ࡱ> q`EbjbjqPqP .~::5N%L   ( 44485LT6d( z66"66677 7wwwwwww${h}jxa 87788x  66dzsss80 6 6ws8wss  s66 op|4h swzz0zsh~rh~sh~ sD88s88888xx/sj888z8888( ( ( D'l0d( ( ( l0( ( (        VLATKA VUKELI Hrvatski studiji Ul. gradaVukovara 68 10 000 Zagreb NARODNI POKRET U SISKU 1903/1904. GODINE Na po etku 20. stoljea, politi ka i druatvena sila koja je trebala predstavljati glavnu opozicijsku snagu u Hrvatskoj, ostaje pasivna, te kao da i ne postoji. Rezultat 30-godianje uprave bana Khuena Hedervarya je taj da je Banska Hrvatska privrednoe zaostala, s izrazito nepovoljnom socijalnom strukturom, ne postojanjem politi ke inicijative, meustrana kim nadmetanjima i sukobom Hrvata i Srba na nacionalnoj osnovi. U takovoj politi koj atmosferi hrvatski gradovi do ekali su revolucionarnu 1903. i 1904. godinu. Sisak je, kao jedan od vodeih opozicijskih centara Banske Hrvatske, takoer bio zahvaen valom nezadovoljstava, potaknutih neprovoenjem odredaba Hrvatsko-ugarske nagodbe. Nezadovoljstvo je u Sisku bilo najizra~enije na socijalnoj i druatvenoj osnovi, ijem rjeaenju su se posveivali lokalni politi ari pravaake orjentacije. Oni su bili i najagilniji politi ki kriti ari banske vlasti. Ipak, revolucionarna 1903/1904. godina, proala je bez zna ajnijih sukoba i demonstracija, iako se aktivna politi ka borba nastavila. Razlozi za to stanje su mnogi, a pokazuju kolikoje va~no poznavanje lokalnih prilika za stvaranje airih zaklju aka. Klju ne rije i: Narodni pokret 1903/1904. godina, Sisak, politi ka oporba, demonstracije. Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj Monarhiji Po etkom devedesetih godina 19. stoljea pojavljuje se uvjerenje o nestabilnosti dualizma kao temeljnog dr~avno-politi kog ureenja Austro-Ugarske Monarhije. Ta kriza posljedica je zbivanja na airem politi kom podru ju i o ituje se kroz nekoliko koncentri nih krugova dogaanja. Po inje kao unutraanja kriza u Austriji, koja se nu~no odra~ava na unutraanje stanje u Ugarskoj, i to kroz sukob austro-njema kih i maarskih vladajuih klasa, i u trenu kada prerasta u unutraanju krizu u Hrvatskoj, dose~e svoju kulminaciju. Uslijed velike krize koju uzrokuje nacionalna borba eha, ali koja ne opstaje bez djelotvornog saveznika unutar Monarhije, napravljen je prvi korak u njenom rjeaavanju, jer nacionalni sukobi po inju potiskivati rjeaavanje svih drugih problema. Kako je rad Carevinskog vijea poremeen austrijsko-njema kim sukobima oko rjeaavanja nacionalnog eakog pitanja, nemogua je rasprava, na dr~avno-pravno ni~oj razini, o novoj austro-ugarskoj financijskoj nagodbi. To pridonosi ja anju maarskih antidualisti kih elemenata, koje ugarska i austrijska vlada uspjevaju zaobii i, bez potvrde maarskog parlamenta, dogovoriti da dotadaanja financijska nagodba ostaje na snazi. Sve to izaziva velike nerede u Austro-Ugarskoj koji se u Hrvatskoj prate sa strepnjom, jer Hrvatima ne odgovara niti jedna od ponuenih finalnih opcija: maarizacija ili germanizacija. Njema ka, s druge strane, poti e dualisti ka kretanja, jer dualizam slabi Monarhiju, pa ova ovisi o Njema koj kojoj Monarhija slu~i za  Drang nach Osten . Uvidjevai da to zna i njema ku ekonomsku i politi ku premo na itavom prostoru Austro-Ugarske, na hrvatskim prostorima dolazi do politi kog okupljanja nove, mlade, politi ke generacije, odlu ne suprotstaviti se takvoj politi koj ideji. Tijekom 1902. godine, nositelji Austro-ugarske nagodbe dodatno zaoatravaju ve zamraene odnose. Maarska Nezavisna stranka s Ferenzom Kossuthom na elu tra~i samostalnu carinsku, trgova ku i vanjsku politiku, te posebnu maarsku vojsku, ato bi zna ilo preobrazbu dotadaanjeg dr~avnog ureenja u Austro-Ugarskoj Monarhiji na personalnu uniju. Tome se prvenstveno protive austro-njema ki viai oficiri pod ijom je komandom zajedni ka vojska. Ta situacija namee hrvatskoj politici nova rjeaenja svojih problema koja bi se u po etku svela na iskoriatavanje sukoba izmeu Be a i Peate. Hrvatska u doba krize dualizma U Hrvatskoj su, nakon raskola Stranke prava, u estali politi ki sukobi koji potiskuju smislenu i ciljanu politi ku akciju. Nove koncepcije sa starim ciljevima javiti e se u krugu mlade graanske, politi kom proaloau neoptereene, inteligencije. Prvi korak u postizanju tih ciljeva spaljivanje je maarske zastave 16. listopada 1895. godine ime se ~eljelo upozoriti kralja Franju Josipa I. na maarska nasilja u Hrvatskoj. Taj in nailazi na odobravanje cjelokupne hrvatske javnosti i u tom smislu predstavlja po etak politi ke akcije mlade generacije. Nakon izbacivanja sa Zagreba kog sveu iliata, odslu~ivanja zatvorskih kazni, i upisivanja Praakog sveu iliata, ova grupa, pod imenom Napredna omladina, iskazuje oatru kritiku Khuenova re~ima. Uvertiru u nemire u Hrvatskoj 1903. godine ine skupatinske akcije pokrenute 1899. godine, iji su glavni povod prekinuti pregovori za obnovu hrvatsko-ugarske financijske nagodbe. Skupatine koje se odr~avaju diljem zemlje zahtijevaju financijsku samostalnost Hrvatske i Slavonije i proairenje izbornog prava. No, prvi polet ove akcije hrvatske opozicije uskoro zamire, a novi politi ki podra~aj doi e od Napredne omladine, s novim modelima komunikacije s narodom. Nakon izbornog poraza hrvatske opozicije 1901. godine Napredna omladina odlu uje se za organizirano politi ko nastupanje. Tako se u sije nju 1903. godine, zaslugom Napredne omladine, konstituira Hrvatska stranka prava i to na programu iz 1894. godine. Obuhvaa domovinaae, obzoraae i Naprednu omladinu, pa je hrvatska opozicija ponovno slo~na, iako organizacijski slaba, ato e rezultirati relativno nespremnim do ekivanjem nemilih dogaaja iz 1903. godine. Kako se autonomni bud~et u Hrvatskoj ni u proteklom razdoblju nije poveavao, autonomna uprava nalazila se pred bankrotom. Ugarski kraljevinski odbor opet odbija zahtjev Hrvatskog kraljevinskog odbora za poveanjem autonomnog bud~eta, ato uzrokuje pokretanje izvansaborske politi ke akcije u o~ujku 1903. godine, iji je glavni cilj obnova hrvatsko-ugarske financijske nagodbe. Napredna omladina i studentska mlade~ Zagreba kog sveu iliata organiziraju skupatinsku akciju 11. o~ujka na kojoj se ima tra~iti financijska samostalnost Hrvatske uz opu demokratizaciju politi kog ~ivota. Na javnoj skupatini prisustvuje 5 000 ljudi, a kako se permanentno isti e gospodarsko i financijsko iscrpljivanje Hrvatske u korist Maarske, dolazi i do prvih demonstracija. Protestira se i protiv planova za poveanje kontitigenta novaka i namjere da se vojsci da isklju ivo maarski nacionalni karakter, tra~i se izborna sloboda, sloboda tiska i udru~ivanja, te jamstva za nepovredivost osobnih sloboda graana. Ovi dogaaji poti u sazivanje viae od 50 skupatina u pokrajini. Ban Hedervary u po etku dopuata zagreba ku skupatinu smatrajui da e ta akcija potaknuti Ugarsku vladu na sanaciju hrvatskih financijskih prilika, no kako je nastavak skupatinskih akcija ovog tipa mogao postati opasan po postojee politi ko stanje, ban donosi odluku o zabrani skupatina. Veliko nagomilano nezadovoljstvo graana izbiti e stoga u obliku stihijskih nemira imajui za povod i najbezazlenije situacije. U Zapreaiu tako pada prva ~rtva Narodnog pokreta, a zagreba ke demonstracije 31. svibnja i 1. lipnja dosi~u svoj vrhunac, pa policija po prvi puta upotrebljava i vatreno oru~je.  U lipnju, nakon Khuenova napuatanja banskog polo~aja pokret jenjava, iako razlog njegova izbivanja ostaje. Znakovito je da je ovaj pokret izbio stihijski, u nemogunosti iskazivanja nezadovoljstva legalnim, ustavnim sredstvima i slobodama. Zato je spontano i zavraen, ato radi labave organizacije, ato radi straha od odmazde. Novi ban Teodor Peja evi ubla~ava progon atampe i puata iz zatvora opozicijske voe, iako zadr~ava Khuenov sistem upravljanja. Va~nost pokreta le~i u injenici da je isti donio val promjena koji je idejno obuhvatio i Dalmaciju, a jenjavanjem hrvatsko-srpskog sukoba hrvatsko pitanje po inje se pretvarati u dio jugoslavenskog pitanja Monarhije. Jenjavanje hrvatsko-srpskog spora zapo inje krajem Narodnog pokreta kada sve viae na javnim skupainama Srbi i Hrvati sudjeluju zajedni ki u izlaganjima. Sisak u Narodnome pokretu 1903/1904. godine U Sisku se po etkom 20. stoljea joa uvijek osjea slom Be ke burze iz 1873. godine, u smislu opreznog ulaganja kapitala u proizvodnju na tom podru ju, a ako do ulaganja, ipak, dolazi rije  je, uglavnom, o stranom kapitalu. Do silnog ekonomskog razvoja dolazi kada Sisak postaje najzna ajnije trgova ko srediate ovog dijela Austro-Ugarske. Nakon 1874. godine kada se Vojni i Civilni Sisak ujedinjuju u jedno gradsko srediate, omoguen mu je nesmetan razvoj u moderno trgova ko srediate. Razvoj trgovine uzrokuje formiranje graanske klase u kojoj dominantnu ulogu preuzima trgova ki stale~. U njihovim su rukama organi uprave i vlasti, a i druatveni ~ivot organiziraju zatvarajui se u vlastite okvire, nastojei ograni iti ulazak ostalih slojeva graanstva. Najveu pozornost poklanjaju ekonomskim interesima ato nu~no dovodi do suradnje s ugarskim privrednicima, iako je evidentno sve vee zapostavljanje hrvatskih, na ra un ugarskih gospodarskih interesa. Trgova ki stale~ godinama aalje svog predstavnika za narodnog zastupnika u Hrvatski sabor, no kako se misli isklju ivo na profit, bez sagledanja dalekose~nih posljedica pojedinih odluka, kada ugarska politika u odlu ujuem trenutku promentne pravce podvrgava vlastitim interesima, Sisak po inje stagnirati. Openito, nastanak politi kih stranaka bio je uvjetovan dr~avno-politi kim odnosima u kojima se Hrvatska nalazila na razmeu 19. u 20. stoljee, dok je bavljenje istom bilo rezervirano samo za imunije graane. Nezadovoljstvo provoenjem nagodbenja ke politike, stvara povoljne uvijete za poveanje uloge pravaaa u sisa koj politici, koji do tada u javnom ~ivotu Hrvatske viae djeluju kao pokret, a ne kao organizirana politi ka stranka. Osamdesetih godina 19. stoljea, u jeku svoga razvoja, dolazi do prvih pravaakih okupljanaja u Sisku. Od toga trena, pa sve do I. svjetskog rata pravaai preuzimaju va~nu, ponekad i vodeu ulogu u politi kom, ali, nu~no, i gospodarskom ~ivotu Siska. Zastupanje politi kih stavova u Sisku vezano je za privredne i staleake interese pojedinaca i grupacija, ato je u konkretnom slu aju zna ilo da su obrtnici privr~eni pravaakim politi kim stavovima, a trgovci narodnja kim. Obrtnici uglavnom optu~uju trgova ki stale~ da vodeu ulogu u druatvenom ~ivotu Siska koriste najviae za vlastiti probitak, ne marei za ope dobro, a evidentno je da zbog loaeg stanja u privredi u sisa kom kotaru dobro ~ive jedino trgovci. Naj eai povodi njihovih politi kih obra una nepovoljne su ekonomske prilike aireg sisa kog podru ja, dok su sukobi vjerskog i nacionalnog karaktera stavljeni u drugi plan. Najzna ajnija, najpoatovanija i najutjecajnija sisa ka politi ka li nost u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. stoljea bio je pravaa Grga Tuakan. Po profesiji pravnik, lako se aktivno uklju io u politi ki ~ivot Siska i Hrvatske kao narodni zastupnik u Hrvatskom saboru. Danas najpoznatiji po svjedo enju o fizi kom obra unu Josipa Gr~ania s banom Khuenom Hedervaryjem povodom  arhivske afere, pokazao je sposobnost vlastitog politi kog promialjanja nakon razlaza pravaakih grupacija i vidljivo izra~ene netrpeljivosti spram Josipa Franka. Velik zaokret u njegovoj politi koj orijentaciji odnosi se na prihvaanje politike  novog kursa , ato e uslijediti upravo nakon dogaaja vezanih za Narodni pokret 1903./1904. Narodni pokret u Sisku obilje~ila je injenica da Tuakan u njemu javno, na lokalnoj razini, uope nije sudjelovao. Mnogo je razloga tome, a svi proizlaze iz Tuakanovih osobnih uvjerenja. Naime, zazirao je od politi kog djelovanja na lokalnoj razini obrazla~ui to stavom da je jedino misao iznesena u Saboru ona koja dopire do airih slojeva pu anstva. Smatrao je da su organizirane velike narodne skupatine besmislene jer se na njima ne mo~e uspostaviti neposredan kontakt s narodom. Nije mu cilj okupiti/voditi nekoliko tisua pristaaa od kojih e samo oni u prvim redovima moi uti ato govori. Sabor je za Tuakana najzna ajnije mjesto izricanja politi kih stavova i politi ke borbe. U njemu graanska opozicija ima mogunost glasnijeg i oatrijeg izra~avanaj svojih stavova. Mialjenja sam da je to opredjeljenje, uz ostala, doprinijelo  ignoriranju napete politi ke situacije u samome Sisku. Takav stav sprje avao je Tuakana da se pojavljuje i na izborima za gradsko zastupstvo. Lokalni izbori na kojima se stranke sukobljavaju oko gradske infrastrukture nisu bili predmet njegova interesa. Smatrao je kako se politikom ne mo~e baviti na lokalnoj razini. Nekolicina njegovih sugraana, istomialjenika i naju~ih suradnika pravaakih svjetonazora, djelovala je na lokalnoj razini i to esto prema njegovim uputama. To pokazuju i prva izra~ena nezadovoljstva na pu kim skupatinama nakon prekida pregovora o obnovi hrvatsko-ugarske financijske nagodbe. Naime, obespravljeno radniatvo industrije u razvojnim povojima i siromaatvo na selu nagnali su sisa ke pravaae na agitacije lokalnog tipa u obliku pu kih skupatina 1899. godine, obzirom na niz skupainskih akcija pokrenutih te godine i u drugim mjestima. O tome svjedo i Izvjeataj o izboru lanova Okru~ne blagajne, od 26. studenoga, na kojem pristaae Hrvatske samostalne radni ke stranke posti~u zna ajan uspjeh. Nakon izbora odr~ana je pu ka skupatina za: 1.) sveope i jednako izravno izborno pravo, 2.) slobodu atampe i 3.) financijsku neovisnost. Na istoj je za predsjednika izabran pravaa Gjuro Zlatari, a za bilje~nike Stjepan Osmec i Josip upak, takoer pravaai. Toj legitimnoj pu koj skupatini prisustvovao je i vladin povjerenik gradski vijenik Franjo Steidl. Prvu to ku obrazlagao je Benjamin `uperina, u to doba jedan od najbli~ih Tuakanovih suradnika i istomialjenika, dok su o iduim to kama govorili gospoda upak, Osmec i sam narodni zastupnik Grga Tuakan. Govori, na ~alost, radi sku ena prostora nisu preneaeni. Evidentno je da je sve ono ato e se naglaaavati na skupatinama 1903. godine tada ve re eno, druga iji je jedino uzorak pred kojim je skupatina odr~ana, a to su sisa ki radnici, skupina ija e se brojnost u nadolazeim godinama, pod golemim razvojem sisa ke industrije, mnogostruko poveati,. Uvertiru u Narodni pokret u Sisku, obilje~ile su te javne pu ke skupatine odr~avane etiri godine prije dogaaja koji kulminiraju 1903. godinom, a njihovi glavni nositelji su sisa ka pravaaka elita. Pod vodstvom politi kog vizionara Grge Tuakana koji je imao izvrsnu sposobnost procjene politi kog trenutka, aktivnosti na sisa kom podru ju permanentna su pojava. Blizina Bosne pru~alaje politi ko uto iate onima koji su otiali predaleko u kritici vlasti, te je stoga Sisak vrlo ineresantno druatveno-politi ko podru je. Vrlo je dinami no, jer je na vrhuncu tranzitne moi, a protok ideja, i to uglavnom prema centru Hrvatske - Zagrebu, konstantan. Nakon javne skupatine odr~ane u Zagrebu 11. o~ujka 1903. godine u prisutnosti od 5 000 ljudi na kojoj se tra~i potpuna financijska samostalnost Hrvatske, dosljedno ostvarivanje politi kih i ljudskih prava, te demokratizacija vojnih pitanja protiv sve prisutnije militarizacije, spontano je potaknuta akcija airih razmjera koja je uklju ivala i sazivanje viae od 50 sli nih skupova u pokrajini koji su veinom zabranjeni. Tako je i u Sisku javna skupatina zakazana za 22. o~ujka, ali ju je Gradsko poglavarstvo zabranilo. Stoga je sazvan sastanak sisa kih opozicijskih politi ara u svratiatu  Toplak , na kojem je sudjelovalo oko 350 trgovaca, obrtnika, seljaka i radnika. Skupu je predsjedao dr. Benjamin `uperina, a istu je otvorio Mijo Lugari. Na sastanak je doaao i Stjepan Radi koji je okupljenima pokuaavao objasniti rezolucije Zagreba ke skupatine. Iako je zabranjeno odr~avanje javnih pu kih skupatina, ovo okupljanje pomognuto tiskom, naro ito Sisa kim glasom koji permanentno i oatro kritizira maarone i sisa ke }idove navodei ih kao krivce za sva zlodjela u Hrvatskoj, utjecalo je na stvaranje kaoti ne i nervozne atmosfere. Nakon izra~ene oatre kritike re~ima povodom krvavog sukoba zapreai kih seljaka i oru~nika 11. travnja 1903. godine, Sisa ki glas je zabranjen, a njegov tadaanji urednik Josip upak prvo nov ano, a potom i zatvorski ka~njen. Kao povod zabrani izla~enja ovog lokalnog lista poslu~io je i veliki medijski prostor posveen pismu saborskih opozicijskih zastupnika od 22. travnja, na koje je svoj potpis stavio i Grga Tuakan, a koje je upueno banu Hedervaryu. Naime, nakon zagreba kih demonstracija sva trinaestorica oporbenih zastupnika, meu kojima se najviae isti u Erazmo Bar i, dr. Marijan Deren anin, dr. Josip Frank, dr. August Harambaai i Grga Tuakan, upuuju banu Hedervaryu pismo, koje je u Saboru pro itao dr. Mile Stra evi. Iz istog se vidi kako potpisnici optu~uju Bana, koji je upravitelj zemlje ije je stanovniatvo, pod njegovom upravom, postalo ogor eno, nezadovoljno, i, usudila bih se rei, siromaano. Tada se ve jasno oblikovala Tuakanova uloga u dogaajima vezanima za Narodni pokret, koja je profesionalno-politi ka i predstavlja odmak od uli nih sukoba koji imaju uslijediti. Tuakan je vrlo dobro procijenio trenutak uvidjevai da u Sisku Narodni pokret ne mo~e dosegnuti zagreba ku masovnost ili zapreai ku ~estinu. Jedan od razloga ne davanja javne potpore demonstracijama u Sisku je svakako injenica da su na lokalnim izborima 1901. godine pravaai kona no uali u sisa ko Gradsko zastupstvo, inei tako dio gradske uprave. Tuakan je gajio i dobar odnos s tadaanjim sisa kim gradona elnikom Juliom Horvatom koji e politi ku istomialjenost prvi puta javno otkriti nakon Tuakanovih govora na zasjedanju Hrvatsko-ugarskog sabora 1907. godine usmjerenih protiv uvoenja maarskog jezika na ~eljeznicama. Po povratku iz Budimpeate Sia ani su mu organizirali sve an do ek na gradskom ~eljezni kom kolodvoru, a meu mnogim istaknutim graanima do ekao ga je, ato je bilo neuobi ajeno, i sam gradona elnik Horvat. Krajem travnja uslijedila su nova masovna uhienja sudionika zagreba kih demonstracija kada Milan Marjanovi, pripadnik Napredne omladine, bje~i u Sloveniju, gdje po etkom svibnja po inje tiskati i u velikim koli inama slati po Hrvatskoj glasovite  Baselske proglase, potpisujui ih nepostojeim  Zborom narodne obrane. U jednom od njih ak se obznanjuje prijeki sud nad banom Khuenom, pozivajui sve ~itelje Hrvatske da ga po propisima o prijekom sudu i kazne. Kada je 7. svibnja u Sisak na adresu Janka Dujaka stigla poata s tim buntovnim spisima, koji osuuju Khuenov re~im:  Prieki sud ,  Cienjeni suborio e i  Narod , pozivajui na odlu nu akciju protiv neprijatelja u smislu nasilnog odr~avanja pu kih skupatina i skidanja maarskih zastava i grbova, on je, navodno, predao spise nekom nepoznatom ovjeku, a spisi se po eli raspa avati Siskom. To je poslu~ilo kao povod za Dujakovo uhienje, koje je uslijedilo 9. svibnja oko 10 sati ujutro. Ovaj na in borbe protiv mrske vlasti Sia anima nije bio neuobi ajen. Tako su joa 1883. godine dopisi u pravaakoj Slobodi govorili o nepo~eljnim novopridoalim Maarima u Sisku, a 1884. godine doalo je do sli ne epizode s tajnim raspa avanjem oglasa po Sisku i okolici koji je svojim pristaaama uputio Ante Star evi. Potaknuti petrinjskim nemirima (8. svibnja), isti dan po Dujakovu uhienju oko 16.30 njegov tast Mijo Lugari i Josip upak sakupljaju deputaciju od 40-tak Sia ana koji predvoeni odvjetnikom Benjaminom `uperinom tra~e od gradona elnika Horvata puatanje Dujaka na slobodu. Na elnik im je objaanjavao da on tu ne mo~e niata u initi, te ih je uputio gradskom vijeniku Albertu Veberu, koji e im razjasniti stvar, budui je on i proveo uhienje. Kako je deputacija zahtijevala da Veber doe k njima, sam Horvat odlazi po potonjega, koji im tuma i stanje stvari i objaanjava kako redarstvo ne mo~e pustiti nikoga koga je dr~avni odvjetnik uhitio. Na to razjaanjenje nastala je buka i komeaanje, kada Josip upak uzrujano gestikulirajui izjavljuje da nije istina da je Dujakovo uhienje uslijedilo po nalogu dr~avnog odvjetnika, ve da je redarstvo na svoju ruku poduzelo uhienje i premeta inu Dujakove kue. Tada se oglasio Pero Kraker koji je zahtijevao slanje brzojava dr~avnom odvjetniku da pusti Dujaka, te da se ovaj o tome mora o itovati do 19. sati. Ako uslijedi pozitivan odgovor na potra~ivanja, deputacija jam i svojim  glavama za mir i poredak u Sisku, no ako odgovor bude negativan, ne jam e ni za ato. Vijenik Veber prigovorio im je na tu nakanu smatrajui da bi bilo bolje da sam gradona elnik intervenira po tom pitanju kod dr~avnog odvjetnika, iako ve predvia neuspjeh intervencije. lanovi deputacije ponovili su da u tom slu aju ni za ato ne jam e. Na elnik Horvat, uistinu, se obratio dr~avnom odvjetniku u Petrinji i to telefonskim upitom ne bi li Dujak mogao biti puaten, ato ovaj odlu no odbija. uvai odgovor Horvat je odmah pristupio ispunjavanju sigurnosnih mjera zatra~ivai vojni ku asistenciju od dvije satnije koje je smjestio na kolodvor i kod zgrade Gradskog poglavarstva. Kako zahtjev deputacije nije prihvaen iste ve eri, jer mu gradona elnik nije niti mogao udovoljiti bez naloga dr~avnog odvjetnika, u subotu oko 21 sat, doalo je do unaprijed planiranog okupljanja Sia ana. 500-tinjak graana, radnika i ~ena po elo je demonstrirati pjevajui otad~bene pjesme. Demonstranti su najprije krenuli prema sisa kom ~eljezni kom kolodvoru uz povike }ivio Tuakan, ~ivio Tur i, Abzug magjari, abzug Magjaroni, abzug ~idovi ! Bili su naoru~ani kamenjem, kolcima i betonskim plo ama. Ovaj dogaaj, osim izra~avanja sveopeg nezadovoljstva, va~an je i s lokalnog stajaliata , jer na njemu postaje o ito politi ko razila~enje Tuakana, koji uvia svu kompleksnost i te~inu novonastale politi ke situacije, pa djeluje politi ki anga~irano na viaoj instanci  u Saboru, i `uperine koji, ~elei se rijeaiti Tuakanova utjecaja poduzima lokalne akcije. Sisa ki kotarski predstojnik O~egovi u svom izvjeataju Predsjedniatvu zemaljske vlade u Zagrebu od 9. svibnja 1903. godine ka~e da su demonstracije bile takve da je on osobno, joa prije no li je doala brzojavna dozvola samoga Bana, zamolio zapovjednika 27 pukovnije za vojni ku asistenciju.  Rulja svakojakih derana sakupljala se je u drugoj ulici, te se inilo da se te hrpe pripravljaju navaliti na Kolodvor . Kako je gradski magistrat i ~eljezni ku stanicu osiguravala vojska demonstranti ih zaobilaze, ali povla ei se u ulicu uz Kupu razbijaju prozore na zgradi Carinarnice, u ijim prostorijama se nalaze i stanovi ~eljezni kih inovnika. Zaustavljaju se i pred kuom podna elnika i veletr~ca Nikole `ipuaa, u kojoj je njegova kancelarija i u kojoj ~ivi njegov sin javni bilje~nik, te u kojoj je smjeatena i Vjeresionska banka koju su demonstranti zasuli kamenjem. Napadnuta je i Krivoaieva kua, a oateena su i okna na kui Lile grofice Horvat, Amalije Mundjak, Eugena Rozenberga, Olge Kronfeld, Gjure Fabca, Moritza Leitnera, Jakoba Hirschmana, Salamona Deutsha, Miroslava `kolnekovia, Katarine Fulle, Steve Pavlice, Franje Weissa, Stjepana Pleka, Julije Lieberman, Samuela Kuha, Bertholda Reissa, dra Bertholza i akolskoj zgradi. Potom su se izgrednici uputili prema svom drugom, usudila bih se rei, stihijskom cilju, svratiatu Veliki kaptol koji je nedavno obnovljeno. Te ve eri, prema pisanju Hrvatskog prava od 11. svibnja, u Velikom kaptolu trebao se odr~ati koncert domobranske glazbe iz Zagreba, no isti, zbog uzrujanosti u gradu, nije odr~an. esto nisu potpuno jasna mjesta prolaska demonstranata, ali rekonstrukcija temeljena na izvornoj grai jasno otkriva pravce kretanja: od Promenade do }eljezni kog kolodvora, potom skretanje u ulicu do Kupe (sada Rimska ulica), te prolazak istomdo Velikog kaptola. Veliki kaptol bio je okupljaliate lokalnih maarona, a kako nije bio zaatien napad na taj objekt bio je naj~eai. Njegovi glavni akcionari bili su veletr~ac Nikola `ipua i trgovac S. Reis. Iz toga je jasno da su se uz maarone u Velikom kaptolu okupljali i }idovi.Povezao ih je zajedni ki ekonomski interes, a ne toliko politi ko opredjeljenje. Naime, pripadnici i jedne i druge grupacije su trgovci, i mislim da u tom smislu treba promatrati agresiju prema ~idovskom sisa kom stanovniatvu u ovom kontekstu. Signal koji je ozna io po etak napada na zgradu Velikog kaptola bio je povik  Eviva Garibaldi i tresak pivske aae o pod, nakon ega demonstranti po inju s razbijanjem svih vanjskih staklenih povraina, ulazei u interijer Velikog kaptola pokraj uplaaenih, bje~eih gostiju, razbijajui pola sata sve pred sobom, tako da niata nije ostalo cijelo. U datom trenutku u restauraciji se naalo do 40 osoba. Razbijeni su mramorni stolovi, stolci, skupa zrcala, te posue, a ateta je procijenjena na 20 000K. Istraga protiv izgrednika odmah je poduzeta i povjerena vijeniku zagreba kog sudbenog stola g. Josipu Kri~u. Hrvatsko pravo navodi da su odvjetnik dr. `uperina i gradski zastupnik Ivan upak  odpremljeni su uze kr. sudbenog stola u Zagrebu , jer ih se smatralo odgovornima za cijelu situaciju. Detalji su vidljivi u Izvjeau izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Aleksandera Dr~avnom odvjetniatvu u Zagrebu od 11. svibnja, o izgredima i uhienjima koji su se dogodili u gradu Sisku. U njemu je kao privitak prilo~en dopis sisa kog Gradskog poglavarstva o tim dogaajima, iz kojeg se vidi zaato je odreeno uhienje Benjamina `uperine i Josipa upaka. Obzirom da su osumnji eni da su po inili zlo in smetanja javnog mira i zlo in javnog nasilja za koje je nadle~an sudbeni stol u Zagrebu, na usmeni prijedlog kraljevskog dr~avnog odvjetnika iz Zagreba, Aleksander istoga dana (11. svibnja) odreuje redarstveno uhienje `uperine i upaka, te njihov transport nonim vlakom u Zagreb. Aleksander je ujedno odredio i da Janko Dujak i stjepan Kral, takoer uhien zbog smetanja javnog mira, a koji se sada nalaze u zatvoru u Petrinji budu prebaeni u Zagreb. Navodi i da su do sada svega 32 osobe uhiene, koje svoju krivnju i priznaju, dok je kod nekolicine utvreno i da su po inili krau tijekom napada na Veliki kaptol, a kod njih su ukradene stvari i pronaene. Navodi da su uhienici veinom radnici, nau nici i kalfe. Da bi mogao zatvoriti intelektualne voe napominje kako joa mora sasluaati neku povjerljivu osobu, te e javiti o rezultatima, ali plan mu se na kraju izjalovio. I O~egovi navodi da su protagonisti ovih demonstracija bili dje urlija od 12-15 godina, koje su slijedili 18-30-godianjaci. To potvruju i Narodne novine od 11. svibnja napominjui da su demonstratori veinom iz ni~ih slojeva druatva, kao i da izgredi nose viae antisemitsko, nego protumaarsko obilje~je, ~elei umanjiti zna aj cijelog dogaaja i zatvoriti ga u isklju ivo lokalne okvire. Iz cijelog dogaaja je jasna sna~na staleako-socijalna komponenta kojom je protkan. Kako je gradona elnik Horvat o ekivao demonstracije, poduzeo je potrebne mjere da one ne poprime aire razmjere, te da se ne  prenesu na aire sisa ko podru je. U pomo je pozvao vojsku koja zatvara prilaze gradu, pa seljaatvo iz okolnih ruralnih krajeva, vjerojatno najspremnije na oatre sukobe, nije moglo doi podr~ati prosvjede. Postavljen je jedan vojni vod na Savskom mostu prema Galdovu (JI) i jedan na Odranskom mostu kraj sela Odre (SZ), ime su odsje eni putevi prema Zagrebu i Moslavini. O~egovi napominje da je za tom akcijom postojala potreba, jer Sia ani ve dulje vrijeme ~ele organizirati zajedni ku akciju pu anstva kotara. Prilikom napada demonstranata na Veliki kaptol, gradski vijenik Albert Veber krenuo je izvidjeti stanje na Kolodvoru, dok se O~egovi uputio na Savski most, jer se pro ulo da pojedinci pokuaavaju preploviti Savu u nemogunosti prelaska preko mosta. Po povratku u grad O~egovi odmah odlazi do Velikog kaptola, gdje utvruje razbojni ki in o emu brzojavno izvjeatava Kraljevsko dr~avno odvjetniatvo u Petrinji. Navodi kako su kolovoe demonstracija prepoznati od strane stra~ara, ato bi imalo zna iti da se radi o poznatijim i vienijim Sia anima, te kako e isti joa noas biti pohvatani i uhieni. U komentaru ija je intonacija osobna iznosi mialjenje da je Dujakovo uhienje poslu~ilo kao izgovor onemoguavanja neugodne konkurencije, tj. Velikog kaptola. Time je de facto optu~io Grgu Tuakana i istomialjenike kr mare. Radi poja anja gradske sigurnosti 10. svibnja u grad su doale i dvije satnije 53. pjeaa ke pukovnije iz Zagreba pod zapovjedniatvom kapetana Wentkea. Istoga dana oko 21 sat Josip upak doaao je pred Veliki kaptol pozivajui nadzornika gradske redarstvene stra~e `tampfa na odgovornost, budui je gostiona u Velikom kaptolu otvorena, dok sve ostale gostione moraju biti zatvorene u 20 sati. `tampf je odgovorio da su unutra samo asnici asistencije, te dr~avni odvjetnik, na elnik i redarstveni izvjestitelj, koji istra~uju okolnosti napada, ali upak se odlu io na ekanje, u ~elji da vidi tko e izai, uz komentar:  unutra su ivuti i ja u ovdje ekati, da vidim tko e izai; zakon imade jednaku valjanost za sve. Kako u Velikom kaptolu doista nije bilo nikoga, do li navedenih koji su utvrivali atetu i temelje za tu~bu, prisutni dr~avni odvjetnik dao je odmah uhititi upaka. Iz Izvjeataja izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku od 11. svibnja vidimo da je dr. `uperina kao voa deputacije koja je tra~ila Dujakovo puatanje na slobodu, po Aleksandrovom mialjenju, kriv za zlo in smetanja javnog mira opisanog u lanku 45 Kaznenog zakona, te kao sukrivac u smislu lanka 5. Kaznenog zakona i zlo ina javnog nasilja opisanog u lanku 98 Kaznenog zakona. Budui je, za prvo zlo instvo bio nadle~an Kraljevski sudbeni stol u Zagrebu, dr. `uperina i Josip upak (sumnji ilo ga se za zlo in smetanja javnog mira opisan u lanku 65 Kz) bili su nonim vlakom u 23.30 otpraeni u Zagreb. Janko Dujak i Stjepan Kralj, takoer optu~eni za zlo in smetanja javnog mira, nalazili se u pritvoru u Petrinji gdje su ekali otpraaj u Zagreb  u uze Kraljevskog sudbenog stola. Uz navedene uhiene su joa 32 osobe za zlo in javnog nasilja opisan u lanku 85 Kaznenog zakona, djelujui na atetu  Velikog kaptola, podna elnika `ipuaa i drugih. Oni su priznali svoju krivnju, dok su neki, uz navedeni, po inili i zlo in krae, te su kod njih ukradeni predmeti i pronaeni. Navedeno je i da e se sasluaati povjerljiva osoba koja bi trebala dati informacije vezane za intelektualne voe (za etnike) nemira. Izvjeataj izaslanika petrinjskog Dr~avnog odvjetniatva upuen Dr~avnom odvjetniatvu u Zagrebu o politi kim prilikama u gradu Sisku od 15. svibnja 1903. godine obavjeatava nas da je izaslanik Aleksander s ovim datumom zavraio svoje uredovanje u Sisku, te da je sve redarstvene spise dostavio Kraljevskom dr~avnom odvjetniatvu u Zagrebu u svrhu sastavljanja prijedloga glede pokretanja istrage i odreenja istra~nog zatvora. Dalje se ka~e da je do 15. svibnja u redarstvenim uzama 48 osoba, uklju ujui i Rikarda ml. Tur ia, trgovca u Sisku, koji je kao jedan od kolovoa danas uhien. Zanimljivo je da su njegovo prezime uzvikivali demonstranti u svom ophodu gradom, no nakon ovoga nee ga spomenuti viae niti jedan istra~ni dokument. Nekolicina osumlji enika puatena je na slobodu stoga ato su odali svoje drugove. Izvjeatava se i o Tuakanovu sazivu skupatine izbornika za 17. svibnja na kojoj e izvijestiti prisutne o svom saborskom djelovanju i dogovoriti se s izbornicima o daljnjim akcijama. Skupatina je po Gradskom poglavarstvu zabranjena. U Sisku se 21. svibnja trebao odr~ati i sajam uz proatenje , no A leksander je mialjenja da se to mo~e dozvoliti samo ako bi toga dana sigurnost u gradu vraila vojska, ako bi sve kr me u gradu svraile s radom do 19 sati, te ako bi se sav narod koji dolazi sa sela do 18 sati bezuvjetno udaljio iz grada. Povoljnu situaciju u gradu, po njegovu mialjenju, trebalo je zahvaliti na elniku grada Juliju Horvatu, senatoru Albertu Veberu i redarstvenom nadzorniku Gjuri `tampfu. Kaoti nu i vrlo napetu politi ku situaciju u gradu tijekom itavog svibanja i lipanja prikazala je i Predstavka kraljevske kotarske oblasti u Sisku od 20. lipnja 1903. godine. Bila je upuena velikom ~upanu Zagreba kom Budisavljeviu, koji ju je proslijedio Zemaljskoj vladi. Njome Kraljevski kotarski predstojnik u dogovoru s gradskim na elnikom Juluiem Horvatom moli da, jedan dio vojske koji treba ii na vojnu vje~bu u Karlovacu 30. lipnja, ostane u gradu zbog straha od nemira do kojih bi opet moglo doi. Smatra da je trenutna situacija u gradu takva da ga se ne smije ostaviti bez vojske. Nakon 25. lipnja kada od vojnih metaka pogiba petorica Kunov ana, i osude sudionka nemira u Zapreaiu na kaznu teake tamnice u trajanju i do dvije godine, srpanj na sisa kom podru ju, iako je protekao bez pojedina nih incidenata, pokazuje nestabilnu situaciju u okrugu. Dokaz tome je Okru~nica velikog ~upana Zagreba ke ~upanije Budisavljevia od 22. srpnja, dostavljena sisa kom gradona elniku Horvatu. Naime, otvarala se ~eljezni ka pruga Sisak-Caprag-Vrginmost, pa je trebalo osigurati zaatitu tabli s dvojezi nim natpisima. Okru~nicom se tra~ila zaatita tih tabli od svakog oateenja ili javnog ruganja, uz napomenu da prigodom otvorenja pruge nee, niti na vlakovima, niti na zgradama koje pripadaju spomenutoj ~eljeznici (!) biti izvjeaeni nikakvi barjaci. Evidentno je da je takav in moglo pogoraati, ionako, loae stanje sigurnosti u gradu i cijelom okrugu, jer su istu okru~nicu zaprimili i kraljevski kotarski predstojnik u Petrinji Ladislav pl. Labaa, kraljevski kotarski pred> > R X " L N & *  "Dl÷{shvhv5hvh +h1 h1 6CJaJh:T6CJaJh6CJaJhvhA6CJaJhA6CJaJhvhv6CJaJh- h^`h{Ch 5CJaJhA5CJaJh{ChA5CJaJh{Ch^`5CJaJhAh{C-@j F J$f%h%j%%% dh`gdDv $dha$gdDvdhgdDv EE^`ht@BDFX 4`lxj8PR"&.z`r "p > @ B T j h%'+25;X>?@RB>F@FBFDFFFFFdHxJPTUYZZ`gikdhgdDv.......//00022222 333333333344*4,4R444445555556646L6t6666T7X777777p8~888Z9\999::::::;.;jh1_0JUh1_h hZnjh 0JUh5h hKZsh jh+0JUh1 h9h}h{H.;;;<= =R=T=d=z=V>X>Z>n>p>x>>>>>>2?F@FFFHFÿÿÿ⿻⿭ÿàh(Wh(W5 h55h+hhvjh0JUh)hh""ajh(W0JUhKThh(W0Jh(Whh7jh70JUh5hmhZnhKZs;HFVFXFfFhFxFFFFFF^H`HbHdHHHHJILINIZItIIIIJJrJtJvJxJHKJK^KdK$L&LHMJM\MhMMM(NPPPPRRRS&S¾¾ؾؾؾؾؾؾؾؾԐhIhHh jhi0JUhihX2h)jh30JUjh<0JUh3h_h<jh:] 0JUh53h:] h(Wh(Wh(W5 h535 h)5 h5z5h(Wh5z55&S*S4S6SSSTTUVVVWWXXXY8Yu@uuuǿǻ地hrh&!Tjhd]X0JUjh30JUhi h:] hhx=hhx=6hh:] 6hx=h:] 6jh0JUh h:] h:] h hDhIhGh539krt`vwt{v{~f*2xzƾHdhgdDvuu,vZv\v^v`vvvvw6zJzzzp{t{v{{{{{{||.|R|}}}}}}~~~~~~~LNNPjptzԁց*܂ނ׽׽۽߽ϽϽϽϽhTh^Ujh"d0JUhKhP h"djhs0JUhshDh.h$ghs hGh jhD0JUh&!Thr hrhr?`bdf0JNfn΅Ѕ$&(*68TXnć$&|~VXҋ BDTVPdռո͸ʹʹʹʹʹʹզբբբզhrh?jhk00JUhcyh hd]Xhd]Xjh"0JUhKhd]Xh"hKh16h^Uh1jh\\0JUhThKhT6@d|~"$:.4NR (2RZ:Bܕޕ t*,.2t:DFX\vxŻɷͷ׷hWVhhB&h*hqAjh@hjrt Jfh$&ܦަ&(*68^`ȾȴȰȰȒhB&hVjh!0JUh!hgUhAhrhHjhH0JUjhs 0JUhhWVjh}+0JUhD hkh}+hkh}+6h}+hqAjh0JU8`tv lz|īګ ¬جڬBFZ*:.02BPRzԲ:<XrJL46n̵`vx֪֪֪֪h {%jhl)0JUhrhl)6hl)h^Uh3jh1_0JUh,Ah8GhehjhV0JUhAhB&hrhV@ ĸƸʸܸ2:>RTV<>@LRXnt|̼μ *TVZlʽ޽pr¾ľƾZǽ鹵ݵݵh.~ h.~h.~jh'00JUh'0h'06h'0h8Gjh*0JUh*hVhOjh20JUhB&h2h {%h,AhFhAjh {%0JU:Z\np0DvTVXZzBDP^8Xx|*F24FʸưhwAQh'06 hA6h_h1jhh0JUh8Gh'0hhh2jh|0JUhFh,AhAh|hd3h.hB&h.~hp2:<^t|"f$\^brv ÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿhO.hKh{h* hKh* 6jhbm0JUhYhbmh*hAPhT jhT 0JUK ^b,.@VbdxLhjx  2P`|\^@B¾º°°jh)0JUhZ;Xh{h)hKh)6hKhr|6hKhK6h:hr|hKThjhO.0JUh*hKhO.DBDFRhpxz|~P`bd~* , l |       j l     ` d h x     ,   BBBBBBBCRCZCCDHDȼ̰̰hhhwh9zcjhK0JUUhKhU h:6hKhf6 hK6hfjhKTh0JUh:hKhKThh* Dstojnik u Glini Dragutin Spoji, kotarski upravitelj u Vrginmostu Mihailo Zako i petrinjski gradona elnik Ivan Boraai. Takva neigurnost vlada do sredine kolovoza, kada zbog izvjeaene maarske zastave na ~eljezni koj stanici u Sisku i Lekeniku dolazi do manjih nemira, sprije enih prisutstvom poja anih mjera sigurnosti. Iz Izvjeataja Dr~avnog nadodvjetniatva u Zagrebu Predsjedniatvu zemaljske vlade o izgredima u Sisku i Petrinji, o istrazi i moguem dokinuu istra~nog zatvora kod Sudbenog stola u Petrinji od 25. srpnja 1903. godine, vidi se kako se s navedenim datumom joa 44 osobe nalaze u istra~nom zatvoru, te kako je Benjamin `uperina puaten na slobodu 11. srpnja, iako se protiv njega joa vodi istraga kao intelektualnog poticatelja demonstracija. Po istom pitanju vodi se i istraga protiv  nekog juriste Ivana Tur ia za kojeg je dokazano da se vozio na biciklu po Sisku i okolici u kriti no vrijeme. On je uz jam evinu puaten na slobodu. I tiskar Dujak uhien je kao intelektualni poticatelj sukoba, no puaten je na slobodu po odredbi dr~avnog odvjetnika s gore navedenim datumom (25. srpanj), budui su prestali zakonski uvjeti iz lanka 166 Kz-a da se i dalje dr~i u istra~nom zatvoru. Dr~avni nadodvjetnik odredio je i puatanje ostalih u Petrinji pritvorenih izgrednika, obrazla~ui to injenicom da su ovi veinom domai sinovi i mladi ljudi za koje se mo~e samo dokazati da su bili u rulji izgrednika ili da su se suprotstavili redarstvenim odredbama. Kao opasku, dr~avni nadodvjetnik stavlja molbu sisa kog Gradskog poglavarstva da uhienici budu puateni na slobodu, obzirom da Siskom i okolicom sada vlada mir. Od 500 sisa kih demonstranata svibanjskih nereda nadle~no Kraljevsko odvjetniatvo u Petrinji 9. kolovoza 1903. godine podiglo je optu~nicu protiv 34 Sia ana. Optu~nica je dostavljena Nadodvjetniatvu u Zagrebu 14. kolovoza, a iz nje se jasno i poimence vidi sastav izgrednika prema godiatu, veroispovjesti i stru noj spremi. PRILOG_SKENIRAJ. Naglaaeno je i kako nema dokaza protiv intelektualnih za etnika prosvjeda. Naime, i iskaz samog dr. `uperine navodi da mu je ve ujutro 9. svibnja, dakle prije deputacije u Gradsko poglavarstvo, dr. Gjuro Balaako rekao da e iste veeri biti  razbijanja i demonstriranja. Uz to, neki od svjedoka naveli su da su poslije podne toga dana vidjeli bicikliste kako se voze okolo, pa su prema tome znali da se  neato sprema , i da e se sastanak demonstranata odr~ati na Promenadi ( sada `etaliate Vladimira Nazora). To bi trebalo objasniti ultimativne zahtjeve deputacije na elniku Horvatu. Naime, o ito su svi deputanti nasluivali ato e se iste ve eri dogoditi, pa su taj trenutak odlu ili iskoristiti za zastraaivanje i eventualno iznuivanje Dujakove slobode, iako nije potvreno da je itko od njih sudjelovao u demostracijama. Tako deputaciju i demonstracije mo~emo promatrati kao dva odvojena dogaaja, u smislu razli itih ciljeva, ali dva povezana dogaaja u opoj teakoj politi o-druatvenoj situaciji. esto se mislilo da je uzrok demonstracija u Sisku neuspjela deputacija kod Gradskog poglavarstva, no ona je samo jedan od povoda za dogaaje koji e uslijediti. Sukob Zapreaiana s vojskom 18. kolovoza 1903. godine, emu je kao povod poslu~ila izvjeaena zastava na zapreaikom kolodvoru povodom roendana kralja Franje Josipa I., i tada je imao tragi an i krvav ishod, nakon ega ponovno dolazi do demonstracija u Zagrebu. Ozbiljnost situacije pokazuje zahtjev zagreba kog gradona elnika Moainskiog za vojnu pripravnost, jer je smatrao da je to jedina garancija mira u gradu. Istoga dana je i na  kolodvoru ju~ne ~eljeznice u Sisku bila izvjeaena maarska zastava, pa je Gradsko poglavarstvo poduzeo sve mjere opreza u o uvanju javnog reda i mira. Meutim, sutradan, 19. kolovoza, osvanuli su na uglovima ulica modrom i crvenom olovkom pisani plakati kojima se poziva opinstvo da 20. kolovoza, na dan sv. Stjepana,  udari na sisa ku ~eljezni ku stanicu i na privr~enike Narodne stranke. Gradski stra~ari odmah su poskidali te plakate uru ivai ih gradskom na elniku, a idui dan proaao je mirno. Nije se ualo u trag sastavlja u doti nog proglasa, iako je gradskom na elniku sugerirano da ustraje u tome. Ivica Golec cijeli period trajanja Narodnog pokreta u Sisku dijeli na dvije faze, naglaaavajui jesensku, drugu fazu, kao mirnu politi ku akciju tijekom koje se odr~avaju skupovi u neposrednoj sisa koj blizini, budui je to u samom Sisku, zbog opreza i bojazni slu~benih vlasti, bilo nemogue. Tako je u selu Odri po etkom studenoga 1903. godine odr~an pouzdani sastanak kojem su prisustvovali seljaci okolnih sela uz Josipa upaka iz Siska. Bila je to uvertira za petrinjsku pu ku skupatinu odr~anu 15. studenoga kojoj prisustvuju i Grga Tuakan i Stjepan Radi,joa politi ki istomialjenici koji se tada razlikuju u na inu politi ke borbe. Jedan i drugi na toj su skupatini iznijeli svoje stavove o financijskoj samostalnosti i neprijateljima Hrvatske. Isti dan u isto vrijeme odr~ava se i narodna skupatina u Sunji (mogue se htjelo osigurati da se bar jedna od te dvije skupatine odr~i) kojoj su nazo ni sisa ki pravaai Benjamin `uperina, Janko Dujak, Mijo Lugari, Milan Klju ec i Jure Garbati, a iz Zagreba im se pridru~io glavni urednik Obzora Josip Pasari. No, ne postojanje krajnjeg zajedni kog cilja, niti metoda rada unutar hrvatske oporbe osjetilo se i na sisa kom podru ju, gdje zajedni ke skupatinske akcije ne donose konkretne pomake. Nakon deset mjeseci istrage, 35 sisa kih demonstranata pozvano je, u o~ujku 1904. godine, na glavnu raspravu kod Sudbenog stola u Petrinji. Sisa ki glas napominje kako su metode koriatene u provedbi istrage bile prisilne, te je velik broj optu~enika rezultat prisilnih mjera. Dojmljiva je i potresna presuda kojom se aestoricu optu~enika osuuje na teaku tamnicu od 9 mjeseci, a njih trojicu na teaku tamnicu od ak godine dana. Janko Dujak osuen je na tri mjeseca zatvora i to s po etkom izdr~avanja kazne apsurdnog 20. velja e 1905. godine, kada Sisa ki glas poziva sve rodoljube na suut i apel da sve potrebno iz knji~ara kupuju kod Dujakove obitelji, a ne kod  naaeg narodnog neprijatelja . Optu~enici, koji su izdr~avali kaznu u glinskoj kaznionici, navodno, su morali teako raditi  kao kakvi zlo inci , a Sisa ki glas upozorava da su svi ka~njenici neopskrbljeni, te da e im biti potrebna potpora kad izau iz zatvora. Akcijske pu ka skupatina i dalje se pokuaavaju organizirati, pa se jedna trebala odr~ati 19. lipnja 1904. godine, no zbog javne sigurnosti, mira i poretka je otkazana, te bi to, prema klasifikaciji Renea Lovren ieva bio zadnji doprinos Siska Narodnom pokretu 1903/1904. No, kontinuirana politi ka akcija na sis kom podru ju, koja pokazuje kauzalitet dogaaja, bila je nastavljena. Tako Izvjeataj Kraljevskog kotarskog predstojnika od 1. travnja 1905. godine obavjeatava sisa ku gradsku vlast kako im je dojavljeno da e narodni zastupnik Grga Tuakan odr~avati sasatanke zatvorenog tipa s izbornicima koji e na njih biti posebno pozivani. Skupatinska aktivnost se nastavlja, pa je 12. studenog 1905. godine odr~ana pouzdana skupatina pu anstva grada Siska, jer odr~avanje javne skupatine Gradsko poglavarstvo nije dozvolilo. Skupatinu organiziraju vodili su sisa ki pravaai, ato vidimo po predsjedatelju kojeg je utjelovio Gjuro Zlatari, i prema govornicima poput Grge Tuakana ili Janka Dujaka. Sastanku je prisustvovalo 300-tinjak osoba u svratiatu  Zrinjski koje donose jednoglasan zaklju ak o podraci borbi za zahtjevanjem opeg, izravnog i tajnog prava glasa, a isti planiraju podastrijeti i Hrvatskom saboru. Evidentno je, dakle, da politi ka borba za ciljeve postavljene o~ujskom zagreba kom skupatinom iz 1903. godine na sisa kom podru ju i dalje traje. Ona je tu permanentna pojava. Zadivljujua je i nepokolebljivost sisa kih pravaaa koji su, iako netom izaali iz zatvorski uzdi, nastavili borbu za svoja politi ka uvjerenja. SA}ETAK Narodni pokret 1903./1904. godine predstavlja kulminaciju nezadovoljstva provedbom nagodbenja ke politike na politi koj, druatvenoj i socijalnj razini. Iako izra~en u cijeloj Hrvatskoj, ali jako ovisan o politi kim, druatevnim i socijalnim obilje~jima, pokret je razli itog intenziteta. Razloge za to treba tra~iti u pojedina nim situacijama, obraujui svako podru je ili grad zasebno. Uzrok relativno blage reakcije jednog zna ajnog opozicijskog srediata, ato je Sisak tada uistinu bio, na ope dogaaje u ostatku Hrvatske treba tra~iti u dobrom odnosu gradske vladajue strukture s oporbenim prvakom Grgom Tuakanom. Njegova agitacija protiv lokalne vlasti, kao prvi korak u pozivu na javno graansko izra~avanje nezadovoljstva, u ovom slu aju izostaje. Tek e nakon izbora za Hrvatski sabor 1908. godine, u kojem Hrvatsko-srpska koalicija osvaja veinu, ato bana Raucha navodi na neodreeno odgaanje saziva Sabora, sisa ki pravaai veu pozornost posveivati izborima za gradsko zastupstvo i lokalnoj politici. Na predizbornom skupu o upravljanju gradom organziranom tom prigodom govorio je i Grga Tuakan posvetivai se po prvi puta u svojoj politi koj karijeri ovoj problematici. Zanimljivo je da se na pravaakoj izbornoj listi tada naaao i Julije Horvat. Bilo da nije ~elio nemire u  svome gradu koji bi mogli dovesti do krvoprolia, bilo da je smatrao da su to problemi ija rjeaenja treba tra~iti na viaoj politi koj i druatvenoj instanci, Tuakan se izolira od ultimatuma upuenih sisa koj gradskoj upravi i uli nih prosvjeda koji su uslijedili. Za tajne spise koji su stigli na Dujakovu adresu morao je znati, no jasni ~ivotni i politi ki svjetonazori nisu mu dopustili razvijanje daljnjih akcija lokalnog tipa. Tuakanova javna indiferentnost nakon Dujakova uhienja dogaaj je koji e kona no potaknuti Benjamina `uperinu na kona nu promjenu politi kog pravca i priklanjanja jedinom  dostojnom Tuakanovu protivniku-Stjepanu Radiu. Tuakanovo obrazlo~enje vlastite pasivnosti za trenutke koje mu `uperina zamjera svodilo se na njegovo politi ko na elo, a to je da nikoga ni za ato ne moli. Ne mo~emo odbaciti niti injenicu koja se odnosi na posvjedo eno teaku Tuakanovu narav i nepodnaaanje konkurencije u javnom djelovanju, u emu ga je, u ovom slu aju, pretekao Benjamin `uperina. BIBLIOGRAFIJA GOLEC, I. - Narodni pokret na sisa kom podru ju 1903/1904., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 26, Zagreb, 1993., 101-112. JAGA I-BORI, J. i ZORKO, . 2006.  Sisa ki biografski leksikon, Sisak, 2006. KOLAR-DIMITRIJEVI, M. - Prilog gospodarskoj povijesti Siska izmeu dva svjetska rata, Sisak, 2005. LOVREN I, R. - Geneza politike  Novog kursa , Zagreb, 1972. MATIJEVI, Z.-MATKOVI, S.-`OK EVI, D.-LALJAK, S. -  Bilo je to godine devetsto i tree... , SP 37, br. 3, Zagreb 2005.,585-595. OBRADOVI, D. - Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, Gradski muzej Sisak, Katalog izlo~be, 2000. RADMANOVI, `. i VAZDAR, A. - Zbornik grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., Muzej Sisak, Sisak, 1992. `IDAK-GROSS-KARAMAN-`EPI - Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., Zagreb, 1968. VUJASINOVI, B. - Prometno vrednovanje i povezivanje kupske i savske doline s morem, Hrvatska vodoprivreda, 1995, br. 54, nastavak 43. TISKOVNI IZVORI: Sisa ki Glas, 29. o~ujka, br. 7, 1903. Sisa ki glas, 21. velja e, br. 4, 1904. Sisa ki glas, 5. o~ujka, br. 5, 1905. Sisa ki glas, 9. srpnja, br. 13., 1905. ARHIVSKI IZVORI: Izvjeataj kr. kotarskog upravitelja u Sisku ure Badovinca Velikom ~upanu o materijalnom stanju pu anstva sisa kog kotara, Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), Zagreba ka ~upanija, spisi velikog ~upana, 440/1897, kut. 49. Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku. Izvjeataju je prilo~en dopis sisa kog Gradskog poglavarstva o istim dogaajima, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-2632/1903, kut. 645. Optu~nica dr~avnog odvjetniatva u Petrinji dostavljena nadodvjetniatvu Zagrebu protiv sudionika demonstracija u Sisku 9/10. svibnja 1903., HDA, Dr~avno nadodvjetniatvo Zagreb II 59/1903. Izvjeataj kotarskog predstojnika iz Siska Predsjedniatvu Zemaljske vlade u Zagrebu o demonstracijama u gradu i po injenim izgredima, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-2445/1903, kut. 645. Izvjeataj Dr~avnog nadodvjetniatva u Zagrebu Predsjedniatvu Zemaljske vlade o izgredima u Sisku i Petrinji, o istrazi i moguem ukinuu istra~nog zatvora kod Sudbenog stola u Petrinji, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-4432/1903. kut. 647 Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije podastire Zemaljskoj vladi predstavku kotarske oblasti u Sisku kojom moli da dio vojske koja treba ii na vje~bu ostane u gradu zbog straha od nemira, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063/1903.-3591/1903, kut. 646. Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije izvjeauje Zemaljsku vladu o plakatima izvjeaenim u Sisku kojima se poziva graanstvo da napadne ~eljezni ku stanicu na kojoj je izvjeaena maarska zastava, kao i pripadnike Narodne stranke, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063/1903.  5298/1903, kut. 647.  `IDAK-GROSS-KARAMAN-`EPI: Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., 149-152.  Franjo Josip je te godine doaao u Zagreb da otvori novootvoreno Hrvatsko kazaliate. U jednom vagonu ~eljezni ke kompozicije kojom je Franjo Josip preko Peate doaao u Zagreb bila je i maarska zemlja s Rakoakog polja, gdje su se krunili maarski vladari krunom sv. Stjepana. No bilo je za svaki slu aj i na zagreba kom kolodvoru maarske zemlje, jer su Maari bili gospodari ~eljeznica u Hrvatskoj, pak su mogli nesmetano tu maarsku zemlju dopremiti na zagreba ki kolodvor. Tepih na koji je na zagreba kom kolodvoru Franjo Josip stupio bio je posut maarskom zemljom i pijeskom, ato je, dakako, golemu veinu Hrvata koji su do ekali svoga kralja - uvelike razljutilo. No to je bio samo uvod u ono ato je imalo doi. U ast dolaska Franje Josipa u Zagreb podignut je veliki slavoluk kod danaanje zgrade Druatva sv. Jeronima na Trgu kralja Tomislava. Po protokolu na tome slavoluku imale su se podignuti dvije zastave: carsko-kraljevska Franje Josipa i hrvatska zastava, odnosno trobojnica. Meutim, na prvome katu zgrade Druatva sv. Jeronima nalazilo se je Ravnateljstvo maarskih ~eljeznica, pak su maarski inovnici neo ekivano i izvan protokola u jutro oko sedam sati postavili na slavoluk i maarsku slu~benu i dr~avnu zastavu s krunom sv. Stjepana. I ta i takova maarska zastava je straila nad one dvije po protokolu slu~beno stavljene. Gor ina Hrvata dosegnula je vrhunac. Posebno meu mladim studentima Zagreba koga sveu iliata. Studenti su 15. listopada odlu ili da se kupe tri krpe: crvenu, bijelu i zelenu, koje simboliziraju boje maarske zastave i da se te tri krpe dadu saaiti, ato je sutradan (16. listopada) i u injeno. Studenti su s te tri krpe htjeli naglasiti da je Hrvatska samostalna dr~ava: da ona ne spada pod krunu sv. Stjepana, da Hrvatska, kako su oni razmialjali, s Maarskom nema niata zajedni ko, pa tako ni s krunom sv. Stjepana. Na takovoj maarskoj zastavi, odnosno trobojnici nije bilo krune sv. Stjepana, pa takova trobojnica tada i nije bila slu~bena maarska zastava. Studentska povorka, predvoena Vladimirom Vidriem, poala je sa Sveu iliata, Frankopanskom ulicom, a onda Ilicom. Kada su doali na Trg bana Jela ia, stali su oko spomenika uokrug, izvadio je netko ispod pazuha te tri krpe, koje su simbolizirale boje maarske nacionalne zastave, a te tri krpe bile se dobrano ~estom, odnosno apiritom natopljene. Takova maarska trobojnica planula je u tili as i izgorila! To je trajalo manje od minute. Pri toj ceremoniji izvikivala su se tri usklika: }ivio hrvatski kralj! Slava Jela iu i Abcug Magjari! Takova maarska trobojnica bila je podignuta na etiri sablje. Josip Horvat u svojoj knjizi Politi ka povijest Hrvatske donosi da je tada maarsku trobojnicu potpalio Josip Heneberg, Gospianin, rimokatolik, dakle Hrvat. Meutim, Narodne novine (Khuenu bliske) donose pod datumom 13. studenoga 1895. kada je bio i glavni proces optu~enim studentima, ovu noticu: Obtu~enik Hacker ponosi se time, da je spalio maarsku zastavu kao simbol velike Maarske. (}iga Hacker, bio je Zagreb anin i Izraelianin, dakle }idov po vjeri). Prema toj vijesti tu maarsku trobojnicu potpalio je zagreba ki }idov: }iga Hacker - pravnik.  Naime, Hrvatski kraljevinski odbor zatra~io je poboljaanje financijskog stanja u Hrvatskoj, ime se de facto priznavala Khuenova nemogunost vraenja banske du~nosti s materijalnim sredstvima ato ih Ugarska vlada dozvoljava za autonomne poslove u Hrvatskoj.  `IDAK-GROSS-KARAMAN-`EPI: Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., 155-157.  Banska Hrvatska je 55% svojih ukupnih prihoda bila du~na uplaivati u zajedni ku blagajnu u Budimpeati, a 45% mogla je zadr~ati za sebe. Nakon tra~enja da se financijski odnosi urede na ravnopravnoj osnovi uslijedio je odgovor ugarskog Kraljevinskog vijea u kojem se uvredljivo isti e da Ugarska Hrvatsku izdr~ava iz milostinje.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK,  Bilo je to godine devetsto i tree... , asopis za suvremenu povijest, (dalje SP), 3/37/2005., 587.  Jedan od razloga ato je Vlada morala reagirati na izrazito oatar na in bio je izbjegavanje nemira koji bi se oteli kontroli, jer bi nemiri mogli navesti kralja da se poslu~iti generalom-komesarom, ime bi se djelovalo i protiv maarskih vladajuih klasa.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK,  Bilo je to godine devetsto i tree... , SP, 591; demonstracije izbijaju povodom dolaska maarskih oporbenih zastupnika u Zagreb.  `IDAK-GROSS-KARAMAN-`EPI: Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., 213.  Ivica GOLEC: Narodni pokret na sisa kom podru ju 1903/1904., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 26, Zagreb, 1993., 102.; vidi Mira Kolar-Dimitrijevi: Prilog gospodarskoj povijesti Siska izmeu dva svjetska rata.  Preduvjet za to bila je izgradnja i aktivacija trgova ke magistrale Sisak-Karlovac-Rijeka, pa glavni hrvatski i slavonski trgova ki pravci izgledaju ovako: od Osijeka i Vukovara Dunavom do Zemuna, Savom do Siska, Kupom do Karlovca, iz Karlovca cestom do Rijeke, Senja, Bakra ili Kraljevice. Ovakav trgovinski zamah zahtijevao je i dobru infrastrukturu, pa se u Sisku grade pristaniata, mnogobrojna skladiata i ~itni magazini. Na Kupi se obavlja pretovar robe iz velikih u manje lae koje istu prenose prema Karlovcu i dalje prema moru.  Do 1874. godine Sisak je razjedinjen na dva upravno-politi ka naselja. Jedno se nalazi na desnoj obali Kupe, potpada pod Bansku krajinu, pod vojni kom je upravom i naziva se Vojni Sisak, dok se na drugoj, lijevoj, obali rijeke nalazi naselje pod civilnom upravom, razvija se br~e i naziva se Civilni Sisak.  Izgradnjom ~eljezni kih prometnih pravaca u smjeru sjever-jug, a ne, kako se o ekivalo, istok-zapad, te ni~e ~eljezni ke tarife koje su pojeftinile prijevoz robe kroz Ugarsku, Sisak napuataju velika trgova ka poduzea, ali i vei broj stanovnika.  Izvjeataj kotarskog upravitelja u Sisku ure Badovinca od 19. studenog 1897. godine Velikom ~upanu Kova eviu o materijalnom stanju pu anstva sisa kog kotara daje uvid u probleme s kojima se mali ovjek tada teako nosi. U izvjeau se, doduae, ka~e da materijalno stanje ~itelja sisa kog kotara joa nije takvo da bi trebalo potporu iz zemaljskih sredstava za spre avanje gladi, ali se isto tako napominje da su odnosi vrlo ozbiljni. Opina Lekenik upropaatena je filokserom, a narod nema kapitala za regeneraciju vinograda koji su mu sa injavali jedino vrelo privrede. Svinjska poaast upropastila je cijelo svinjogojstvo sisa kog kotara koje je sa injavalo velik dio privrede. Podvodne vode zamuljile su korito Save i neke njene pritoke pa su plodna polja pretvorena u mo vare. Mokre paae uzro nici su mnogih bolesti kod blaga, tako da Badovinac zakljuuje da ~alosnijeg stanja od stanja marve i konjogojstva od onog u Posavini nema. Kako je narod prije dobro stajao nueni su mu zajmovi kako bi se namirile javne dae, no ti dugovi su danas u tolikoj progresiji da  svakog zastraaiti moraju . Hipoteke zemaljskih zaklada, hipoteke banke Prvostolnog kaptola i Prve hrvatske atedione, te raznih drugih zavoda, iznose viae od etvrtine vrijednosti cijelog posjeda sisa kog kotara. Mjenbeni dugovi seljaka kod Sisa ke kreditne banke i Posavske atedione iznose 80-100 000 fr. Posavinu tereti i zemljo-otkupni dug, ato ga plaa za propala gornja trsja u Moslavini, te stari dug i tekui obroci ato ih opine Lekenik, Letovani i Sela plaaju knezu Taxisu za neodkupljene gornje zemlje, s ime dugovi sisa kog kotara iznose 300 000 franaka. Badovinac navodi i da  danas nee biti deset gospodara u cijelom sisa kom kotaru koji ne bi bili zadu~eni . ak se pribojava da bi narod radi pribli~avajue pogibelji mogao odseliti u Braziliju. Nadu vidi u, na kraju ne realiziranoj, regulaciji Lonjskog polja, ime bi se trebala osigurati odvodnja muljevitih voda. Isto tako, va~no je i otjecanje voda iz Lonjskog polja za iju su kanalsku regulaciju seljaci voljni besplatno u ljudstvu pomoi. Izlaz vidi i u konverziji danas visoko ukamaenih kredita osnivanjem pu kih atediona koje bi seljacima davale jeftine zajmove  Npr. graani srpske nacionalnosti u Sisku nisu toliko naglaaavali ili isticali nacionalnu pripadnost.  Davorka OBRADOVI, Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, Gradski muzej Sisak, Katalog izlo~be, 2000., 7  8.  Isto, 31.  Isto, 13.  Vidi u tekstu str. 2  Sisak, 1850. - Sisak, 1925., pekarski obrtnik i druatveni djelatnik, zauzimao se za razvoj obrtni kih organizacija u Sisku. Meu pokreta ima je akcije za osnivanje Saveza hrvatskih obrtnika. Djelovao je i kao vijenik Trgovinsko-obrtne komore u Zagrebu, a bio je i lan uprave Kluba Hrvatske stranke prava.  Bjelovar,1866.  Sisak, 1942., tiskar i knjigove~a. Vrlo aktivno je uklju en u druatveni i politi ki ~ivot Siska, a za etnik je i organiziranog obrtni kog pokreta u Sisku i Hrvatskoj. Bio je dugogodianji zastupnik gradskog poglavarstva i vjerni sljedbenik Grge Tuakana.  Grobnik kraj Rijeke, 1866.  Zagreb, 1946., Nakon svraenog studija prava u Be u u Sisku otvara odvjetni ku kancelariju. Prisutan je u svim va~nijim politi kim i druatvenim zbivanjima u Sisku. Do po etka 20. stoljea blizak je suradnik Grge Tuakana, no tada meu njima dolazi do razlaza, te `uperina uz brau Radi sudjeluje u osnivanju Hrvatske selja ke stranke kada postaje i njen potpredsjednik. Ubrzo nakon velikog ~eljezni kog zamaha po inje se uviati prednost vodenog nad svim ostalim putevima. Vodeni plovni put je sigurniji, jeftiniji i br~i i dok se tra nicama mo~e prevesti roba 8 puta vea od one po tvrdoj cesti, vodom se mo~e prevesti ak 9 puta vea te~ina robe od one po tra nicama: iz Branko VUJASINOVI, Prometno vrednovanje i povezivanje kupske i savske doline s morem, Hrvatska vodoprivreda, 1995, 67, br. 54, nastavak 43. To je jedan od va~nijih razloga ekspanzije sisa ke industrije.  I. GOLEC, n. dj., 106  Sisa ki Glas, 29. o~ujka, br. 7, 1903.  Tvrdnja povjesni ara Ivice Goleca da je Sisa ki glas utjecao osobito na itatelje sisa kog kraja iz ni~ih slojeva, ne bi trebala biti shvaena kao isklju iva, obzirom da su lanci koji se reflektiraju na tada suvremena druatveno-politi ka kretanja pisani dosta sinteti ki uz tra~enje adekvatnog predznjanja itala ke publike. Iako, neosporna je injenica da je takav tip lanaka u Sisa kom glasu esto vrlo (pretjerano) direktan i uvredljiv. Zahtjev Dr~avnom odvjetniatvu u Petrinji 1902. godine, kojim Antun Vukinovi, opan arski obrtnik iz Siska, podnosi zahtjev za odobrenjem izdavanja tiskopisa Sisa ki glas. Navodi se da bi se list bavio pitanjima ope politike, gradskim poslovima i pitanjima narodnog gospodarstva, trgovine i prometa, te da je jedini i odgovorni urednik, izdava  i vlasnik Sisa kog glasa sam Vukinovi. Meutim, sisa koj airoj javnosti bilo je jasno da je to prezahtjevan opseg poslova za jednog opan arskog obrtnika, te da iza svega stoji Grga Tuakan. Tuakana je na ovaj pothvat navela injenica da kao pripadnik malobrojne oporbe u Saboru ne mo~e utjecati na odluke parlamentarne veine, ali izdavanjem tiskovina mo~e utjecati na stavove i mialjenja pu anstva i voditi politi ku borbu sa saborskim protivnicima, koja se poneki puta ne ostvari u samom Saboru. Sisa ki glas tiskan je u tiskari Tuakanovog suradnika i dugogodianjeg politi kog istomialjenika Janka Dujaka, ato samo potvruje navode. Bitno je da Sisa kim glasom Sisak kona no dobiva prve lokalne, ali i strana ke novine, koje e godinama izveatavati, ali i komentirati vanjske i unutarnje politi ke, druatvene, gospodarske i kulturne dogaaje Iako su po etke izla~enja ovog lista pratile mnoge nevolje, od zatvaranja urednika Antuna Vukinovia 1903. godine, ato je bio tek po etak, do uhienja Janka Dujaka, Benjamina `uperine i Ivana upaka kao voa demonstracija protiv Khuena i privremenog prestanka izla~enja lista od 10. svibnja do 19. studenog iste godine. : iz D. OBRADOVI, n. dj., 36  37.  D. OBRADOVI, n.dj., 37.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK, n.dj., SP, 591.  D. OBRADOVI, n.dj. , 36.  Isto, 49.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK, n.dj., SP, 591.  Sisak, 1869.  Sisak, 1925., tiskar, nakladnik, novinar, pisac i politi ar. Suraivao je s Josipom upakom u tiskarskom i knji~arskom poslu. Dvadeset i aest godin aureivao je  Sisa ki glas , list koji je zbog pravaake ureiva ke politike esto zabranjivan, a sam Dujak esto zatvaran. Meu utemeljiteljima je `tedovnog i predujamnog druatva i Hrvatskog radiae, te je jedan od najvjernijih Tuakanovih suradnika i sljedbenika.  Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku. Izvjeataju je prilo~en dopis sisa kog Gradskog poglavarstva o istim dogaajima, Prilog. HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-2632/1903, kut. 645. Obzor od 11. svibnja 1903. godine navodi da je Dujak uhien nakon ato je obavljen pretres njegove kue u kojoj je pronaeno par primjera tih tiskanica.  D.OBRADOVI, Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, 2000, 15-16.  Desini, 1854.  Sisak, 1928., ba varski obrtnik i druatveni djelatnik. Bio je tajnik Obrtne zadruge u Sisku kada se pobunio protiv postojeeg obrtnog zakona. Jedan je od osniva a Saveza hrvatskih obrtnika, te je vijenik Trgova no-obrtne komore u Zagrebu punih 30 godina. Posebno je bio naklonjen svima koji su se opredijelili za borbu protiv maarizacije, a bio je i bliski suradnik Grge Tuakana.  U Prilogu se navodi da se oko 16. sati po ela sabirati  hrpa od kojih 30 do 40 ljudi koji su uali u gradona elnikov ured kao deputacija graanstva.  Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku. Izvjeataju je prilo~en dopis sisa kog Gradskog poglavarstva o istim dogaajima, Prilog. HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-2632/1903, kut. 645.  Optu~nica dr~avnog odvjetniatva u Petrinji dostavljena nadodvjetniatvu Zagrebu protiv sudionika demonstracija u Sisku 9/10. svibnja 1903. HDA, Dr~avno nadodvjetniatvo Zagreb II 59/1903.  I u zagreba kim neredima od 27. o~ujka demonstranti uzvikuju  Abzug Maarima i maaronima .  Sada ulica S. i A. Radia  Izvjeataj kotarskog predstojnika iz Siska Predsjedniatvu Zemaljske vlade u Zagrebu o demonstracijama u gradu i po injenim izgredima, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-2445/1903, kut. 645.  Sada Rimska ulica.  Izvjeataj zagreba kih novina o izgredima u Sisku, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 457.  Optu~nica dr~avnog odvjetniatva u Petrinji dostavljena nadodvjetniatvu Zagrebu protiv sudionika demonstracija u Sisku 9/10. svibnja 1903.  Izvjeataj zagreba kih novina o izgredima u Sisku, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 458.  Izvjeataj Dr~avnog nadodvjetniatva u Zagrebu Predsjedniatvu Zemaljske vlade o izgredima u Sisku i Petrinji, o istrazi i moguem ukinuu istra~nog zatvora kod Sudbenog stola u Petrinji navodi kako je Sisa ki glas, glasilo narodnog zastupnika Grge Tuakana, mjesecima permanentno napuivao pu anstvo protiv pristaaa narodne stranke i protiv Sia ana  mozai ke vjeroispovjesti. Tako se tu nalailo lanaka protiv dioni kog druatva koje je uzelo u zakup gostionicu i kavanu  Veliki Kaptol , koja ubrzo postaje velika konkurencija ostalim kr marima-gotovo svi su pripadnici Tuakanove stranke, ali i Tuakanu samom obzirom da je i on kavanar.  Izvjeataj zagreba kih novina o izgredima u Sisku, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 457-458.  O ita je greaka u imenovanju. Misli se na ve spomenutog Josipa upaka, a ne njegova brata Ivana koji je takoer bio druatveno anga~iran na sisa kom podru ju, no nikada nije obnaaao du~nost gradskog zastupnika za razliku od Josipa koji je u sisa ko gradsko zastupstvo izabran 1901. godine, te je u istom djelovao skoro etrdeset godina.  Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku  Isto  Izvjeataj zagreba kih novina o izgredima u Sisku, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 457.  Izvjeataj kotarskog predstojnika iz Siska Predsjedniatvu Zemaljske vlade u Zagrebu o demonstracijama u gradu i po injenim izgredima  Ova tvrdnja kasnije nije dokazana.  Izvjeataj kotarskog predstojnika iz Siska Predsjedniatvu Zemaljske vlade u Zagrebu o demonstracijama u gradu i po injenim izgredima  Izvjeataj zagreba kih novina o izgredima u Sisku, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 457.  Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku, Prilog  Izvjeataj izaslanika petrinjskog dr~avnog odvjetnika Dr~avnom nadodvjetniatvu u Zagrebu o izgredima i hapaenjima koji su se dogodili u gradu Sisku  Isto  Isto  Iako se u dokumentu izrijekom ne navodi, tada je tu du~nost obnaaao O~egovi  Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije podastire Zemaljskoj vladi predstavku kotarske oblasti u Sisku kojom moli da dio vojske koja treba ii na vje~bu ostane u gradu zbog straha od nemira, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063/1903.-3591/1903, kut. 646.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK, n.dj., SP, 590.  Izvjeataj Dr~avnog nadodvjetniatva u Zagrebu Predsjedniatvu Zemaljske vlade o izgredima u Sisku i Petrinji, o istrazi i moguem ukinuu istra~nog zatvora kod Sudbenog stola u Petrinji, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063-4432/1903., kut. 647.  Isto  U zagreba kim nemirima od 27. o~ujka za koje se isti e da su bili toliko siloviti da se oru~niatvo nije usudilo intervenirati bojei se da ih razjarena masa ne lin uje, uhieno je svega dvadesetak osoba.  Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije izvjeauje Zemaljsku vladu o plakatima izvjeaenim u Sisku kojima se poziva graanstvo da napadne ~eljezni ku stanicu na kojoj je izvjeaena maarska zastava, kao i pripadnike Narodne stranke, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063/1903.  5298/1903, kut. 647.  Zlatko MATIJEVI-Stjepan MATKOVI-Dinko `OK EVI-Stjepan LALJAK, n.dj., SP, 590.  Veliki ~upan Zagreba ke ~upanije izvjeauje Zemaljsku vladu o plakatima izvjeaenim u Sisku kojima se poziva graanstvo da napadne ~eljezni ku stanicu na kojoj je izvjeaena maarska zastava, kao i pripadnike Narodne stranke, HDA, Predsjedniatvo Zemaljske vlade u Zagrebu 6-14 1063/1903.  5298/1903, kut. 647.  I. GOLEC, n.dj., 110.  Stjepan Radi je nakon govora okupljenim studentima u auli Sveu iliata 28. o~ujka o nu~nosti financijske samostalnosti Hrvatske uhien na nekoliko mjeseci.  I. GOLEC, n.dj., 111.   Vijest da su sisa ki demonstranti, njih 35, pozvani na zakazanu glavnu raspravu kod Sudbenog stola u Petrinji , Sisa ki glas, 21. velja e, br. 4, 1904.  Izvjeataj o presudi sisa kim demonstrantima od strane Sudbenog stola u Petrinji, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 488.   Vijest da je tiskar Janko Dujak u zatvoru zbog sudjelovanja u demonstracijama 1903. godine, Sisa ki glas, 5. o~ujka, br. 5, 1905.   Vijest o postupcima sa Sia anima, koji izdr~avaju kaznu u Lepoglavi i Glini zbog demonstracija 1903. godine , Sisa ki glas, 9. srpnja, br. 13., 1905.  R. LOVREN I, Geneza politike  Novog kursa , Zagreb, 1972.  I. GOLEC, n.dj., 111.  D. OBRADOVI, Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, 2000, 66.  Izvjeataj o pu koj skupatini odr~anoj u Sisku na kojoj je zahtijevano sveope, jednako, izravno i trajno pravo glasa, u Zborniku grae-politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918., 515-516.  D.OBRADOVI, Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, 2000, 50.  D.OBRADOVI, Grga Tuakan: povijest pravaatva u Sisku, 2000, 41.     PAGE  PAGE 2 HDDDDDDDbEdEF4FJ JJJLMM N"NNNNOOP P PPrPPPPPVQXQvQxQpWrW^Y`YjYpYzY~YYYZZZZ[[[[[[\Z\|\\\\\\ؼؼؼؼصصرܱhhh~5 h~5hUh\ejhU0JUjh|0JUh|hUhSh thqZ6h thU6hqZhwhorhr)BUZZ]bb$ehllnprssvx NdhgdDv\\]].]0]B]F]H]L]|]]]]]]]]^^^^^^^^^``d`f`t`v````````aaBbbbbbbcc>cNcvccddd"e$ereeJfLfNfffgļ޼hhjh$0JUh$h ehL hfjhP_#0JUhP_#hvhwhSAhjh0JUh2Ghh/C>g@gggg h&h0hhhhRiTiijjjjjjjkk,k.k0kvVwXwwwwxxxByy$z&znzzzzz{{{,{0{<{{|z}|}}}}}H~J~~ F ",R\`lnﻳǫhKThh=sL h}+h}+h΅fhȆʆ̆\ڇ2\.08:<Z*Znz>@BFPRT^jpv|ŒČ0:̍tLN<>hbrhz[h+UjhP 0JUhZAh+[ hP h9h}+h@BDFHJfdhgdDvfhjlnؔڔTV\^(*ΙЙҙDFdhgdDv $dha$gdDvdhgdDv4TVhpXZ\^v|~̖(*f̗ΗPTVژj̙Ι姟|u heh.phehe6 hehehh.ph$+<hh~6hehkh{a6 hkh{ahkh6hh~ hkh hh~6hh~hv6CJaJhh~CJaJhkhvCJaJh{ah86h{a6CJaJh86h{aCJaJ-ΙЙҙ028@DF^b|68:^P  ̶̭}r}rnjbZVRVNhyhKhehKhe6h[!h[!5h[!h.phyhyCJaJhyhy6CJaJ hy6h.pCJaJh.ph.pCJaJh.ph.p6CJaJh.p6CJaJhehGCJaJhehyCJaJheh.pCJaJheh.p6CJaJh[!h[!5CJaJh[!5CJaJheCJaJ68:\^ pr Fgd.pdhgdDvdhgdDv Ҟ&2nprD  Rp̢̪ti]RhHNhHNCJaJhHNhHN6CJaJhhhhCJaJhhhh6CJaJhvh?CJaJh?h?CJaJh?h?6CJaJh?CJaJhvhvCJaJhvhv6CJaJhKhKCJaJhvCJaJhKhK6CJaJhhhvhKhKhK6hKh-C6h-C "Zr.FH 2446  @PRTlnLǻ뛔~r~hX2h[!6CJaJhX2h[!CJaJhd]Xh[!CJaJ hX2h[!!jhX2h[!0JCJUaJ h7h[!hioh[!6h.ph[!6CJaJh.ph[!CJaJ!jh.ph[!0JCJUaJh$+<h[!6h[!jh[!0JU hHNhHN*24P >Zzhgdg8wgd1gdDgdHgd< gd gd gdigd3gd:] gd(WLN  >@ HJbd 68Ƶwheh[!CJaJh /h[!6CJaJh /h[!CJaJ!jh /h[!0JCJUaJhih[!CJaJ!jhih[!0JCJUaJh[!jh[!0JUh[!0J6CJaJhX2h[!0J6CJaJhX2h[!CJaJh[!CJaJ.68NP&Z\z|  $Ǽߨߨߗuh^Uh[!6CJaJh^Uh[!CJaJhDh[!CJaJ!jhDh[!0JCJUaJh< h[!6h< h[!6CJaJh< h[!CJaJ h h[!!jh h[!0JCJUaJh[!jh[!0JUh /h[!CJaJh[!CJaJ.(*lX2Vr&>Pnpv̴̴̴̴̭ߎ߆ߎhioh[!6hg8wh[!6hg8wh[!6CJaJhg8wh[!CJaJ hg8wh[!h1h[!6CJaJh^Uh[!6CJaJh1h[!CJaJh^Uh[!6h[!jh[!0JUhDh[!CJaJh[!CJaJ2~ L|.\J> "#$&''gdHgds gd}+gdvgd=gd?hn~      LV|~ .06D\^`6~rh?h[!6CJaJhKh[!6hkh[!6CJaJh[!CJaJhkh[!CJaJ heh[!hh~h[!6hvh[!6CJaJhvh[!CJaJ!jhvh[!0JCJUaJhioh[!6h=h[!6jh[!0JUh[! h[!6,HJL>@BHJLt|  "$& "###x#######$$$&&üüüüüüh.ph[!6 hhh[!h8Gh[!6 hkh[!hkh[!6 h[!6hvh[!6jh[!0JU hvh[!hvh[!CJaJhKh[!6h[!A&&'''''''''X(`(n(p(((((((())))F*H*J*P+R+T+V+X++++++(,*,>,@,N,P,R,,,<-z-|-----(.v..........n/p/r/00hdh[!6hvh[!6 hkh[!hkh[!6h8Gh[!6hhh[!6jh[!0JU h[!6h?h[!6h[!F'()F*T+N,-...n/102H4V45b8 9x;;<=L>?@A:BjBgd9gdUgdKThgd_00F1112"2022262 3333 4H4J4L4V4X45557778b8d888 9 99:::2;x;z;;;;;<<<====>L>N>P>>>??^?`?ϡ hkh[!hkh[!6h86h[!6 hHNh[!hHNh[!6h@> `h Footnote TextCJaJ@&@!@ `hFootnote ReferenceH*B'1B G)Comment ReferenceCJaJ<B< G) Comment TextCJaJ@jAB@ G)Comment Subject5\DbD G) Balloon TextCJOJQJaJFOqF X2 Footer CharCJ_HaJmHsHtHh }t]G/ 9!F$.)v)L,.02\44-5-7_;<0>?ACEGGIJ/KfKPQSVV\WXZ`[*]_#aafgkWmmnqotv|~ vch%e Ҝ {C  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQL `  D>G "-#$&&&..2/N/Z//[1.3t355677888u9::<{=>c?j??n@@AA5BBBB'C4DDEEjFGG,IDIIIJ2KKPLLLLMM4N7N~ 5CDEnopwWX#l %`,M) !"#OP2 ?AEEGIJJQS0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0004N@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00opl %`,OP(6J l.ܶSW`K00>I00 K00K00hI00K00K00K00 ؚK00 K00K00K00K00K00 I00K00K00K00K00K000 0K00%@(0\$K00I00I00@p "I00K00I00K00K00K00 00 $$$' ..;HF&Sjud`ZFl BHD\>gpvΙ L&0`?EE#%&'()*-.01345789;<>%kHUf'jBE$+,/26:=E  '!!8@0(  B S  ? lanak CE[\mpPQtvvwrt@FHUX #`afgrt57  ( * ^ _   ! * + 5 7 g l Y Z $%KL\]}!"-/MNnpsty{#$*+tvTUrs{| IK]`)*78JLqr&'TUGIUV\]+,-.78<=^_LM_`()DE#45<=NPcd  / 2 Z [ h i ! !9!3>>>>>>>>>????????@@AABADAKALAeAfArAtAAAAAAAAAAABB!B#B*B+BPBQBBBBB C CCCMCNCbCcCtCuCCCCCCCDD:D;DDDEDkDlDDDDD)E*EEEEEEEEE!F"FOFQFVFWFFFFFGG:G;GGGGG HH:HZ?ZfZgZZZZZZZZZZZZZZZ[[8[:[R[T[`[c[[[[[E\G\Z\[\k\m\*],]m]n]v]w]]]]]]]]]k^l^^^^^>_?_______``````#a&aVaXa[a\aaaaa+b,bbb~ccddee"e#eee{f|fffffgg'g(g6g7gQgRggg$h%h8h9hAhBhwhzhhhwiyiii6j8jPjQj^j_jjjljjjjj*k,kSkTkqkskykzkkkkkllYlZlWmYmmmmm n n8n;nnnnnnnnnnnoooooopppppppp q qqqKqLqwqyqqqIrJrrrrrrrMsNssstt t tEtFtotsttttt&u)uLuMuuuuuuuvvv v.v/vMvNvvvvv w www x xxxxxxxyyoypyyyzzzzkzlz|z}zzzzzzzzz{{\|]|||||||}}}}+},}_}`}m}n}z}|}}}}}}}}}}}}}~~@~B~}~~~~~~~~~~~ #89ceuv02<=?@IJlmʀˀր׀܀ހ JK\]23<=LNTV vx}~ $%@C UV cgEGHIQRmnz{>?LMVXlm}~ȐɐNOYZ 23FINP@Ahkړۓ %'no_`wxKLqrOR]^moKLdgڙۙ UWuvBCRSjlnostҜԜޜߜ FGZ[cexz{}WXvwˠ͠ҠԠ%' uv)*0178_`vx35dfΥϥIK!#$)*/0>?`bƨȨCFopڪܪ%25:<@A !]_kmwx|}ìάЬ ,/;=>?fh()*+NQ^`kmʮ̮ЮҮ  #/1KLXZrs(*rsikBDsuGH./LN 3489XZ8:>?lmxzжӶڶ޶')'(QUHITYy| `b &)7812TU]^wynqIKOQUW[]acxzNOIM\_celmqsvw},-78-02467@BGJQUacmp2479=A[^%&+,ab.0IJhk$'$&STruyz {}]^ ]`,.89deoruy#%"%)vxY\`cgjoquv!&*-03~egklsu  %(wy-/02FJ ')-0379:CElosux{'(25<@KMtw{} 45BEmpvw'VX"#k l $%_`+,LM()#NP1 2 ;!3>??AAEEGGIIJJQQSS;U=UVVb[c[k\m\k^l^``#h%hxhzhjjkk9n;nnnqqrtst(u)uvvzz| |||!#wxACeg PRik_`PRfg yz|} EF%25km-/ ^`!#JLqssuFHLNXZ۶޶RUVY_btunqHKTW`cxzMOJMbe34RUmp>A%&-0hk$'ru ]`vy"%&)Y\`cgj#&*-03ru%(FI47x{=@6@@F  k0x -puA?K+[  < 'k - s P d3UV= e VT7z^/\35z9 ?rqZg=u,A +fT :] 8![!P_#b$X%u% {%&h=&B&)G)l)o-U-.y. /0'061Ul1X253_m3869<*<$]<^?qA"C-C{CF8GHL=sLMsMHNKN RN{&PAPwAQS&!T+U^UWV(WZ;Xd]XrxXYxY^[z[+\o\_1_""a6tb9zc\e?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@p|Data @1TableHh~WordDocument.~SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q