog suda u Sisku br. K 4/47, od 24. sije nja 1947., 41  Imamo podatke kako je, npr. `tefanija uk, prema osudi, 1. velja e 1947., prepraena u }enski zavod za prisilni rad u Slavonskoj Po~ezi na izdr~avanje kazne. Primio ju je  upravnik Jovan Radi, HR DASK  765, Sudski predmeti polit kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Izvjeataj upravitelja }enskog zavoda za prisilni rad u Slavonskoj Po~ezi Jovana Radia, br. 617/47, od 1. velja e 1947., 54  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, }alba Zlate Kolari na presudu prvostepenskog suda u Sisku od 28. sije nja 1947., 46  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Presuda Vrhovnog suda NRH u Zagrebu, od 17. velja e, br. KV 295/47  Tada Edvard Kardelj.  John I. PINTAR, etiri godine u Titovu paklu, Zagreb, 1995., 83  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Statisti ki podaci Statisti ki podaci Okru~nog suda u Sisku, od 17. velja e 1947., broj 4/47  Isto.  Isto.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Odjel unutraanjih poslova pri okru~nom izvranom odboru Otsjeka ope uprave poslao je Okru~nom sudu u Sisku, Izvjeae o izvraenju smrtne kazne strijeljanjem nad optu~enicima Zlatom Kolari, Djurom Hatiem i Stjepanom Krivoaiem st., od 4. o~ujka 1947. U knjizi John I. PINTARA etiri godine u Titovu paklu naveden je druga iji datum  7. o~ujka.  Mialjenja sam da je ruka slomljena tijekom UDB-ina ispitivanja 5. studenoga 1946., jer su njegovi potpisi na Zapisniku ispitivanja isprekidani i pisani drgtavom rukom.  John I. PINTAR, etiri godine u Titovu paklu, Zagreb, 1995., 82  Banski Grabovac  prema ZAHIROVIU, 15  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, II. dio spisa, Odjel unutraanjih poslova pri okru~nom izvranom odboru Otsjeka ope uprave poslao je Okru~nom sudu u Sisku, Izvjeae o izvraenju smrtne kazne strijeljanjem nad optu~enicima Zlatom Kolari, Djurom Hatiem i Stjepanom Krivoaiem st., od 4. o~ujka 1947.  HR DASK  765, Sudski predmeti politi kih procesa Sisak, Petrinja, Sudski spisi kutija 14, Okru~ni sud Sisak, I. dio spisa. Neobilje~en, pretpostavljam, posmrtni govor Jurici Ivaiu, asniku OSNDH iz Velike Ludine, koji je poginuo u vlaku napadnutom od partizana izmeu Hrvatske Kostajnice i Dobrljina; sahranjen je na groblju sv. Kvirina u Sisku (vidi Adam ZAHIROVI, Sisa ki ~rtvoslov, 67). Pretpostavljam da je jedno od njegove mlae brae autor ovoga posmrtnoga govora.     PAGE  PAGE 2 ҵԵvz<>޼*,8:JN\fVX(*,dt.Rbd  H,.ȺݶĪh`h hdhhfqLjh!4D0JUhJmh!4D h!4Dh!4Djh1"0JUhPh04hC*ahGh`hvjh0JUC~$Bl<^ |  dhgddwdhgdfqLdhgd dhgddh & FdhgdfqLF"$hjln~ :<\|   N P  68Z~<<ǹֵǫާ晕ˑˑh,h{hAWjh1"0JUh1"jhB0JUhW hdwh%\! h%\!h%\!h%\!hB hdwhdwhdwh0`hzlfh`hfqLjhdh0JUhdhhSh`9 Z 4&$P&&&h)*/078<2?AEIJdhgd_idhgdmBdhgd;dhgd!4DdhgdfqLdhgddw FH &:<>HXbt024 , D z  !!"""""(#"$$$$$^%`%P&&&&&&&''b)d)f)Ƽjh50JUhM,jh;0JUh;jh!4D0JUh{jhAW0JUh!4Dh,hAWhBIf)h)r))******++:+B+X+++++ ,,,///0033 3"3556777J7l8x888;<;<<<<<>>>>,?.?0?2??AAnBBBBEEBF¾¾jhU50JUh2~7h,hU5h ahi/jhI0JUjhb0JUjh_i0JUhh_ih;hmBhM,hBhJmBBF~FII.IIIIJJJJKKKL:LPLLLLLMtSvSxSSSST TTRTVTXTtTvTUUUUUUVVV$W&W(Wpr68NPfhrt~ 68BDNP68>@(*pr  *,^lnp02dfL hhdW\h\hdW\6hyhdW\6 hyhdW\jhdW\0JUhdW\T<p6Nfr~ 6BN6>gdSgdgd:Sgdgd*;gd^ 2&(p *0dLf Z (L@P`fgd_igd;gd!4Dgd1"gdJ?LNf h Z \ (*LN$\@BPR`bfh<>2"4"%:%%%%%%%%%&&&&&&&&(&*&,&.&0&4&6&8&˺ݳ hsjhsjhc0JmHnHu hdW\0JjhdW\0JUjhr;Uhr;hhdW\6h\hdW\6hdW\jhdW\0JUEf<2"%%%%%%%%&&&&&0&2&4&6&8&dhgd$Hh]hgdA &`#$gdmL,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>Q@> w+ Body Text 3$a$5\*W@* w+Strong5\`^@` w+ Normal (Web)dd[$\$B*CJOJQJ^JaJph3334U@!4 W Hyperlink >*ph>@2> r Footnote TextCJaJ@&@A@ rFootnote ReferenceH*4 @R4 AFooter  p#.)@a. A Page NumberB'qB YXhComment ReferenceCJaJ<< YXh Comment TextCJaJ@j@ YXhComment Subject5\DD YXh Balloon TextCJOJQJaJc h Zes 0CU#\+=2g236N_hij lnoOqTsXtvzxz|}sB9ɑ+T\4b^Q  `  m :z  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJBO[ g3c Y  < HT`'zB!!<""#g$%%&'6'l'(S)i)G*+T,N-q.5/012223335T666:8::zT 1>abc234_`d :XM!a#)%&'()g**^+.//613 5(66789&;;(=F?@BDrGVLMN7NOLPISUV`YZ/^_aaehij lnoQqVs[tv|xz|}uDߕٙś ,4pΪ%V%6F<=1KL?z{Nz! 6jDAi>I-d(`aB zF  b c  r'!"$$%&'I(J(K(L(M(N(O(P(Q(R(S(T(U(V(W(X(Y(Z([(\(](^(_(`(o(p(((((B)C)t)u)))**++,,--//h0i01122J4K4L4(5)555667788r9s9F:G:@;A;<<<<Y>Z>?????????????!@c@@ABsD.EiEEE:FyFFFFGGGHBHIJ8KKKM'N3OvPQR?TUVXYYZ[!]d^_`abbbFdeeeggKgh2iHi&jsk3l-mPnopqirrrsssu3vuvvxyyyyyyyyzz z z zzzzz0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000:@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I001(`a1257G:???egKgh2isk3l-mPnozK00(QK00K000K000K000K00K00K00K00K00K00K00 0K00[K00K00K00K00K00K00K00K00K00 00 $$$''X=[RrFl+Jqf)BF2Zp܂ ̨&L8&t,L~XPJP<f8&6&  '!!8@0(  B S  ?>@DF`t14 xR_gh]hnpuv /0cd?IOPUk ! N O a e ! < > g j  0   Y]ehsv  #03CEUX7S!"ACijS(5Obs !Z[$%LO!@WX( ) 0 4 K!M!d!e!""""`#a#l#m#z#{#######(%)%}%~%&&\&w&~&&&&&&&''''((F)H)b)j)q)))))=*K*f*g*****\+^+++,,,,,-------.$.....=/d/i/j/l/m/w/x///////////000000516111=2@2g2i223435363b3d333333333l4n444555 5O5P5Y5[5555566'6(666P7Q7j7k7w7y77777777777889999999999@:A:F:G:V:X:$;&;2;3;:;<;];^;`;a;~;;;;;;;;;;;;<<'=(=====T>V>[>\>w>x>>>>>E?F?R?S?????@@@@@@@@@@@A>BJBSBUBBBBBC2C3C5C?CACCCDDDDbEcEEEFFHFJFFFGGpGrGHHHHIIIIJJKKALBLLLMMMMMMNVNaNcN,O-O9O;OKOMO_OaOKPLP\Q]QQQRR6R7R@RBRCRDRHRIRRRRRHSISSSwTxTTTUUUU V VVV WWWWWW,Y:Y_Y`YZZZZ[[-^/^u^v^w^x^^^^^__a___f`h```$a-a7a9ajakaaaCbDbTbVbbcc8cccRd]d^d`dadgd e!ebedexeyeeeeeeeffGfHfgggghhhhhhhhh iii7i8iiijjjj llXlYl\l]lllmm#m&m7n8n:n=npnqnnnnnnnooooooop2p4pOq]qeqfqmqoqvqwq~qqqqqqqqqqrrTsdszs|sssssss tttt!t#t=t>tXtht~tttt[u]uuuuuvvvvwwwwzxxxxxxyyzzIzJzyzzzzzzzzz{{ { {${%{l|m|w|x|||||||||||||}} } }}}}}?}B}P}Q}l}m}{}~}}}}~~~~~~~-.68()>TsBDIJNPbdރ89\]RS[]lnvw|~ۅ݅ˆ‡͇XZɈˈBDKLԉ։ډۉ!"9<CDMOcewx .0dfmo'deڏۏYZ‘ɑבdeēœWYbdޕߕ^_rsؙ̗͗ٙuěśڛۛ  [\hj+,+-34op?AFGҮӮ߯-/68ưܰijsvOP`bִ״ߴTV`a9:FH ȷɷvw|~PQ78BC]kwy{|~/4WTVTU\^UV;=Xi TUTV+-IJ(*2Gy{QR]`[]eflmij +-ACIJUVXYeguvMN#$89YZ46ijCD`a @AOPcdwx /0XZ `axyBCVWhi 249:QRz|,-=>KLcfmn"#67HIjk~45]_,-bdyz FHKLrsXZmnuv{|$%+.:<BC"#=>EGGH^aABWXgi yzUVy{QTyCDcdtv    ? B   ` c   ' ) @ A L N m o    STil{|+-:<LN;= jl'(./<> "'(,t"xJK[\deo4J}  : j m v     !+!-!!!!!!!!!!!!!!3"""l#m#v######$*$f$g$|$$$$$$$$$$$%'%:%R%c%%%%%%%%%%%& &*&+&1&3&A&C&&&&&''$'&'I'J'g'h'k''''''7(>(G(x(|())\)e)X*`*p*{*d+l+|++o,w,,,}--4.;.//00-15111x223344666666f7n7o7u7D8K8n8r8s8~8889:::==>>> >!>(>5>?>??????????????? @ @!@#@2@4@L@N@c@r@@@@$A%AAABB$C&CsDuD.E0EiEkEEEEE:F`c14^`cd 9SWXL!M!`#a#(%)%&&''(())f*g***]+^+..//5161335 5'6(666778899%;&;;;'=(=E?F?@@BBDDqGrGULVLMMNVNOOKPLPHSISUUVV_Y`YZZ.^/^__aaeehhiijj llnnooPq]qUsdsZthtvv{xxzz||}~tCDޕߕؙٙěś +,34opͪΪ$%߯UV$%5G;<<=01JKKL>?y{MNyz ! 56ijCD@Ahi=>HI,-cd'(_aAB yzEF    a c   qr&'!!""$$$$%%&&''H(`(n(p(((((A)C)s)u)))**++,,--//g0i01122I4L4'5)555667788q9s9E:G:?;A;<<<<X>Z>???? @#@b@e@@@AABBrDuD-E0EhEkEEEEE9FTATUUVVXXXYZYZZ[[ ]#]c^f^__``aabbbbbbEdHdeeeeggggJgMghh1i4iGiJi%j(jrkuk2l5l,m/mOnRnooppqqhrkrrrrrssssssuu2v5vtvwvvvxxyyyyyyyyyyyyzz z zzzzz]d]dA;A;e;f;<<'<(<<<==X>X>~>>??????3O5OuPvPyyyyyyyyyyyzz z zzz??}A?)A6HA!4DcDY F$HOHeHIi!IhJ*L\8LmLfqLPP.QQ_SgSUJU@+VAW%pWYWoY%JZ?sZ [+\dW\ aC*abKbc\e fY1fzlfbgYXhobhdhXj(k9mn@nPoXpipww z2{%{5~R`z&yI7 7mBDhqCdwC>DEplAO[vgJm9*;,3Bu5,SI `J?ii/puwd']-{r?v WF#U5e1Y) N,-B\vDRv"2Osj;=c$-|S>LiSh_iW]%0`/1;w+(8px6A( :Ss=k %P$(j)WM,c>S.rrr;lT @X.h  #$&+.369>ABCEFHNZ`acfghlq{}zPPPP$P,P.P6P8P:PBPHPNPPPTP^PdPnPtPzPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP(P2P:PJPPP^PhPtP|P~PPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1y-̦y-̦&/"D/"D!4d?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F҆WData 1TableWordDocument.TSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q